FOTO: Srednja.hr
ČITATELJI OCIJENILI
3

Volim informatiku, ali ne želim da bude obavezni predmet

PIŠE Mario Nakić
25.9.2016.

Volim informatiku, ali ne želim da bude obavezni predmet


PIŠE Mario Nakić

Popularni poduzetnik Saša Cvetojević me je svojim Facebook statusom večeras ponukao na razmišljanje. Saša se požalio što informatika više nije obavezni, već samo izborni predmet u 2. razredu opće gimnazije. Taj je status ubrzo postao popularan sa stotinama lajkova i komentara gdje se ljudi uglavnom zgražaju nad našim školskim sustavom i zašto informatika nije obavezna.



Iako razumijem brigu gospodina Cvetojevića i komentatora na njegovom statusu i slažem se da bi za djecu bilo dobro da nauče što više iz informatike, moram reći da se ne slažem s idejom o obaveznom predmetu. Čemu to? Zašto bi ikoji predmet u srednjoj školi uopće trebao biti obavezan?

Razmislite malo o tome. Srednja škola, sama po sebi, nije obavezna. Svaki predmet koji se u školi predaje je nekome jako bitan, pogotovo onome tko se time bavi. Velikim brojem obaveznih predmeta zapravo zatrpavamo djecu obaveznim štrebanjem umjesto da ih učimo onome što će im kasnije u životu itekako trebati - a to je pametan izbor. Zamislite da nijedan predmet nije obavezan i da djeca u gimnaziji biraju, recimo 5 ili 6 predmeta koje će pohađati. Svatko po svojoj volji. Na taj način bismo ih na vrijeme učili da donose za svoj život važne odluke, ali i da za njih snose odgovornost. Jer ono što izabereš, to ćeš morati i znati.

Nema smisla da netko, tko je odličan povjesničar i filozof, mora pohađati i matematiku i fiziku i informatiku kad će mu u životu trebati onoliko matematike i informatike koliko je već naučio i prije srednje škole. Da, djeca danas znaju koristiti Word, pretraživati internet i ostale osnovne stvari na računalu i bez školskog predmeta koji se time bavi. A za programiranje nema smisla da uče ako se ne planiraju time baviti u životu. S druge strane, oni koje zanima informatika, matematika i fizika, njima neće trebati poznavanje povijesti i zemljopisa bolje od onoga što su prošli u osnovnoj školi. Zar nije bolje da izoštravaju predmete koji ih zanimaju, da budu što bolji u njima tako da se lakše upišu na željeni fakultet? Predmeti koji ih ne zanimaju samo će im kvariti prosjek.

I još jedna stvar. Što postižemo obaveznim predmetima? Ništa. Ako nekoga informatika ne zanima, obaveznom nastavom ga sigurno nećete prisiliti da je zavoli. Isto vrijedi za bilo koji drugi predmet. Učimo djecu bolje volonterizmu i osobnoj odgovornosti, dajmo im izbor. Kad budu birali predmete koje žele, i škola će im biti zanimljivija.



Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

Ljudska prava

PIŠE: MILTON FRIEDMAN

Milton Friedman 1972.: Zašto rat protiv droge ne može uspjeti

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Policija ima način da dokaže svoju humanost: Uvedite obavezne kamere na uniformama!

Zanimljivosti

PIŠE: DAMIR OMERBEGOVIĆ

ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Konačno digitalizacija: Javni bilježnici, pečati i biljezi izbačeni iz procedure osnivanja tvrtke ili obrta

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plenkovićeva vlada - prije svega neprijatelj poreznih obveznika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: