Vezani članci:
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Europska unija treba pokazati da je bolja od Rusije
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Novac Europske unije neće spasiti Hrvatsku od propadanja
Hrvati među nacijama koje najmanje vjeruju svojoj vladi i EU institucijama
Plenković je Hrvatsku pretvorio u socijalni slučaj Europske unije
Faktograf se čudi što EU financira portale koji kritiziraju EU dužnosnike
Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Dan kada su se hrvatski ljevičari razočarali u EU birokraciju i njene regulative
Kad političari kažu da će se izboriti za više novca iz EU fondova - lažu
Petrov bi da Hrvatska bude europski socijalni slučaj
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Je li vam sada jasno čemu služi GDPR?
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU
Nakon lijepih priča i snova, Britancima se bliži brutalan sudar sa stvarnošću
Pogledajte grafikone: Hrvatska i Portugal najskuplje su države za vozače u EU
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Hvala vam, EU birokrati, ali nemojte nas više štititi!
Gdje je bolje: SAD ili EU? Postoji jedan objektivni način da to provjerimo...
Kad kažu ʼeuropske vrijednostiʼ, evo na što misle...
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Da, istina je: Hrvatska je relativno najgore gospodarstvo u EU
Ovi hrvatski zastupnici u EU parlamentu su glasali za ograničavanje sloboda na internetu
Europski parlament odbio direktivu za cenzuru na internetu
Nova direktiva EU neće pomoći autorima i glazbenicima, evo zašto...
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Vojska Europske unije, pored NATO saveza, nema svrhe


Piše: Branimir Perković
17.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Vojska Europske unije, pored NATO saveza, nema svrhe


Piše: Branimir Perković
17.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ponovno se intenzivirala rasprava oko zajedničke vojske Europske unije i očigledno sama realizacija ideje nije toliko daleko. Ta ideja se spominje od najranijih dana EU (prije toga EZ), ali je geopolitička situacija u doba Hladnog rata sasvim eliminirala tu mogućnost.

Padom SSSR-a i komunističkih režima u istočnoj Europi NATO gubi dotadašnju ulogu "čuvara Zapada" te traži svoj novi geostrateški smisao. U 21. stoljeću se intenziviraju napori u smjeru stvaranja vojske EU te se malim koracima stvaraju institucionalni preduvjeti za njeno formiranje. Čak štoviše, izgleda da je stvaranje vojske EU samo formalnost, jer je već uspostavljeno toliko institucija unutar EU usko povezanih s obranom da je samo pitanje vremena kada će se sve one samo stopiti u jednu organizaciju. Svrha ovog teksta će biti propitkivanje svrsishodnosti vojske EU, teze o zastarjelosti NATO-a i potencijalnim opasnostima koje inicijativa za vojskom EU najavljuje.

Unutar EU već postoje brojne institucije vojno-obrambenog karaktera. Europska agencija za obranu odgovara direktno Vijeću Europske unije, a zadužena je za koordiniranje obrambenih snaga zemalja članica, krizni menadžment i razvoj vojno-tehnološke suradnje. Institut Europske unije za sigurnosne studije je agencija koja djeluje kao think-thank i ima savjetodavnu ulogu u pitanjima vanjske i unutarnje sigurnosti te savjetuje visokog predstavnika za vanjske poslove. Vojni stožer Europske unije nadzire vojne operacije unutar zajedničkih obrambenih i sigurnosnih politika i direktno je odgovoran visokom predstavniku za vanjske i sigurnosne poslove. Vojni odbor Europske unije savjetuje visokog predstavnika, Politički i sigurnosni odbor te nadgleda rad Vojnog stožera. EU borbene postrojbe su aktivne od 2005. godine i sastoje se od 14 bataljuna s po 1.500 vojnika i 4 bataljuna s više od 2.500 vojnika.

Nadalje, Eurocorps čini oko 6.000 vojnika, Europska žandarmerija tj. de facto vojna policija EU čini 900 stalnog osoblja, 2.300 rezervista i još nekoliko organizacija što savjetodavno, logističke, koordinacijske i druge uloge.

Izgleda da je vojska EU rasla u sjeni, posebno zadnjih 15-ak godina i to samo potvrđuje tezu da EU ima veliki demokratski deficit u svom funkcioniranju. Čini se da je broj vojnika i ostalog vojnog osoba direktno pod nadležnosti EU narastao na više od 40.000 što je praktički polagano uvođenje EU vojske. A s kojim demokratskim legitimitetom? Je li ikada itko građane EU pitao žele li to? Kada i gdje su se vodile te javne rasprave o uvođenju de facto vojske EU?

Ali riješimo prvo pitanje NATO-a, jer ako je NATO zastario onda se može postaviti teza o uspostavi EU vojske. Inicijalni razlog osnivanja NATO-a je bio zaštita teritorijalnog integriteta i interesa kapitalističkih zemalja zapadne Europe te SAD-a i Kanade, posebno kao štit od komunističkog Varšavskog pakta i SSSR-a. SAD je želio spriječiti širenje komunizma i interesne sfere SSSR-a, a zapadnoeuropske zemlje zaštitu SAD-a od potencijalnih terirorijalnih pretenzija komunističkih susjeda i zaštitu od infiltracije te poticanja na unutrašnje sukobe.

U geopolitici ne postoje prijatelji, samo trenutni geopolitički interesi, pa je SAD bio voljan ne samo vojno sponzorirati zapadnoeuropske zemlje, nego i financijski, pa je ponudio veliku financijsku pomoć za poslijeratnu obnovu. To vojno-gospodarsko savezništvo je bilo od obostrane koristi i za zapadnu Europu i SAD, te se danas najveća trgovina na svijetu odvija između Europe i SAD-a, unutar istog vojnog saveza. Nikada u povijesti nije postojalo toliko usko savezništvo i suradnja u svim aspektima, kako vojnima tako i gospodarskima, političkima i kulturnima. Iako, naravno, između SAD-a i zapadne Europe postoje mnoge razlike, one su relativno zanemarive gledamo li širi globalni kontekst. Ukratko, vojno-gospodarska suradnja unutar NATO-a je bila očigledno daleko superiornija od one u istočnom komunističkom bloku i ovaj drugi se raspao. Komunistički imperij je vjerojatno bio jedini imperij u povijesti koji se raspao bez ispaljenog metka, ako izuzmemo Jugoslaviju i nekoliko sporadičnih sukoba kao npr. u Moldaviji.

Ima li NATO smisla poslije raspada svog glavnog rivala zbog kojeg je i uspostavljen? Dakako da ima, logika tog pitanja je ista kao i ima li nogometni klub smisla postojati ako mu je glavna protivnička momčad završila u stečaju (što se praktički dogodilo SSSR-u). Naravno, potrebno je promijeniti vojnu doktrinu, geostrateške ciljeve, reformirati unutarnje ustrojstvo i još mnogo toga, ali nema smisla tvrditi da je svrha neke organizacije promašena ako je ispunila glavni cilj. Ako je glavni cilj ostvaren, prijeđimo na druge ciljeve, ali ne može se tvrditi da je organizacija zastarjela ZBOG toga što je bila uspješna. Uostalom, zar su sva vanjska sigurnosna pitanja nestala propašću SSSR-a? Je li zavladao mir u svijetu i ne postoji nikakva vanjska ugroza sigurnosti zemljama članicama? Mislim da je svima jasno da svijet, iako je postao kudikamo mirnije mjesto nego što je bio u vrijeme Hladnog rata, nikako nije apsolutno siguran. U tom smislu zadaća NATO saveza kao institucije koja osigurava teritorijalnu cjelovitost i sigurnost zemalja članica nikako nije gotova. Ono što se mijenja nije sami cilj, nego samo način ostvarivanja tog cilja, a kako je cilj NATO-a u suštini kontinuiran, onda ni NATO ne može „zastarjeti“.

Često se spočitava SAD-u da igra preveliku ulogu u NATO-u i da iskorištava svoj patronat za ostvarivanje vlastitih ciljeva. Istodobno iste zemlje koje to spočitavaju nemaju dovoljna izdvajanja u vojne svrhe koliko je propisano NATO sporazumom. Ako im smeta što SAD ima relativno prevelik udio u proračunu, zašto ga ne smanje višim vlastitim ulaganjem, na što su se i obavezale ulaskom u NATO?

Teško da se samom NATO-u može nešto spočitavati oko samog djelovanja unutar granica država. NATO se nikada u svojoj povijesti nije miješao u unutrašnje stvari zemalja članica, ni politički, a kamoli vojno. Čak nije bilo nikakve intervencije ni u prošlim aktivnostima Erdogana u Turskoj kada se politički obračunavao s protivnicima poslije neuspjelog državnog udara. Osim kontraobavještajno-gerilskih operacija kao Operacija Gladijus koje su trebale služiti kao podloga za organiziranje gerilskog otpora u slučaju invazije zemalja članica od strane Varšavskog pakta.

Nije jasno ni kakve bi tehnološke učinke to imalo u smislu divergencije od NATO standarda. Iako se oružjem trguje posvuda po svijetu, ipak postoje razlike u kompatibilnosti između npr. ruskog i NATO oružja. Kako NATO postoji već dugo vremena, tako su i sve vojne tehnologije zemalja članica međusobno kompatibilne i s ujednačenim standardima, što je tehnološki uvjet za bolju operabilnost, zamjenjivost, funkcionalnost i sl. Stvarati sada nove tehnološke standarde za vojsku EU bi bilo besmisleno i čisti trošak resursa.

Sve članice NATO saveza su se obvezale da će u slučaju napada na jednu od njih sve zemlje objaviti rat stranoj sili i da će braniti teritorijalnu cjelovitost svih NATO članica. Kako je funkcija NATO-a obrana vanjskih granica, i tu funkciju sasvim dobro izvršava, onda bi vojska EU da ne bi došlo do preklapanja ovlasti i funkcija trebala biti usmjerena na održavanje unutrašnjeg uređenja EU, tj. svojevrsna vojna policija. To bi u praksi značilo da središnje vlasti EU u Bruxellesu imaju pod svojom kontrolom vojnu snagu odanu isključivo EU kao cjelini, a ne državama članicama.

Većina ljudi podržava EU vojsku iz samo jednog razloga, a to je odmicanje patronata SAD-a. Ali prevlast SAD-a kao "liberalnog imperija" nije nešto što može nestati s NATO-om. Europa više treba NATO nego SAD, a ni sada EU zemlje nemaju dovoljno velika vojna izdavanja koliko je propisano NATO sporazumom. Ako nisu voljne trošiti za NATO koliko su se obavezale, zašto bi trošile na vojsku EU koliko je potrebno za održavanje efikasne vojne spreme? Udio SAD-a u svjetskim vojnim izdavanjima je 36%, a slijede ga Kina s 13% i Rusija s 4,1%. Vojni proračun svih EU zemalja zajedno bi bio manji od Kineskog. Tako da SAD praktički sponzorira sigurnost EU kroz NATO, jer same EU zemlje već sada ne žele izdvajati potrebni iznos novca na vojnu obranu. Zašto onda misliti da bi vojska EU bila efikasna, bar kada bi joj svrha bila vanjska obrana? Lako se može zaključiti ta takva vojska ne može imati vanjskopolitički karakter nego isključivo unutarpolitički, a to znači "primirivanje" neposlušnih pod prijetnjom sile.

U kontekstu novih globalnih sigurnosnih problema fragmentiranje NATO-a u smislu delegiranja nekih njegovih odgovornosti samo slabi vojnu koheziju demokratsko-liberalnog savezništva Europe, SAD-a, Kanade i Australije te ne može biti ni od kakve koristi za bilo koga. Za probleme kao što je imigrantska kriza nije bio problem manjak vojne snage da se odgovori na nove zahtjeve, jer sigurno svaka članica posjeduje dovoljne vojne kapacitete da se "obrani" od hordi nenaoružanih civila, nego je problem bio nedostatak političke volje koji bi imigraciju učinio kontroliranijom i uređenijom.

NATO je do sada sasvim dobro branio zapadni liberalno-demokratski svijet i ne vidim nikakve svrhe uvođenja EU vojske, a lako je uočiti potencijalne probleme.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.