Heroji napretka (3): Čovjek koji je zaslužan za oslobađanje milijuna robova

2.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

William Wilberforce bio je britanski političar kojeg je vjersko preobraćenje pretvorilo u vođu abolicijskog pokreta za ukidanje ropstva.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Heroji napretka (3): Čovjek koji je zaslužan za oslobađanje milijuna robova

William Wilberforce bio je britanski političar kojeg je vjersko preobraćenje pretvorilo u vođu abolicijskog pokreta za ukidanje ropstva.
PIŠE Mario Nakić

William Wilberforce bio je britanski političar koji je živio krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Bio je vođa pokreta za ukidanje ropstva. Predložio je zakon koji je zabranio trgovinu ljudima 1807. godine i svojim upornim zalaganjem doveo do konačnog ukidanja ropstva u Britanskom carstvu 1833. godine, čime su oslobođeni milijuni ljudi diljem svijeta.

Wilberforce je rođen 1759. godine u engleskom gradiću Kingstonu, u bogatoj obitelji. Otac mu je umro dok je bio dijete pa se preselio kod ujaka koji nije imao djece. Nakon smrti bogatog djeda i ujaka, svo obiteljsko bogatstvo pripalo je njemu. Pred upis studija na Cambridgeu postao je iznimno bogat (njegovo bogatstvo od nekoliko stotina tisuća tadašnjih funti bi u sadašnjoj vrijednosti značilo desetke milijuna američkih dolara).

Na Cambridgeu je, prema vlastitom priznanju, živio prilično raskalašeno. Provodio je vrijeme uglavnom na zabave pune alkohola i kocku. Navukao se na alkohol i kockanje. Nakon studija odlučio je da želi biti političar pa se kandidirao za parlament. Uložio je veliki novac u predizbornu kampanju i pobijedio u svome okrugu te postao zastupnik. Nikada nije ušao niti u jednu stranku (bio je nezavisni zastupnik), ali je na početku uglavnom podržavao prijedloge konzervativne većine. Bio je uvjereni konzervativac.

Tijekom praznika 1785. godine s majkom i sestrom je bio na putovanju po Europi. Na tom putovanju pročitao je, čisto iz znatiželje, knjigu "The Rise and Progress of Religion in the Soul" autora Phillipa Doddridgea. Ona je na njega ostavila dubok dojam i zainteresirala za Evangelističku protestantsku crkvu.

Po povratku u Englesku, Wilberforce je doživio "preobraćenje". Odbacio je alkohol i kocku, počeo čitati Bibliju i čvrsto odlučio da će odsad živjeti prema Božjim pravilima. Pronašao je novo društvo među pripadnicima evangelističke zajednice, a to su mahom bili aktivisti za ukidanje ropstva. Oni su ga nagovorili da postane njihov glas u parlamentu.

Zbog njegovog konzervativnog svjetonazora bilo je dosta skepticizma među aktivistima. Neki su se bojali da neće biti dovoljno ustrajan i da će odustati, ali on je svoju zadaću shvatio vrlo ozbiljno. Formirao je abolicijski pokret koji je za cilj imao potpuno ukidanje ropstva u cijelom svijetu, povezao se s istomišljenicima iz drugih zemalja.

Godine 1789. predstavio je u parlamentu 12 različitih rješenja protiv trgovine robljem. Iako je imao potporu popularnog filozofa i zastupnika Edmunda Burkea, nije dobio potporu većine. Nedostajala su mu samo četiri glasa. Sljedećih godina je predlagao različite verzije zakona protiv ropstva: 1791., 1792., 1793., 1797., 1798., 1799., 1804. i 1805. godine. Svaki put mu je malo nedostajalo, ali svaki prijedlog je ipak odbijen.

Stoga je promijenio strategiju i shvatio da će možda biti bolje da ide "malo pomalo" pa je 1806. godine, umjesto prijedloga za ukidanje ropstva, predstavio prijedlog za zabranu trgovanja robljem s francuskim kolonijama. Zakon je prošao i to je bio njegov prvi uspjeh. Već sljedeće godine izlazi s novim prijedlogom - potpuna zabrana trgovine ljudima na području cijelog Britanskog carstva. I taj je prijedlog prošao!

Dakle, nakon 1807. trgovanje robljem je bilo zabranjeno, ali robovi su i dalje postojali. Wilberforce se nije time zadovoljio. Nakon 1823. godine njegova je organizacija imala stotine skupova diljem Velike Britanije gdje su educirali građane o štetnosti ropstva, ali i lobirali prema zastupnicima. Wilberforce se zbog pogoršanja zdravstvenog stanja morao povući iz parlamenta, ali je svejedno nastavio kampanju za ukidanje ropstva.

Ta je kampanja konačno urodila plodom kad su 1833. godine oba doma britanskog parlamenta donijela zakon o ukidanju ropstva. Wilberforce je umro ubrzo nakon toga, gotovo nevjerojatno je izgledalo kao da je postigao svoju svrhu i potom u miru "otišao". O njegovom životnom djelu i pokretu snimljen je 2006. godine film "Amazing Grace".

Osim za ukidanje ropstva, Wilberforce je bio i aktivan u borbi za zaštitu životinja. Njegovi protivnici su ga kritizirali da previše brige vodi o "stranim divljacima" (kako su nazivali stanovnike kolonija), a premalo o domaćem radnom stanovništvu koje je u Britaniji živjelo u lošim uvjetima. Također, napadali su ga zbog njegovog bogatstva, da je predstavnik bogate aristokracije i slično.

Na njegov aktivizam utjecali su kršćanski nauk i klasični liberalizam. Na Wilberforcea je jako utjecao Adam Smith (više o tome pročitajte ovdje), a na njegove prijatelje iz pokreta i John Locke. Iako iznimno religiozna, njihova je organizacija štovala filozofiju klasičnog liberalizma koja je pisana na sekularnim osnovama. Kako to? Jednostavno, u kršćanskom nauku i klasičnom liberalizmu pronašli su isti temelj za osobnu slobodu i jednakost građana. Wilberforce i njegov abolicijski pokret možda su i najbolji dokaz da kršćanska etika i klasični liberalizam mogu biti vrlo kompatibilni i čak se međusobno nadopunjavati.

 

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
ŠKOLA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Amazon je trebao dobiti oko 3 milijarde dolara u poticajima od grada i države, i to ne računajući porezne olakšice.

Njujorški ljevičari su otjerali Amazon i sad ih mediji sprdaju. Iznenadit će vas ovo, ali ljevičari su u pravu...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: