Vratimo duh dobročinstva u Hrvatsku: Donacije se ne bi smjele oporezivati!

23.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Miletićeva usporedba Uljanika s američkim spašavanjem autoindustrije nema smisla, evo zašto
Katastrofalne reakcije Kolinde i Plenkovića: Državni vrh se ismijava iz naših prava
Obavezno savjetovanje pred pobačaj - jako loša ideja
Sloboda za mene ili za svakoga: Koliko je bitno biti dosljedan?
[FOTO] Ove dvije karte najbolje pokazuju koliko je socijalizam loš
Kako su Hrvati postali najkrvoločnije zvijeri na Balkanu
Prestiže nas i Kina: U najvećim kineskim gradovima plaće veće nego u Hrvatskoj
Kujundžićeva ideja o oporezivanju kapitala nema nikakvog smisla
Hrvatska nije katolička nego sekularna država
Bivši vođa britanskih konzervativaca: ʼRat protiv kanabisa je izgubljen, trebamo novi pristupʼ
Otpor uvođenju novog poreza NIJE otpor prema nužnim reformama
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o kapitalizmu i pohlepi
Miss Španjolske bi lako mogla postati prva transrodna Miss Universe. Konzervativci, naravno, šize...
Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava
Kako je pohlepna država uspjela uništiti posao čak i kladionicama, usput smanjiti i svoje prihode
Hrvatski sud potvrdio: Govor mržnje je sloboda govora
Seattle povisio minimalac i uveo novi porez; Amazon prijeti odlaskom iz grada
Kako su umirovljenici shvatili da ih država pljačka
Svijet je danas bolji nego ikada, ali ljudi to ne znaju
Verhofstadt spustio euroskepticima: ʼAko želite uspoređivati nešto sa Sovjetskim Savezom, pokažite prstom u Westminsterʼ

Vratimo duh dobročinstva u Hrvatsku: Donacije se ne bi smjele oporezivati!


PIŠE Mario Nakić

Koliko ste samo puta čuli onu floskulu o solidarnosti? U bivšoj državi, bio sam osnovnoškolac, ali dobro se sjećam te fraze "solidarnost" koja je bila nešto kao "sloboda" - vrijednost koja se puno spominje i uzima zdravo za gotovo, ali nitko zapravo ne zna što točno znači.

Solidarnost

To se nastavilo i nakon raspada SFRJ. Ostali smo uvjereni koliko smo solidarni kao nacija, a to znači da smo međusobno povezani, gajimo duboku empatiju prema svojim susjedima, sugrađanima u nevolji, pomažemo si međusobno. S druge strane, uvjereni smo da onaj sirovi, kapitalistički Zapad nije tako "topao" u ljudskom smislu, u Americi pogotovo, gdje ljudi gledaju samo osobnu korist i profit, a nitko ti ne želi pomoći.

Jeste li se kad zapitali koliko ima istine u tom mitu? Trebali bismo se svi to zapitati, najozbiljnije. Jer prema Svjetskom indeksu darivanja (World Giving Index), koji svake godine objavljuje međunarodna humanitarna organizacija Charities Aid Foundation, a mjeri koliko je novca, imovine i vremena potrošeno na dobrovoljno darivanje ili dobrovoljni rad za humanitarne svrhe po glavi stanovnika, Hrvatska je tek na 127. mjestu.

Stanite sad malo i uzmite si vremena da ta informacija sjedne. Hrvati su 127. u svijetu po dobrovoljnom darivanju svojih sugrađana, po dobrovoljnom pomaganju. OK? A ona grozna, kapitalistička i surova Amerika - dakle SAD - je druga u svijetu! Shvaćate li sad apsurdnost punjenja glava nekakvom solidarnošću narodu koji je jedan od najmanje solidarnih na planetu. I još su nas uvjeravali da nisu solidarni oni koji gaje tradiciju pomaganja i odvajanja vremena za rad u humanitarne svrhe! Zanimljiva je još jedna stvar, po istoj toj listi je vidljivo da su sve postsocijalističke zemlje uvjerljivo iza zapadnih. Iz toga se može izvući zaključak da je socijalizam od ljudi stvorio hladna i surova bića koja ne žele pomoći drugima.

Za to postoji i razumno objašnjenje. Odrasli smo u takvom sustavu, koji se nažalost nije puno promijenio ni 1991. godine, u kojem smo naučeni da se solidarnost i pomaganje bližnjima prakticira isključivo kroz državu. Dakle, porezima! Zašto bismo uopće pitali susjeda treba li možda pomoć otkad je ostao bez posla ili se razbolio, pa država je tu, što se ne obrati institucijama? Tako razmišlja socijalistički svijet i zato je u postsocijalističkim zemljama prilično čudno donirati nekome nešto, a još je čudnije ako netko odluči veću sumu izdvojiti za neku dobru svrhu od koje nema izravne koristi.

U dobrovoljnom darivanju izravna korist zapravo postoji kod osobe koja poklanja, ona je neprocjenjiva novcem, a zove se ispunjenost, sreća i zadovoljstvo spoznaje da smo nekome pomogli u životu. Ali, zahvaljujući velikoj državi koja nam otima veći dio naše zarade pa jedva preživljavamo i uz plaću, nismo u mogućnosti brinuti i za druge, izdvajati svoj novac ili vrijeme za pomaganje drugima. Imamo takvu državu pa se nadamo da bar ona to čini, onim novcem koji nam uzima. Iznenadit ću vas: država to ne čini ili čini jako, jako loše. Pitajte ljude koji ovise o državi, pitajte ozbiljne invalide, pitajte kako žive i usporedite njihov život s invalidima u bilo kojoj zapadnoj zemlji. Tamo se za njih brine u prvom redu zajednica, a tek onda institucije ako treba.

Vratiti kult dobročinstva

Ovom narodu to treba. Vratimo nam onaj osjećaj činjenja dobrih djela. Oduzmimo to državi i vratimo sebi. Učinimo da pomaganje bude "in", da to bude stvar prestiža. Zašto se imućniji među nama ne bi natjecali u dobročinstvu? Zašto nismo društvo koje najviše cijeni ljude koji najviše pomažu drugima?

Umjesto toga, mi živimo u društvu gdje će te javno u medijima, i to medijima isključivo financiranim novcem poreznih obveznika, prozivati i kritizirati ako se usudiš učiniti neko dobro djelo. Gospodin Bakić se usudio to napraviti, prikupiti novac za opremanje osnovnih škola microbitovima pa su ga razapinjali mediji "nevladinih" udruga. Radi čega? Jer mu je država navodno "oprostila porez".

A ja se pitam kakva smo mi to nacija kad čak i od dobrovoljnih humanitarnih donacija moramo davati petinu birokratima. Ima li ta državna pohlepa kraja? Koji je smisao oporezivanja donacija? Pazite, riječ je o dvostrukom oporezivanju. Jednom platite petinu cijele donacije državi kao porez na donaciju i onda od preostalog iznosa petina ode na PDV prilikom kupovine stvari koje se doniraju. Dvaput!

Ako želimo vratiti kult dobročinstva, ako želimo da doniranje i pomaganje, volontiranje postane "in" u Hrvatskoj - a ja bih zbilja volio živjeti u takvoj zemlji - onda oslobodimo donacije PDV-a! Sve donacije. To nije novac na kojem netko zarađuje ili uzima profit. To je novac ili imovina koja se poklanja.

Postanimo nacija koja cijeni volonterizam i potiče dobročinstva. Ne oporezujmo darove.




Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: