Vezani članci:
Molim vas, gospodo, promijenite glupi zakon!
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Kako naš pravni sustav pogoduje osuđenicima s dvojnim državljanstvom
Ništa ne potkopava vladavinu prava kao loš zakon
Plenkovićeva vlada nije dugo izdržala kao fiskalno odgovorna; javna potrošnja se povećava 100% više od BDP-a
Index pokušao objasniti zašto je Duhaček vrjedniji od Čolakovića. Još više su se zakopali...
Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine
Višak zakona znači više Kruljaca koji nehajno gule krumpir i više Huanita koji umiru u smrdljivim zatvorima
Još jedna žrtva lošeg zakona: Prohibicija marihuane krši temeljna ljudska prava
Ne treba vam zakon reći da ste obitelj
Kako to da su svi perverzni pornografski žanrovi nastali baš u Japanu?
Tko ima prava i na što: Kad zakon postane nemoralan, otpor postaje dužnost
'Nećemo se valjda pridržavati zakona kao pijan plota'
Zabrana 'nepoštenih trgovačkih praksi' - udar Vlade na standard građana
Borci za socijalnu jednakost su najveća prijetnja ravnopravnosti
U ime ljudskih prava: Ukinite zakon o drogama!
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Strah od slobode govora
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Hoće li Muskovo preuzimanje Twittera obuzdati težnje prema cenzuri na Zapadu?
Kako znati jeste li konzervativac?
Prijetvorna briga za građanske slobode u Rusiji otkriva dvostruke kriterije u medijima
Ne podržavam ʼmoliteljeʼ pred bolnicama, ali njihova zabrana ne bi pomogla nikome
Treba li država kažnjavati ljude koji negiraju genocid?
Kako je Inzko stvorio realne uvjete za raspad BiH
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora


Piše: Stjepan Matić
Photo: Wesley Tingey/Unsplash
27.4.2023.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora

Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora


Piše: Stjepan Matić
Photo: Wesley Tingey/Unsplash
27.4.2023.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Tržište ideja predstavlja ključni element demokratskog društva, gdje se ideje i mišljenja mogu slobodno izmjenjivati ​​i natjecati.

Oliver Wendell Holmes Jr. je bio sudac Vrhovnog suda Sjedinjenih Država gotovo 30 godina te se smatra jednim od najutjecajnijih sudaca u američkoj povijesti. Dužnost je obavljao od 1902. pa sve do 1932. godine. Holmes je poznat po svom značajnom doprinosu razvoju američkog prava, a njegovo mišljenje u slučaju Abrams vs. United States jedno je od najcitiranijih mišljenja u povijesti američkog Vrhovnog suda.

U spomenutom slučaju Vrhovni sud je potvrdio osuđujuću presudi prema Jacobu Abramsu i četvorici ostalih ruskih imigranata koji su živjeli u New Yorku. Tiskali su i distribuirali letke protiv američke intervencije u ruskom građanskom radu te su zagovarali opći štrajk radnika u SAD-u ako bi došlo do same intervencije.

Sud je u tom slučaju zauzeo stav kako je riječ o "jasnoj i prisutnoj opasnosti", smatrajući kako bi letci, koje su okrivljenici dijelili jednako kao i parole koje su izgovarali, mogli uzrokovati nemire što bi posljedično moglo dovesti do općih prosvjeda građana diljem SAD-a.

Od devet sudaca Vrhovnog suda, dvojica su se protivila i napisala vlastita, izdvojena mišljenja. Među tom dvojicom bio je sudac Holmes.


Članovi vijeća Vrhovnog suda SAD-a u slučaju Abrams v. United States

U svojem mišljenju, sudac Oliver Wendell Holmes tvrdio je da Prvi amandman Ustava SAD-a štiti pravo građana na slobodu govora i tiska, pa samim time nije mogao prihvatiti mišljenje većine sudskog vijeća da je potrebno osuditi pojedince radi izgovorenih riječi i dijeljenja letaka. Prema Holmesu, sloboda govora treba biti zaštićena ne samo kako bi se omogućilo izražavanje prihvatljivih ideja, već kako bi se omogućilo izražavanje neprihvatljivih ideja, jer se samo kroz otvorenu razmjenu različitih ideja mogu otkriti i pobijediti (argumentima, ne silom) pogrešne ideje.

Sam Holmes je gledao različite ljudske ideje i stajališta kao robu na tržištu (marketplace of ideas) te kako upravo tržištu treba dopustiti da bira ideje prema svojem uvjerenju, a ne primjenom sile tjerati pojedince koje ideje da biraju odnosno koje ideje da ne biraju.

Budući da dijeljenje samih letaka nije predstavljalo izravnu prijetnju nikome, Holmes je smatrao kako se ima primijeniti zajamčeno pravo na izražavanje i slobodu govora u samom slučaju te je stoga glasao protiv osuđujuće presude. Pri tome valja istaknuti kako Holmes nije krio kako je na njega dosta utjecao engleski filozof iz 19. stoljeća John Stuart Mill.

O Millu ne treba puno govoriti u ovom tekstu budući da o njemu postoje stotine napisanih knjiga i eseja, no napomenuo bih kako vjerojatno ne postoji osoba koja je s tolikom preciznošću i s tolikom jednostavnošću prepoznala i objasnila važnost prava slobode govora kao on. Sve što je Mill pisao u svojoj knjizi "O slobodi" o pravu na slobodu govora vrijedilo je u 19. stoljeću, vrijedi danas, i vrijedit će dok čovjek postoji.

Imajući u vidu kako je Mill beskompromisno i u načelima klasičnog liberalizma zagovarao slobodu govora i izražavanja, vrijeme je i da i mi nešto napišemo o Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira u RH, a o kojemu se proteklih mjeseci govorilo. Meni je najviše zapela za oko jedna odredba tog zakona, i to:

"Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 150,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana."

Takva, ali i sve slične odredbe, bez dileme predstavljaju daljnje ugrožavanje slobode govora i izražavanja pojedinaca u Hrvatskoj. Europska unija načelno govoreći, puno više ograničava slobodu govora i izražavanja negoli SAD, no o tome možda jednom drugom prilikom, ovdje ćemo se fokusirati na RH.

Ova citirana odredba je problematična ponajprije iz razloga što daje preveliku moć državi (odnosno sudu) da ograniči slobodu govora i izražavanja pojedinca pod krinkom zaštite javnog reda i mira. Pri tome valja napomenuti kako niti jedan zakon ne daje definiciju javnog reda i mira niti se igdje navodi koje su to pjesme, crteži, tekstovi zabranjeni, a koji ne. Drugim riječima, zabranjeno je crtati i pjevati, ali samo one pjesme i crteže koje remete javni red i mir. Što je to javni mir – nitko ne zna, pa čak ni zakonodavac. Ostaje na odluci suda da Vas kazni zbog bilo kojeg govora i izražavanja, sve ovisno o tome što tužitelj i sud smatraju kao povredu javnog reda i mira.

Ovakvim zakonskim odredbama svakako može doći do zloupotrebe ovlasti od strane vlasti (bilo koje, ne samo trenutne), koja može koristiti ovu odredbu kako bi ušutkala kritičke glasove i ograničila slobodu izražavanja. Ne treba dramatizirati, no treba ukazati kako je ova i bilo koja druga zakonska odredba koja izričito ili paušalno prijeti sankcioniranjem pojedincu radi njegova govora ili izražavanja, predstavlja za zaštitu slobode govora u RH, a samim time i u EU, značajan korak unatrag.

Ovim i sličnim odredbama prijeti se i samoj razmjeni ideja među građanima. Tržište ideja predstavlja ključni element demokratskog društva, gdje se ideje i mišljenja mogu slobodno izmjenjivati ​​i natjecati jedni s drugima. Ukoliko se ne slažem s nekom idejom ili ću je pokušati argumentima srušiti ili ću naći drugu ideju s kojom se više slažem te ću nju podržavati.

Hoće li se postići ovom ili sličnom odredbom prestanak mahanja zastavama SSSR-a na pojedinim marševima ili vikanja "Za dom spremni" u nekim pjesmama – neće. Uostalom, a budući da spomenuti Zakon ne definira koji crteži (ili pjesme ili izvedbe itd.) predstavljaju remećenje javnog reda i mira, to će ostajati sudu u svakom slučaju posebno da odluči. Dakako, ono što je jednom sucu obična pjesma ili običan crtež, drugom sucu je remećenje javnog reda i mira, a što znači da u praksi ne možemo očekivati pravnu sigurnost kao niti otprilike ujednačenu sudsku praksu.

Upravo to predstavlja pravu opasnost takvih odredbi. Umjesto zabrana, trebalo bi se fokusirati na edukaciju javnosti, ali i svih djelatnika u pravosuđu, kao i sucima, o važnosti slobode govora i izražavanja te osigurati da se ti principi uvažavaju u praksi.

Kad god zakonodavac ne podržava jednu vrstu govora, stavlja taj govor u nepovoljan položaj, što potencijalno ometa slobodno tržište ideja i sposobnost pojedinca da izrazi misli i ideje koje mu mogu pomoći da odredi u kakvom društvu želi živjeti, oblikuje to društvo i definira svoje mjesto u njemu.

Ili, kako bi Mill rekao: "Kad bi cijelo čovječanstvo osim jedne osobe bilo jednog mišljenja, a samo ta jedna osoba suprotnog mišljenja, čovječanstvo ne bi imalo ništa više prava ušutkati tu jednu osobu nego što bi ona, kad bi imala vlast, imala pravo ušutkati čovječanstvo".

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

STJEPAN MATIĆ
Stjepan Matić je odvjetnik u Odvjetničkom društvu u Zagrebu specijaliziranom za trgovačko pravo. Pobornik slobodne trgovine i prava. Slobodno vrijeme provodi daljnjim usavršavanjem kako na poslovnom tako i na osobnom planu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.