Vezani članci:
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
Oni su ʼwokeʼ: DM se hvali ukidanjem plastičnih vrećica. Dobro pogledajte ovu fotografiju...
Coca-Cola se neće odreći plastične ambalaže jer ne žele izgubiti kupce
Mladi inovator hrvatskog porijekla na misiji spašavanja oceana: Zbilja mu je krenulo!
Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe
Najlakše je biti ekološki osviješten kad se komentira tuđe dvorište
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal
NASA: Zahvaljujući čovjeku svijet je sve zeleniji
Kvragu i taj kapitalizam, nikako da propadne!
Ispovijest bivšeg anti-GMO aktivista: ʼSvijet očajnički treba GMOʼ
Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari
Ako neće država, možemo mi: Rotary klub u akciji pošumljavanja Gorskog kotara
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Klasić i Net.hr opet šire dezinformacije: Ne, nejednakost u svijetu se ne povećava, već 10 godina se smanjuje
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Veza između Orwella i Hayeka
Ludwig von Mises: Kako je nastao antikapitalistički mentalitet
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o kapitalizmu i pohlepi
Zašto ljudi favoriziraju socijalizam, a mrze kapitalizam? Razlog je banalniji nego što mislite...
I Amerikanci imaju Radničku frontu, zove se Donald Trump
Ovih 13 zemalja više su kapitalističke od Amerike
I Amerika će biti zemlja proleterska!
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša


Piše: Mario Nakić
24.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša

Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša


Piše: Mario Nakić
24.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

U posljednje vrijeme pokušava se nametnuti teza kako su ljevičari prijatelji okoliša, a slobodno tržište da mu je protivnik. To je pogrešno.

Postalo je neko opće uvriježeno mišljenje u javnosti da su lijeve, socijalističke ekonomske politike naklonjene okolišu i njegovoj zaštiti, a desne, naklonjene slobodnom tržištu, da su protiv zaštite okoliša. To ne može biti dalje od istine.

Ako pogledamo rezultate kakve su imale pojedine vlade u svijetu u odnosu na okoliš u njihovim zemljama, vidjet ćemo da su najveće pro-ekološke mjere poduzimale upravo desne - konzervativne i liberalne vlade. U SAD-u najveće regulacije zbog okoliša uveli su konzervativni predsjednici Ronald Reagan i George W. Bush. U Njemačkoj to je napravila Angela Merkel sa svojim CDU-om. U Velikoj Britaniji konzervativci su 2012. vodili kampanju pod sloganom: "Go green, vote blue" - upravo zbog svoje zelene, pro-okolišne politike.

A najbolje rezultate u zaštiti okoliša polučili su Švicarska, Kanada i Novi Zeland. U Švicarskoj su tradicionalno desničari na vlasti - konzervativci uz povremeno koaliranje s liberalima, a ljevičari tamo nemaju realnih šansi. Pa opet, takva liberalno-konzervativna Švicarska je bila prva zemlja u svijetu koja je uvela porez na goriva s CO2 ispušnim plinovima. Ta mjera nailazi na veliki otpor u drugim zemljama - poput Francuske i SAD-a - ali u Švicarskoj nije bilo značajnijeg otpora, a za to postoji razlog. Švicarska je inače izrazito nisko porezno opterećena, tako da je u njihovom gospodarstvu bilo prostora za uvođenje novog poreza radi zaštite okoliša. I to je OK. Međutim, kada se ista mjera pokušava implementirati u Francuskoj s najvećim poreznim opterećenjem među državama OECD-a, onda sasvim logično nastanu problemi.

Na kraju krajeva, Indeks zaštite okoliša gotovo savršeno korelira s indeksima zaštite privatnog vlasništva i ekonomskih sloboda, što je možda najbolji dokaz da slobodnotržišne politike najbolje štite okoliš. Zašto nam onda uporno nameću plansku ekonomiju kao rješenje za ekološke probleme?

Jednostavno, razlog je u tome što ljevica danas nema drugog sadržaja. Oni su izgubili u svakom pogledu, danas je tržišna ekonomija rasprostranjenija nego ikada, što priznaju čak i lijevi ekonomisti. Možda najbolji argument protiv planske ekonomije je činjenica da su je u većoj mjeri napustile i najveće komunističke države - Kina i Vijetnam - te postupno usvajaju tržišnu ekonomiju (iako je to kod njih još uvijek daleko od slobodnog tržišta i prihvatljivih ekonomskih sloboda).

Ljevica na Zapadu mora tražiti neku novu prekretnicu u društvenim odnosima. Nema novog svjetskog rata, nema većih sukoba pa svoju šansu za veliku redistribuciju imovine i ekonomski preokret vide u ekološkom ekstremizmu. Ekološki aktivizam nije lijevi pokret, ali ga u posljednje vrijeme ljevica pokušava prisvojiti. Lijeve političare i aktiviste nije briga za klimu ni za okoliš, oni pokušavaju stvoriti apokaliptičnu atmosferu oko klime kako bi takvu situaciju iskoristili za nametanje svojih politika planske ekonomije.

Ideja o planskoj ekonomiji na globalnoj razini, koju sve češće slušamo iz nekih znanstvenih krugova, vjerojatno je društveno najopasnija ideja današnjice. Jer ako nešto nije već x puta uspjelo na nacionalnoj razini, zašto ljudi vjeruju da će uspjeti na globalnoj razini?

Planska ekonomija uključuje centralno planiranje i središnji "mozak" koji će odlučivati umjesto tržišnih zakona o tome što će se proizvoditi, konzumirati i u kojim količinama. Jedan od najboljih i najčišćih primjera takve ekonomije bio je kineski diktator Mao Ce Tung. Zanima vas kakva je bila njegova politika prema okolišu? On je poveo otvoreni "Rat protiv prirode" u koji je uključio čak i djecu. Mijenjao je tokove rijeka, krčio šume, uništavao cijele vrste kukaca, bez realnog razloga i logike. A njegova kolektivizacija sela dovela je do masovnih gladi gdje su milijuni ljudi kidali kore s drveta da bi ih jeli i pokušavali preživjeti (mnogi nisu preživjeli). I to je, naravno, ostavilo trajni negativni utjecaj na prirodu.

Prisjetimo se samo koliko je ljudi riskiralo svoje živote u prošlom stoljeću kako bi pobjegli iz takvog sistema; iz istočne u zapadnu Njemačku, iz Kube u SAD... Ako nam nametnu takvu politiku na globalnoj razini, gdje ćemo moći pobjeći?

Osim što neće više biti konkurentnosti među državama, što će potpuno onemogućiti bilo kakav razvoj i rast, neće biti ni mogućnosti za bijeg u neko bolje i pravednije društvo.

Ja sam globalist, da se razumijemo. Smatram da je nacionalizam jedna od najvećih opasnosti za čovječanstvo. Podupirem politike što otvorenijih granica, slobodnih za protok ljudi, robe i kapitala; podupirem ukidanje svih barijera u međunarodnoj trgovini. Dakle, ja sam pobornik globalizacije iz ekonomskih i humanitarnih razloga. Ali nisam pobornik ideje o jednoj globalističkoj vladi koja bi upravljala tim procesima, to je užasna ideja.

Na kraju, ljudi koji okrivljuju čovjeka za sve loše na ovom planetu, koji okrivljuju čovjekove aktivnosti i koji misle da nas je previše; pobornici teorije o ograničenim resursima; iako oni sebe žele predstaviti kao humane ljude koji tobože brinu za siromašne, iza toga se krije vrlo zao sentiment - nepovjerenje u čovjeka, njegove mogućnosti i mržnja prema ljudskoj vrsti općenito.

Oni vide čovjeka kao nametnika, kao smetnju. Oni vide čovjeka koji "troši" resurse, a ne vide čovjeka koji obnavlja resurse. Vide čovjeka koji "troši" hranu i vodu, ali ne vide čovjeka koji proizvodi hranu i pronalazi nove izvore pitke vode. Vide čovjeka koji "onečišćuje okoliš i atmosferu", ali ne vide čovjeka koji inovira i pronalazi nove tehnologije koje pomažu planetu.

Katastrofičari vide samo polovinu istine i zato redovito griješe. Njihovom logikom je nemoguće objasniti kako to da je baš u vrijeme najvećeg populacijskog buma stopa ekstremnog siromaštva na globalnoj razini doživjela najveći pad. Kako to da se stanovništvo povećava, a broj gladnih sve je manji? To oni ne mogu objasniti jer za njih je svaki novi čovjek potrošač i zagađivač, oni ne vide proizvođača i inovatora.

Zapravo je neto efekt pozitivan, na što upućuju svi podaci. Povećanje populacije rezultiralo je većom produktivnošću i obiljem, a ne nedostatkom resursa. To je učinio onaj drugi, bolji dio čovjeka koji katastrofičari propuštaju vidjeti.

Kad bi vidjeli i taj drugi dio istine o čovjeku, bili bi puno optimističniji u pogledu budućnosti čovječanstva.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.