Vezani članci:
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Saborski zastupnici traže načine kako još više otežati zapošljavanje radnika
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu
Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske
Priča o sudskoj pobjedi Zagrepčanke protiv Microsofta zapravo je tužna priča o hrvatskom ZOR-u
Hrvatska je po slobodi rada u rangu najsiromašnijih afričkih zemalja. Je li vrijeme za promjenu ZOR-a?
Još jedna statistika Eurostata pokazuje kako naš Zakon o radu utječe na radnike
Hrvatska je među rekorderima u radu na određeno. Postoji način da to popravimo...
Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava
Zašto Jeff Bezos nikada ne bi uspio u Hrvatskoj
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Prije uvoza radnika potrebno je fleksibilizirati naše tržište rada
Kineski investitori traže od Vlade Srbije: Liberalizirajte Zakon o radu!
Zašto na licima švicarskih konobara i ugostitelja nema umora ni zabrinutosti?
Zašto su hrvatski radnici često u lošem položaju?
Zakon o radu - hrvatski cargo kult koji generira nezaposlenost
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Neke Tomaševićeve odluke, zbog kojih ga mnogi kritiziraju, zapravo nisu loše
Pred Tomaševićem je jedan veliki problem. Hoće li ga moći riješiti?
Desnica u Zagrebu realno nema što tražiti. Tko će onda zaustaviti ovakav nalet ljevice?
Davor Nađi - pismo čitateljima Liberala
Nađi: ʼDrugi nude novog gradonačelnika, ja nudim novi sustavʼ
Faktograf promijenio službenu istinu: Od četvrtka Zagreb nema više uhljeba od Londona
Rada Borić i Miroslav Škoro složni: ʼNemoguće je ukinuti prirezʼ
Davor Nađi bi mogao biti najveće iznenađenje ovih izbora
Novo na Liberalu:
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju

Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu


Piše: Stjepan Matić
Photo: Stjepan Matić
26.1.2023.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu

Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu


Piše: Stjepan Matić
Photo: Stjepan Matić
26.1.2023.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Sama činjenica da tri izvanredna otkaza mogu posredno dovesti do bankrota jednog od najvećih gradskih trgovačkih društava – Zagrebačkog holdinga, dovoljno govori o fleksibilnosti otkazivanja ugovora o radu u RH.

Ako tri otkaza mogu posredno dovesti to stečaja jednog od najvećih gradskih trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, kako li je tek u ostalim javnim trgovačkim društvima?

Mala digresija odmah u uvodu, ali zašto se skijalište na Sljemenu daje na raspolaganje firmi koja je tri otkaza udaljena od stečaja, a ne daje se nekom privatnom trgovačkom društvu u koncesiju? Tim više što takvo gradsko društvo nije u stanju napraviti jednu skijašku stazu unatoč 70 cm snijega. Štoviše, zašto takva gradska firma upravlja i hotelom na Sljemenu? No, o tome u drugom tekstu, vratimo se na ovu temu.

Kako povećati produktivnost i kvalitetu usluge kad ne možeš neradniku dati otkaz?

Najprije valja navesti kako mislim da je razlog otkaza radnicima čistoće banalan. No, to je samo moje mišljenje. Treba li uopće poslodavac koji daje otkaz radniku imati opravdani razlog dok radnik kada otkazuje ugovor poslodavcu ne mora? Neću pretjerano komentirati situaciju u vezi otkaza ugovora radnicima Čistoće, već ću pokušati samo ukazati na jedan drugi problem, a koji zasigurno predstavlja jedan i od većih utega svake gradske vlasti da poveća vlastitu učinkovitost i produktivnost.

Ekcesivni formalizam u otkazivanju ugovora o radu je poprilično ozbiljan problem kod poslodavaca - bilo privatnih bilo javnih, a posebice kada je riječ o (ne)radnicima – "uhljebima" u javnom sektoru, o čemu smo već pisali.

Zamislimo da je gradska vlast dala tri izvanredna otkaza radnicima koji ništa ne rade, a uredno dobivaju plaću za to. Gradska vlast je to učinila zbog smanjenja nepotrebnih troškova, nesavjesnog obavljanja poslova radnika, a samim time i radi manjih nameta vlastitim građanima koji te plaće posredno upravo i isplaćuju.

Nakon otkaza, javljaju se sindikati, organiziraju se radnici te se provodi štrajk u znak solidarnosti prema našim (ne)radnicima iz ranije spomenutog primjera. Štrajk dakako, gradsku vlast košta i nekoliko desetaka tisuća eura dnevno (koje će ponovno platiti upravo građani toga grada) te posljedično i završava s gotovo svim ispunjenim zahtjevima sindikata koji su iskoristili otkaze kao povod da se "izbore" za vlastite veće plaće.

Dakle, lakše je gradskoj vlasti, čak i koja želi smanjiti troškove i poboljšati učinkovitost te uistinu i nagraditi one radnike koji marljivo rade, neradnicima ne dati otkaz negoli im dati otkaz pa riskirati tužbe zbog neispunjenog formalnopravnog razloga prilikom davanja otkaza, štrajkove, pravne borbe sa sindikatima i radničkim vijećima itd.

Zadržati neradnike isplativije nego zamijeniti ih dobrim radnicima

Ne samo da je lakše držati nezaposlene, nego je to čak i ekonomičnije, što možemo vidjeti i prema trenutnoj situaciji u Zagrebu. Na konkretnom primjeru vidimo da su zbog tri otkaza radnici Čistoće otišli u štrajk te tako nanijeli štetu od 100.000 eura gradskom proračunu po danu štrajka. Naravno, valja navesti i kako je glavni grad doslovce zatrpan u smeću na svakom koraku zbog štrajka radnika Čistoće.

Ispada da je bolje da gradska uprava ne spominje pogreške u radu radnika kao ni da bilo kome, a kamoli neradnicima daje otkaze, jer potonje nesumnjivo dovodi do većih troškova za poslodavca – odnosno do većih troškova Grada Zagreba, a samim time i većih troškova građanima Zagreba koji uredno moraju plaćati i najveći prirez u državi.

U Zagrebu je štrajk završio, radnici nisu dobili otkaz, a grad je ostao bez nekoliko stotina tisuća eura. To u stvarnosti znači davanje otkaza radnicima u javnoj upravi. To što je razlog za otkaze u ovom konkretnom slučaju banalan nije ni bitno, ono što treba istaći je koliku štetu grad snosi zbog pokušaja otkazivanja ugovora o radu.

Štoviše, sad su i oni koji se upravo i zalažu za "veću sigurnost radnika" smatrali kako imaju pravo dati otkaze radnicima koji navodno ne rade svoj posao kako treba te su isticali kako će zaposliti migrante koji su željni rada i zarade. S jedne strane mi je to drago jer se nadam da su na konkretnom životnom primjeru vidjeli kako izgleda kada ne možeš prekinuti odnos u kojemu ne želiš više sudjelovati kao stranka, ali u kojemu moraš sudjelovati budući da te država odnosno zakonodavac tjera na to. Svi smo mi radili greške u vlastitim privatnim odnosima s drugim ljudima, zašto je očekivati da takvu grešku ne napravi i poslodavac zapošljavanjem manje ambicioznog (ne)radnika? I onda mu još ne pružiti mogućnost da izađe iz takvog odnosa?

Zašto, dakle, poslodavac treba imati opravdan razlog za davanje otkaza, a radnik ne? Zar nisu sve ugovorne strane jednake? Zašto bi poslodavac morao imati opravdani razlog (kod izvanrednog, ali i bilo kojeg drugog otkaza) kada želi zamijeniti neodgovornog i nezainteresiranog radnika onim koji je marljiv, vrijedan i spreman za učenje?



Sve dok nemamo liberalniji način otkazivanja ugovora o radu, bit će nemoguće podići razinu produktivnosti i ekonomičnosti u svim javnopravnim tijelima, budući da će istim javnopravnim tijelima biti ekonomičnije zapošljavati neradnika negoli dati takvom radniku otkaz pa riskirati značajne financijske troškove za gradski proračun nastale zbog upravo rigidnosti otkazivanja.

Upravo takav neradnik zauzima mjesto i onom radniku koji bi možda došao na njegovo mjesto s puno većim ambicijama i željama za rad, a što neće moći zbog trenutnog Zakona o radu.

Takav zakon kažnjava dobre radnike

Samim time, svaki otkaz koji gradska vlast u RH da nekom radniku predstavlja popriličan rizik ne samo gradu, nego i svakom građaninu toga grada koji će morati nastaviti uplaćivati u gradski proračun, a kako bi se neradnicima mogla isplatiti ne samo plaća već i druge zakonom utvrđene naknade poput otpremnine, a da o eventualnim tužbama, štrajkovima itd. i ne govorimo.

Nažalost, dok je to tako, oni nezaposleni radnici željni rada i iskazivanja poslodavcu bit će uskraćeni jer se neće moći zaposliti zbog ispunjenog radnog mjesta od strane – neradnika.

Tržište predstavlja ne samo konkurenciju između poslodavaca, već i konkurenciju radnika međusobno, pa dok zakonodavac smatra da su svi radnici jednaki te da kao takvi zaslužuju jednaka prava, imat ćemo lošiju, neučinkovitiju i daleko skuplju bilo koju javnu uslugu od one koju smo mogli imati.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

STJEPAN MATIĆ
Stjepan Matić je odvjetnik u Odvjetničkom društvu u Zagrebu specijaliziranom za trgovačko pravo. Pobornik slobodne trgovine i prava. Slobodno vrijeme provodi daljnjim usavršavanjem kako na poslovnom tako i na osobnom planu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.