Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane

28.3.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Plastični otpad u oceanima je veliki ekološki i globalni problem koji treba adresirati i tražiti rješenja, ali jučerašnja odluka EU parlamenta o zabrani jednokratnih predmeta od plastike neće riješiti ništa.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane

Plastični otpad u oceanima je veliki ekološki i globalni problem koji treba adresirati i tražiti rješenja, ali jučerašnja odluka EU parlamenta o zabrani jednokratnih predmeta od plastike neće riješiti ništa.
PIŠE Mario Nakić

Europski parlament jučer je odobrio novi zakon kojim se zabranjuje proizvodnja, prodaja i upotreba plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu kao što su pribor za jelo, vrećice, štapići za uši i slamke za piće. Velika većina (560 zastupnika) je podržala taj zakon, 35 je bilo protiv i 28 suzdržanih. Zakon će u svim državama članicama EU stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.

"Ovim će se zakonodavstvom za 22 milijarde eura smanjiti štetni učinci na okoliš. Toliko bi, prema procjeni, trebao biti trošak onečišćenja plastikom u Europi do 2030. Europa sada ima zakonodavni model obrane i promicanja na međunarodnoj razini, s obzirom na globalnu prirodu problema onečišćenja mora plastikom. To je izuzetno važno za ovaj planet", izjavila je izvjestiteljica Frédérique Ries (ALDE, Belgija).

"Danas smo poduzeli važan korak kojim ćemo smanjiti zagađenje u našim oceanima i morima. Možemo to stvarno učiniti. Europa postavlja nove standarde, otvarajući time put cijelom svijetu da joj se pridruži", komentirao je Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije.

Budimo realni, onečišćenje oceana veliki je ekološki i globalni problem koji političari svakako moraju adresirati i tražiti adekvatna rješenja budući da onečišćenje oceana utječe na sav život u njemu, a preko hranidbenog lanca i na zdravlje ljudi. Ali pravo je pitanje koliko će ovakve mjere imati utjecaja na čistoću oceana.

Ako pogledamo istraživanja, vrlo lako ćemo doći do zaključka da ova zabrana neće imati nikakav utjecaj na čistoću oceana. Iako EU komisija tvrdi da više od polovine smeća u oceanima otpada na jednokratne predmete od plastike, istraživanje neprofitne ekološke organizacije specijalizirane za očuvanje oceana, The Ocean Cleanup, pokazalo je da 46 posto smeća u Pacifiku otpada na ostatke ribarskih mreža. Zajedno s dijelovima užeta i uzica, one čine 52 posto smeća. Očito, nije riječ samo o problemu konzumenata.

Druga stvar, ujedno i mnogo važnija - Europljani čine uistinu neznatan udio među onečišćivačima oceana. Iako preko 20 posto konzumenata jednokratnih plastičnih predmeta otpada na stanovništvo EU, manje od 1 posto plastičnog otpada u oceanima dolazi iz EU zemalja. Najveći onečišćivači oceana su Kina, Indonezija, Filipini...Među top 10 zemalja devet je u Aziji i jedna (Nigerija) u Africi. Prema ekološkom istraživanju iz 2017. oko 95 posto plastičnog otpada u oceane dolazi iz jedne od deset rijeka, od kojih su 8 u Aziji i dvije u Africi.

Osim što sve članice EU zajedno ne čine ni 1% zagađenja u oceanima, taj se udio čak s vremenom smanjuje, što znači da stanovništvo EU pokazuje brigu za okoliš usprkos širokom korištenju plastičnih predmeta. Prema organizaciji za zaštitu potrošača Costumers Choice Centre:

"Političari EU bi trebali stati uz potrošače i njihovu slobodu izbora umjesto što slijede pogrešne političke korake komisije. Zabranom jednokratne plastike u Europi nećemo riješiti pravi problem onečišćenja oceana plastičnim otpadom. Umjesto zabrane funkcionalne i korisne tehnologije, EU bi se trebala fokusirati na povećanje mogućnosti recikliranja, nastavak provođenja zakona protiv zagađivanja okoliša i tražiti od najvećih zagađivača da donesu i provode takve zakone", komentirao je Fred Roader.

Upravo tako. EU bi učinila puno više za spas oceana kad bi fokus s besmislenih zabrana i kažnjavanja potrošača koji su pokazali ekološku osviještenost smanjenjem zagađivanja rijeka i oceana, prebacila na lakšu reciklažu plastike (na svjetskoj razini se reciklira samo 9 posto plastike). Druga stvar, i puno bitnija za okoliš, bila bi stvaranje diplomatskog pritiska na zemlje koje najviše sudjeluju u zagađenju oceana. One trebaju donijeti i provoditi zakone koji zabranjuju i kažnjavaju bacanje plastičnog i drugog otpada u rijeke, mora i oceane (ono što su građani EU očito već usvojili). Dvanaest azijskih nacija zajedno stvara 77 do 83 posto smeća u oceanu! Dakle, naučite njih da ne bacaju smeće u rijeke i oceane - i praktički ste riješili problem.

Plastika je sigurnija i ekološki manje štetna od postojećih alternativa, budući da za proizvodnju plastičnih jednokratnih predmeta nije potrebno sjeći šume kao što se mora činiti za alternative od papira. Plastični predmeti su sigurniji za zdravlje ljudi i najbolje štite hranu i piće prilikom transporta. Plastični jednokratni predmeti su i ekonomski najprihvatljiviji potrošačima, odnosno jeftiniji od bilo koje alternative, zbog čega su i općeprihvaćeni.

Političari u EU parlamentu jako se vole praviti da čine nešto korisno jer bi se inače osjećali jako glupo da mi znamo da oni ne rade ništa korisno, a primaju ogromnu plaću. Zato će ovako jeftine populističke fore predstavljati kao "spas za planet". U stvarnosti, zabrana neće spasiti nikoga. Samo će kazniti stanovnike EU, one koji su dosad pokazali najveću ekološku osviještenost u svijetu. Mi ćemo morati plaćati skuplje i imat ćemo manji izbor. To je sve što je EU parlament jučer postigao.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Ono kad konzervativci pozivaju na socijalističku revoluciju
Ono kad se najveći euroskeptici u Hrvatskoj posvađaju zbog briselske plaće
Zašto žene ne glasaju za feminističke stranke?
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Kurzu prekipjelo: ʼNe treba nam EU regulirati kako da pržimo šnicleʼ
Švicarci idu na referendum zbog Bruxellesa: Hoće li se odreći prava na oružje?
Ovaj lik predaje na FPZG-u, širi teške dezinformacije i tvrdi da našom politikom vlada ʼneoliberalizamʼ
Dan Europe nema veze s antifašizmom. Evo što Europa danas slavi...
Europska unija u brojkama: Što se promijenilo zadnjih 5 godina?
Kad političari kažu da će se izboriti za više novca iz EU fondova - lažu
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje
Plastične vrećice su ekonomičnije i manje štetne za okoliš od svake alternative
[VIDEO] 'S Rusima imamo zajedničkog neprijatelja, trebamo surađivati'
Ovi hrvatski zastupnici u EU parlamentu su glasali za ograničavanje sloboda na internetu
Za uvođenje cenzure na internet zahvalite HDZ-u i SDP-u
Razbijanje mita: Ne, TTIP neće osiromašiti domaću proizvodnju
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: