Heroji napretka (3): Čovjek koji je zaslužan za oslobađanje milijuna robova

2.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

William Wilberforce bio je britanski političar kojeg je vjersko preobraćenje pretvorilo u vođu abolicijskog pokreta za ukidanje ropstva.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Heroji napretka (3): Čovjek koji je zaslužan za oslobađanje milijuna robova

William Wilberforce bio je britanski političar kojeg je vjersko preobraćenje pretvorilo u vođu abolicijskog pokreta za ukidanje ropstva.
PIŠE Mario Nakić

William Wilberforce bio je britanski političar koji je živio krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Bio je vođa pokreta za ukidanje ropstva. Predložio je zakon koji je zabranio trgovinu ljudima 1807. godine i svojim upornim zalaganjem doveo do konačnog ukidanja ropstva u Britanskom carstvu 1833. godine, čime su oslobođeni milijuni ljudi diljem svijeta.

Wilberforce je rođen 1759. godine u engleskom gradiću Kingstonu, u bogatoj obitelji. Otac mu je umro dok je bio dijete pa se preselio kod ujaka koji nije imao djece. Nakon smrti bogatog djeda i ujaka, svo obiteljsko bogatstvo pripalo je njemu. Pred upis studija na Cambridgeu postao je iznimno bogat (njegovo bogatstvo od nekoliko stotina tisuća tadašnjih funti bi u sadašnjoj vrijednosti značilo desetke milijuna američkih dolara).

Na Cambridgeu je, prema vlastitom priznanju, živio prilično raskalašeno. Provodio je vrijeme uglavnom na zabave pune alkohola i kocku. Navukao se na alkohol i kockanje. Nakon studija odlučio je da želi biti političar pa se kandidirao za parlament. Uložio je veliki novac u predizbornu kampanju i pobijedio u svome okrugu te postao zastupnik. Nikada nije ušao niti u jednu stranku (bio je nezavisni zastupnik), ali je na početku uglavnom podržavao prijedloge konzervativne većine. Bio je uvjereni konzervativac.

Tijekom praznika 1785. godine s majkom i sestrom je bio na putovanju po Europi. Na tom putovanju pročitao je, čisto iz znatiželje, knjigu "The Rise and Progress of Religion in the Soul" autora Phillipa Doddridgea. Ona je na njega ostavila dubok dojam i zainteresirala za Evangelističku protestantsku crkvu.

Po povratku u Englesku, Wilberforce je doživio "preobraćenje". Odbacio je alkohol i kocku, počeo čitati Bibliju i čvrsto odlučio da će odsad živjeti prema Božjim pravilima. Pronašao je novo društvo među pripadnicima evangelističke zajednice, a to su mahom bili aktivisti za ukidanje ropstva. Oni su ga nagovorili da postane njihov glas u parlamentu.


Zbog njegovog konzervativnog svjetonazora bilo je dosta skepticizma među aktivistima. Neki su se bojali da neće biti dovoljno ustrajan i da će odustati, ali on je svoju zadaću shvatio vrlo ozbiljno. Formirao je abolicijski pokret koji je za cilj imao potpuno ukidanje ropstva u cijelom svijetu, povezao se s istomišljenicima iz drugih zemalja.

Godine 1789. predstavio je u parlamentu 12 različitih rješenja protiv trgovine robljem. Iako je imao potporu popularnog filozofa i zastupnika Edmunda Burkea, nije dobio potporu većine. Nedostajala su mu samo četiri glasa. Sljedećih godina je predlagao različite verzije zakona protiv ropstva: 1791., 1792., 1793., 1797., 1798., 1799., 1804. i 1805. godine. Svaki put mu je malo nedostajalo, ali svaki prijedlog je ipak odbijen.

Stoga je promijenio strategiju i shvatio da će možda biti bolje da ide "malo pomalo" pa je 1806. godine, umjesto prijedloga za ukidanje ropstva, predstavio prijedlog za zabranu trgovanja robljem s francuskim kolonijama. Zakon je prošao i to je bio njegov prvi uspjeh. Već sljedeće godine izlazi s novim prijedlogom - potpuna zabrana trgovine ljudima na području cijelog Britanskog carstva. I taj je prijedlog prošao!

Dakle, nakon 1807. trgovanje robljem je bilo zabranjeno, ali robovi su i dalje postojali. Wilberforce se nije time zadovoljio. Nakon 1823. godine njegova je organizacija imala stotine skupova diljem Velike Britanije gdje su educirali građane o štetnosti ropstva, ali i lobirali prema zastupnicima. Wilberforce se zbog pogoršanja zdravstvenog stanja morao povući iz parlamenta, ali je svejedno nastavio kampanju za ukidanje ropstva.

Ta je kampanja konačno urodila plodom kad su 1833. godine oba doma britanskog parlamenta donijela zakon o ukidanju ropstva. Wilberforce je umro ubrzo nakon toga, gotovo nevjerojatno je izgledalo kao da je postigao svoju svrhu i potom u miru "otišao". O njegovom životnom djelu i pokretu snimljen je 2006. godine film "Amazing Grace".

Osim za ukidanje ropstva, Wilberforce je bio i aktivan u borbi za zaštitu životinja. Njegovi protivnici su ga kritizirali da previše brige vodi o "stranim divljacima" (kako su nazivali stanovnike kolonija), a premalo o domaćem radnom stanovništvu koje je u Britaniji živjelo u lošim uvjetima. Također, napadali su ga zbog njegovog bogatstva, da je predstavnik bogate aristokracije i slično.

Na njegov aktivizam utjecali su kršćanski nauk i klasični liberalizam. Na Wilberforcea je jako utjecao Adam Smith (više o tome pročitajte ovdje), a na njegove prijatelje iz pokreta i John Locke. Iako iznimno religiozna, njihova je organizacija štovala filozofiju klasičnog liberalizma koja je pisana na sekularnim osnovama. Kako to? Jednostavno, u kršćanskom nauku i klasičnom liberalizmu pronašli su isti temelj za osobnu slobodu i jednakost građana. Wilberforce i njegov abolicijski pokret možda su i najbolji dokaz da kršćanska etika i klasični liberalizam mogu biti vrlo kompatibilni i čak se međusobno nadopunjavati.

 

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
ŠKOLA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Zašto ljevičari uspoređuju rad s ropstvom?
Ovaj profesor poziva bijelce na masovno samoubojstvo zbog robovlasništva
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Glasnović se spustio na razinu engleskih tabloida pa širi povijesne neistine
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Heroji napretka (4): Čovjek koji je inspirirao nastanak sekularne i pravne države
Preporučujemo
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Meksički predsjednik želi dekriminalizirati sve droge i planira nagovoriti Trumpa da učini isto
Progresivni fašizam kao odgovor ljevice na 21. stoljeće
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Kubanski liječnici se pobunili protiv vlade: ʼNe želimo više biti roboviʼ
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: