Vezani članci:
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Zašto nisam srpski ekonomist
ʼDa su svi ljudi upoznati s činjenicama, imali bismo druge političare na sceniʼ
[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?
Kako su novinari zatupljivali Hrvate: Piketty kao 'vodeći svjetski ekonomist' i spasitelj
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Transrodna ekonomistica donosi novu vrijednost čikaškoj školi: humanomics
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Među najbjednijim ekonomijama svijeta Hrvatska na 12. mjestu, Venezuela na vrhu
Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Zid pun rupa: Svjedočimo posljedicama opće ekonomske nepismenosti
3 riječi koje najbrže izazivaju bijes u Hrvata
Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti
Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje
Ove tri stvari su nas društveno i ekonomski paralizirale
'Uzrok neuspjeha hrvatske ekonomije je uspostava ortačkog kapitalizma'
Ekonomisti strahuju da će protekcionizam usporiti globalni rast
Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata
10 ekonomskih zakona bez kojih nema prosperiteta
Kako je Kanada smanjila javni dug i pokrenula ekonomiju
Ekonomija u Titovoj Jugoslaviji: Odgađanje neizbježnog kraha
"Hrvatsko gospodarstvo je ispolitizirano, političari se miješaju u tržište"
Top 5 najopasnijih predizbornih obećanja za našu ekonomiju
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Zašto bi svatko trebao savladati osnove ekonomije


Piše: Predrag Rajšić
9.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zašto bi svatko trebao savladati osnove ekonomije

Zašto bi svatko trebao savladati osnove ekonomije


Piše: Predrag Rajšić
9.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ovo je pismo dobrodošlice upućeno mojim studentima prve i druge godine ekonomije kojima objašnjavam zašto bi svatko trebao poznavati bar neke osnove ekonomije.

Za mnoge od vas ovo je prvi put da se sustavno bavite ekonomijom, a najvažnije pitanje koje si sad postavljate vjerojatno je: "Koja je svrha svega ovoga?" Postoji mnogo razloga zašto ste se odlučili da pohađate ovaj predmet, a za neke od vas želja za razumijevanjem ekonomskih pojava možda nije glavni motivacijski čimbenik. To je sasvim u redu. No, kada se odlučite posvetiti dio svog života na studij ekonomije, obično je to radi želje za učenjem. Htio bih s vama podijeliti kako sam postao zainteresiran za ekonomiju.

Negdje u ranim 1990-ima živio sam u bivšoj Jugoslaviji, zemlji rastrganoj ratom i ekstremnim ekonomskim teškoćama. To je bilo i vrijeme jedne od najgorih epizoda hiperinflacije u ljudskoj povijesti. Sjećam se dana kada bi moji roditelji dobili svoje plaće od poslodavca. Ljudi bi trčali u trgovinu da brzo potroše svoju plaću prije nego što bi se cijene udvostručile istog dana. Ako ste čekali više od jednog dana, sve što biste mogli kupiti za mjesečnu plaću bio je možda kilogram šećera.

Bio sam srednjoškolac u to vrijeme i ta situacija me prilično zbunjivala, pogotovo zato što je pad u životnom standardu ljudi u to vrijeme bio očevidan. Htio sam znati zašto se to događa. Kad bih uključio televizor, političari su ponavljali da im je potrebno tiskanje novca kako bi se građanima pomoglo da se uhvate u koštac s brzim porastom cijena. Mnogi od vas već vide da u ovoj priči ima nešto sumnjivo. U to vrijeme ni meni tu nešto nije baš štimalo, ali nisam mogao točno odrediti logičku nedosljednost njihovoj priči. Ni u mom srednjoškolskom programu nije bilo ničega što bi mi moglo pomoći. Volio sam kemiju, fiziku i matematiku, ali nijedna od tih disciplina nije mogla objasniti inflaciju ili zašto ljudi žive tako jadno u mojoj zemlji. Također sam volio umjetnost, povijest, sociologiju i zemljopis, ali ni tu nisam našao nikakva objašnjenja za naše ekonomske teškoće.

Tek nakon što sam počeo studirati ekonomiju, shvatio sam njenu ogromnu moć da objasni zašto su neka društva siromašna dok su druga uspješna. Također sam shvatio da su jugoslavenski političari lagali.



Nije porast cijena to što je potaklo političare da tiskaju sve više novca. Kauzalnost ovdje ide u suprotnom smjeru. Želja političara da financiraju propale vladine programe je bila to što je ih je potaknulo da tiskaju sve više novca. Nakon što je tržište bilo preplavljeno novim novcem, potrošači su se počeli nadmetati za ono malo proizvoda što je bilo ponuđeno na prodaju, a to je uzrokovalo porast cijena svega.

Ovo je samo jedno društveno pitanje koje se može značajno razjasniti pomoću ekonomskog načina razmišljanja. Za mnoge od vas ovo će biti jedini tečaj ekonomije koji ćete ikada pohađati. No, u budućnosti ćete odlučivati o važnim gospodarskim pitanjima. Na primjer, neki budući političar može vam reći da će uvođenje trgovinskih ograničenja biti dobro za kanadsko gospodarstvo i on će zatražiti vašu podršku za uvođenje zakona koji ograničavaju trgovinu. Ako vam uspijem pokazati kako koristiti ekonomski način razmišljanja da biste utvrdili hoće li ta, i mnoge druge predložene ekonomske politike, donijeti obećane rezultate, smatrat ću da je moja misija postignuta.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.