Hrvatska je zemlja lažnih invalida, to smo naslijedili od Jugoslavije

5.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

U najbolje vrijeme Jugoslavija je imala udio radno aktivnog stanovništva samo 49 posto. Čak 35 godina nakon WW2, udio invalida među umirovljenicima bio je 35%.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je zemlja lažnih invalida, to smo naslijedili od Jugoslavije

U najbolje vrijeme Jugoslavija je imala udio radno aktivnog stanovništva samo 49 posto. Čak 35 godina nakon WW2, udio invalida među umirovljenicima bio je 35%.
PIŠE Branimir Perković

"U Jugoslaviji su svi radili", ili bar tako tvrde jugonostalgičari uvjereni u mit o gospodarskoj snazi bivše države. Puno je tvrdnji kojima se pokušava održati mit o jugoslavenskoj ekonomskoj stabilnosti, od kojih velika većina jednostavno nije istinita i to prema samim službenim statističkim podacima iz Jugoslavije, a laž o nepostojanju nezaposlenosti je ultimativni krovni argument.

Tako nije bitna ni hiperinflacija koja je sasvim obezvrjeđivala realne plaće ni loša struktura zaposlenosti zbog prevelikog broja administrativno-birokratskih radnika, samo je bitno da je "bilo posla za sve". Ti "svi" su dobrim dijelom bili višak koji nije ni na koji način produktivno sudjelovao u gospodarstvu, nego su bili mrtvi teret onim radnicima koji su bili produktivni, ali čak i kada se to zanemari, opet ostaju dvije činjenice; da Jugoslavija nikada nije imala prirodnu nezaposlenost, definiranu kao razinu od 4-5% nezaposlenih što se uzima kao pokazatelj stabilnog gospodarstva u kojem de facto nezaposlenost ne postoji osim onih koji stvarno ne žele raditi ili se privremeno nalaze između poslova, i da je Jugoslavija umjetno smanjivala stopu nezaposlenosti.

Same službene brojke pokazuju da je u Jugoslaviji uvijek bila viša nezaposlenost nego u zemljama zapadne Europe. Broj nezaposlenih je rastao sve brže od 45.000 nezaposlenih 1952. do 809.000 1981. godine, kada su nagomilani gospodarski problemi uzrokovali potpuni gospodarski raspad, a država već 1982. obznanjuje stranim kreditorima (MMF, Svjetska banka i Pariški klub) da ne može vraćati dugove.



Ukupni broj nezaposlenih je sam po sebi dovoljno indikativan podatak koji pokazuje kako u Jugoslaviji nisu svi bili zaposleni, ali postoje različiti načini prikrivanja nezaposlenosti kojima se taj pokazatelj može smanjiti. Zbog toga je nužno promotriti još neke pokazatelje, kao postotak radno aktivnog stanovništva u ukupnom broju radno sposobnih.

Danas taj postotak u Hrvatskoj iznosi nešto više od 50%, što je jako malo s obzirom na to da ostale države EU imaju daleko veći postotak radno aktivnog stanovništva od 60% i više. Ali ako pogledamo službene podatke iz Jugoslavije, izgleda da je postotak radno aktivnog stanovništva bio ne samo gori nego u državama zapadne Europe, nego i od današnje Hrvatske. U najboljoj godini 1948. je stopa radno aktivnog stanovništva iznosila 49,1% i kontinuirano je padala kroz cijelo razdoblje Jugoslavije da bi 1981. iznosila tek 42,7%.

A tek tada počinju pravi problemi za gospodarstvo Jugoslavije. Treba reći da je Jugoslavija bila izrazito ekonomski heterogena, od nerazvijenog Kosova do razvijene Slovenije, a razlike u nezaposlenosti su jako varirale među republikama, ali u najboljem slučaju je postotak radno aktivnog stanovništva u Hrvatskoj za vrijeme Jugoslavije bio isti kao danas. Znači, Hrvatska je naslijedila problem i zbog odbijanja pravog reformiranja ekonomije i loših gospodarskih politika samo održavala stare neravnoteže. Isti trend produživanja starih neravnoteža se može zamijetiti i u drugim pokazateljima.



Zašto je postotak radno aktivnog stanovništva toliko brzo padao, čak i brže nego što je rasla nezaposlenost? Dva su razloga. Prvi je prikrivanje nezaposlenosti ranijim umirovljenjem.

Jugoslavija je imala neprirodan udio invalidskih mirovina u ukupnim mirovinama. Razlog je manjim dijelom bio 2. svjetski rat, a većim dijelom umjetno prikrivanje nezaposlenosti tj. ohrabrivanje radnika da idu u mirovinu što prije. Česte su bile situacije da radnici idu u mirovinu u životnom dobu kada bi njihova produktivnost trebala biti najveća. Umirovljeni pedesetogodišnjaci, četrdesetogodišnjaci, pa čak i tridesetogodišnjaci nisu bili rijetkost. Stvoreni su cijeli naraštaji invalidskih generacija. 1980. godine, 35 godina nakon završetka 2. svjetskog rata, čak 35% mirovina je spadalo u kategoriju invalidskih, puno više nego u zapadnoj Europi gdje je tad udio bio oko 15%.

I taj problem je Hrvatska naslijedila i održavala pa je do 2013. udio invalidskih mirovina bio oko 25%, što je još uvijek puno više od standardnih 15%. Ljudi su u Hrvatskoj samo nastavili raditi ono što su navikli raditi u Jugoslaviji, lažirati medicinsku dokumentaciju da bi ostvarili pravo na ranije invalidsko umirovljenje. Društveno je to bilo sasvim prihvatljivo i javno, nitko nije u tome vidio nešto nemoralno.

Životni cilj ljudi od 1945. je bilo biti invalid, te su stvorene invalidske generacije. Godine 2013. se napokon revidiraju invalidske mirovine i udio korisnika oštro pada do 2018., što samo dokazuje da su sve te mase invalidskih mirovina stvarno bile lažne.



Drugi razlog zašto je postotak radno aktivnog stanovništva toliko brzo padao je iseljavanje radno aktivnog stanovništva. U Jugoslaviji se većinom nisu iseljavale cijele obitelji nego samo muški članovi koji su odlazili na rad u Njemačku, Austriju, Švicarsku i Italiju. To je značio i odljev potencijalno radno aktivnog stanovništva. Ne postoje čvrste službene statistike o broju ekonomskih iseljenika "trbuhom za kruhom", ali ako je suditi po doznakama iz inozemstva, radi se o nekoliko stotina tisuća ljudi. Već 1970. doznake iz inozemstva su više značile gospodarstvu Jugoslavije od turizma a 1975. od turizma i prometa (tranzita) skupa.

Radnici iz inozemstva su prehranjivali Jugoslaviju, a da je bilo "posla za sve" u njoj, vjerojatno bi ih bilo puno manje. Dakako, Hrvatska je naslijedila problem iz Jugoslavije i održavala ga, te ga još nastavlja održavati sudeći prema broju iseljenih tijekom zadnjih nekoliko godina. Godine 2017. su iseljenici u Hrvatsku poslali skoro 15,75 milijardi kuna. Relativno je to puno manje nego u Jugoslaviji, kada su doznake iz inozemstva bile važnije od turizma i prometa skupa, te iako radnici u inozemstvu ipak više ne hrane ljude u državi, opet se radi o jako velikom iznosu.

Hrvatska je ekonomski dijete Jugoslavije. Naslijedila je sve probleme iz nje, a dobar dio ih još nije razriješila. Problemi s nezaposlenošću, malim udjelom radno aktivnog stanovništva i velikom broju ekonomskim imigranata nisu problemi samostalne Hrvatske, oni se vuku iz razdoblja Jugoslavije. Isto je i s društvenim mentalitetom. Jugoslavija je stvorila generacije invalida, a Hrvatska ih održala.

Jugoslavija je uništila društveni odnos prema radu i radne navike, a Hrvatska ih nikada nije izgradila. Jugoslavija je stvorila iluziju o socijalizmu i socijalistički način razmišljanja, a današnje stanovništvo Hrvatske razmišlja socijalistički, bez obzira s koje strane političkog spektra dolazili. Socijalizam je polako uništavao Jugoslaviju, socijalizam polako uništava Hrvatsku.

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dok druge stranke pričaju o liberalizmu i kako bi on trebao funkcionirati, HSLS će u Bjelovaru pokazati kako liberalizam funkcionira.

Hrebak: ʼKad mi netko kaže da je lijevo-liberalan, meni se kosa diže na glaviʼ

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: