Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane

28.3.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Plastični otpad u oceanima je veliki ekološki i globalni problem koji treba adresirati i tražiti rješenja, ali jučerašnja odluka EU parlamenta o zabrani jednokratnih predmeta od plastike neće riješiti ništa.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane

Plastični otpad u oceanima je veliki ekološki i globalni problem koji treba adresirati i tražiti rješenja, ali jučerašnja odluka EU parlamenta o zabrani jednokratnih predmeta od plastike neće riješiti ništa.
PIŠE Mario Nakić

Europski parlament jučer je odobrio novi zakon kojim se zabranjuje proizvodnja, prodaja i upotreba plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu kao što su pribor za jelo, vrećice, štapići za uši i slamke za piće. Velika većina (560 zastupnika) je podržala taj zakon, 35 je bilo protiv i 28 suzdržanih. Zakon će u svim državama članicama EU stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.

"Ovim će se zakonodavstvom za 22 milijarde eura smanjiti štetni učinci na okoliš. Toliko bi, prema procjeni, trebao biti trošak onečišćenja plastikom u Europi do 2030. Europa sada ima zakonodavni model obrane i promicanja na međunarodnoj razini, s obzirom na globalnu prirodu problema onečišćenja mora plastikom. To je izuzetno važno za ovaj planet", izjavila je izvjestiteljica Frédérique Ries (ALDE, Belgija).

"Danas smo poduzeli važan korak kojim ćemo smanjiti zagađenje u našim oceanima i morima. Možemo to stvarno učiniti. Europa postavlja nove standarde, otvarajući time put cijelom svijetu da joj se pridruži", komentirao je Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije.

Budimo realni, onečišćenje oceana veliki je ekološki i globalni problem koji političari svakako moraju adresirati i tražiti adekvatna rješenja budući da onečišćenje oceana utječe na sav život u njemu, a preko hranidbenog lanca i na zdravlje ljudi. Ali pravo je pitanje koliko će ovakve mjere imati utjecaja na čistoću oceana.

Ako pogledamo istraživanja, vrlo lako ćemo doći do zaključka da ova zabrana neće imati nikakav utjecaj na čistoću oceana. Iako EU komisija tvrdi da više od polovine smeća u oceanima otpada na jednokratne predmete od plastike, istraživanje neprofitne ekološke organizacije specijalizirane za očuvanje oceana, The Ocean Cleanup, pokazalo je da 46 posto smeća u Pacifiku otpada na ostatke ribarskih mreža. Zajedno s dijelovima užeta i uzica, one čine 52 posto smeća. Očito, nije riječ samo o problemu konzumenata.

Druga stvar, ujedno i mnogo važnija - Europljani čine uistinu neznatan udio među onečišćivačima oceana. Iako preko 20 posto konzumenata jednokratnih plastičnih predmeta otpada na stanovništvo EU, manje od 1 posto plastičnog otpada u oceanima dolazi iz EU zemalja. Najveći onečišćivači oceana su Kina, Indonezija, Filipini...Među top 10 zemalja devet je u Aziji i jedna (Nigerija) u Africi. Prema ekološkom istraživanju iz 2017. oko 95 posto plastičnog otpada u oceane dolazi iz jedne od deset rijeka, od kojih su 8 u Aziji i dvije u Africi.

Osim što sve članice EU zajedno ne čine ni 1% zagađenja u oceanima, taj se udio čak s vremenom smanjuje, što znači da stanovništvo EU pokazuje brigu za okoliš usprkos širokom korištenju plastičnih predmeta. Prema organizaciji za zaštitu potrošača Costumers Choice Centre:

"Političari EU bi trebali stati uz potrošače i njihovu slobodu izbora umjesto što slijede pogrešne političke korake komisije. Zabranom jednokratne plastike u Europi nećemo riješiti pravi problem onečišćenja oceana plastičnim otpadom. Umjesto zabrane funkcionalne i korisne tehnologije, EU bi se trebala fokusirati na povećanje mogućnosti recikliranja, nastavak provođenja zakona protiv zagađivanja okoliša i tražiti od najvećih zagađivača da donesu i provode takve zakone", komentirao je Fred Roader.

Upravo tako. EU bi učinila puno više za spas oceana kad bi fokus s besmislenih zabrana i kažnjavanja potrošača koji su pokazali ekološku osviještenost smanjenjem zagađivanja rijeka i oceana, prebacila na lakšu reciklažu plastike (na svjetskoj razini se reciklira samo 9 posto plastike). Druga stvar, i puno bitnija za okoliš, bila bi stvaranje diplomatskog pritiska na zemlje koje najviše sudjeluju u zagađenju oceana. One trebaju donijeti i provoditi zakone koji zabranjuju i kažnjavaju bacanje plastičnog i drugog otpada u rijeke, mora i oceane (ono što su građani EU očito već usvojili). Dvanaest azijskih nacija zajedno stvara 77 do 83 posto smeća u oceanu! Dakle, naučite njih da ne bacaju smeće u rijeke i oceane - i praktički ste riješili problem.

Plastika je sigurnija i ekološki manje štetna od postojećih alternativa, budući da za proizvodnju plastičnih jednokratnih predmeta nije potrebno sjeći šume kao što se mora činiti za alternative od papira. Plastični predmeti su sigurniji za zdravlje ljudi i najbolje štite hranu i piće prilikom transporta. Plastični jednokratni predmeti su i ekonomski najprihvatljiviji potrošačima, odnosno jeftiniji od bilo koje alternative, zbog čega su i općeprihvaćeni.

Političari u EU parlamentu jako se vole praviti da čine nešto korisno jer bi se inače osjećali jako glupo da mi znamo da oni ne rade ništa korisno, a primaju ogromnu plaću. Zato će ovako jeftine populističke fore predstavljati kao "spas za planet". U stvarnosti, zabrana neće spasiti nikoga. Samo će kazniti stanovnike EU, one koji su dosad pokazali najveću ekološku osviještenost u svijetu. Mi ćemo morati plaćati skuplje i imat ćemo manji izbor. To je sve što je EU parlament jučer postigao.

 


VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima
Želite antifašistički zakon kao u Njemačkoj? Promijenit ćete mišljenje kad vidite tko je sve kažnjen...
Hrebak nije u pravu: Liberali ne bi trebali pozivati na kažnjavanje povika ZDS, evo zašto...
Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ
Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom
Tko je Ursula von der Leyen, nova predsjednica Europske komisije?
Ovako je pisao Mises o prohibiciji alkohola i droga 1927.
Ono kad konzervativci pozivaju na socijalističku revoluciju
Ono kad se najveći euroskeptici u Hrvatskoj posvađaju zbog briselske plaće
Zašto žene ne glasaju za feminističke stranke?
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Kurzu prekipjelo: ʼNe treba nam EU regulirati kako da pržimo šnicleʼ
Švicarci idu na referendum zbog Bruxellesa: Hoće li se odreći prava na oružje?
Ovaj lik predaje na FPZG-u, širi teške dezinformacije i tvrdi da našom politikom vlada ʼneoliberalizamʼ
Dan Europe nema veze s antifašizmom. Evo što Europa danas slavi...
Europska unija u brojkama: Što se promijenilo zadnjih 5 godina?
Kad političari kažu da će se izboriti za više novca iz EU fondova - lažu
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: