Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava

3.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava


PIŠE Mario Nakić

Ovih dana smo se naslušali političkih izjava o radničkim pravima i potrebi da država dodatno zaštiti radnike na tržištu. Naslušali smo se i onih novinara koji su za odlazak mladih iz Hrvatske okrivili škrte i pohlepne poslodavce. Naslušali smo se čak i onih koji tvrde da u Hrvatskoj nema posla (?!), ali sve se to može lako sumirati u jednu rečenicu: hrvatski poslodavci izrabljuju radnike i tako ih tjeraju da zbog boljih radnih uvjeta posao potraže u drugim zemljama.

Irska je jedna od najpoželjnijih destinacija za hrvatske emigrante i često se upravo na nju pozivaju oni koji traže dodatnu državnu zaštitu radnika u Hrvatskoj. To rade vjerojatno zato što ne znaju da Republika Hrvatska ima radno zakonodavstvo i propise baš zbog njih (sindikata, neukih političara i novinara) daleko opsežnije i represivnije od većine europskih zemalja, a pogotovo Irske.

Institut Heritage provodi svake godine istraživanje stupnja ekonomskih sloboda u zemljama diljem svijeta. "Labor freedom" ili sloboda rada jedan je od ključnih parametara koji uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja. Kako je objašnjeno na njihovim stranicama, sloboda rada uključuje zakonske propise i regulacije koje određuju radniku i poslodavcu kako moraju ugovarati posao i čega se sve moraju pridržavati (minimalna plaća, ograničavanje broja radnih sati) te regulacije koje utječu na zapošljavanje i otpuštanje radnika. Što je manje državnih propisa i regulacija, to je veća sloboda koju imaju radnik i poslodavac kad ugovaraju posao.


Na gornjem grafikonu roza linija prikazuje slobodu rada u Hrvatskoj tijekom zadnjih 9 godina. Kao što vidimo, sloboda rada u našoj zemlji nalazi se u dijelu označenim kao "represija", što znači da naša država već ima ekstremne propise za reguliranje tržišta rada. Žuta linija je svjetski prosjek, koji je do 2016. godine bio u dijelu "umjereno slobodno", a zadnje dvije godine je pao u dio "većinom neslobodno". Siva linija predstavlja slobodu rada u Irskoj. Ona je u dijelu opisanom kao "potpuna sloboda".

Kao što vidimo, razlika između radnog zakonodavstva u Hrvatskoj i Irskoj je kao nebo i zemlja. Hrvatski zakoni toliko ʺštiteʺ radnike da su postali represivni.



Osim što otežavaju život i rad poslodavcu, jednako otežavaju i radniku te ih potiču na rad u sivoj zoni. U Irskoj je država prepustila slobodu radniku i poslodavcu da se sami dogovore za većinu radnih uvjeta, a to očito pozitivno utječe na tržište rada i plaće.

Drugi bitan aspekt i razlog zbog kojeg posljedično mnogi Hrvati sele u Irsku je sloboda poslovanja. Ako pogledamo grafikon slobode poslovanja, rezultati su vrlo slični kao kod slobode rada. Irska je među potpuno slobodnim zemljama, svjetski prosjek je u zoni "umjerena sloboda", a Hrvatska je u zoni većinski neslobodnih zemalja.



Treba li još što objašnjavati? Zakon o radu i regulacije koje otežavaju poslovanje najbitniji su zakonodavni aspekti koji uvjetuju stanje na tržištu rada, radne uvjete i plaće. Vjerujem da ima dosta poslodavaca koji u Hrvatskoj iskorištavaju činjenicu da je država otežala rad većini, a oni imaju veze u politici pa se na njih zakon ne provodi, ali i to je upravo rezultat represivnog radnog zakonodavstva koje im to omogućuje.

Zemlje u kojima država daje veće slobode ljudima da sami odlučuju i biraju što će, koliko, kako i za koju plaću raditi, bolje i više prosperiraju te je u njima u konačnici i bolja radnička plaća. Migracije se događaju iz pretežno neslobodnih u slobodne zemlje, nikada nije obratno.



Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: