Zašto je liberalizam na hrvatskoj političkoj sceni, nakon dobrog starta, propao?

17.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zašto je liberalizam na hrvatskoj političkoj sceni, nakon dobrog starta, propao?


PIŠE Mario Nakić

Klasični liberalizam ima u Hrvatskoj bogatu tradiciju. Neki od hrvatskih političkih velikana iz posljednjih 200-tinjak godina, među kojima Ante Starčević i Stjepan Radić, bili su klasični liberali. U vrijeme Jugoslavije liberali, a ne konzervativci ni nacionalisti, istaknuli su se u Hrvatskom proljeću i nakon njega kao glavni otpornici režimu kroz kulturu i stvaralaštvo.

Raspadom Jugoslavije osnovana je i prva nekomunistička stranka. To je bio HSLS. Među osnivačima HSLS-a bili su bivši zarobljenici i mučenici jugoslavenskog režima, borci za "hrvatsku stvar". Liberalizam je tada imao odlične izglede u ovoj zemlji. Može se razumjeti da vrijeme rata nije bilo idealno za širenje ideje slobode pojedinca, što je normalno u bilo kojem ratu jer se narod kolektivistički okuplja oko nacionalizma. Međutim, liberali su propustili priliku da preuzmu glavnu ulogu na hrvatskoj političkoj sceni krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, kad ideja samostalne i suverene Hrvatske, u svojim punim granicama, više nije bila u pitanju. Što se dogodilo?

Ne samo da se HSLS raspao zbog osobnih nesuglasica među čelnicima stranke, nastale su i nove stranke koje sebe kite liberalizmom. No, što je više stranaka nastajalo, manja je bila potpora glasača da bi ubrzo sve "liberalne" opcije u Hrvatskoj bile zajedno svedene na par posto glasova. Tako je već 15-ak godina. Zbog čega je politički liberalizam u Hrvatskoj tako nisko spao, pogotovo ako ga usporedimo s drugim zemljama, pa čak i nekim na istoku Europe? Odgovor je u tome što hrvatski politički liberalizam od osamostaljenja Hrvatske nije potpun.

Pogledajmo samo neke od najvećih liberala moderne hrvatske politike: Dražen Budiša, Vlado Gotovac, Slavko Goldstein, Velimir Terzić...Ekipa filozofa i pjesnika. Koliko god su imali dobre stavove o osobnim slobodama, nedostajala im je veza s ekonomskom teorijom. Nitko od njih nije puno mario za ekonomiju i ideje slobodnog tržišta, a bez tih ideja nije moguće ni konkretizirati osobne slobode. Ta karika je nedostajala hrvatskim političkim "liberalima", a nedostaje im i danas. Bila je tu Savka Dabčević-Kučar, osnivačica HNS-a koja je, istina, bila ekonomistica po struci, ali pisala je diplomski rad na temu Johna Maynarda Keynesa pa je jasno da nije imala baš liberalan pogled na ekonomiju.

Na ekonomiji su pali. Hrvatska je bila u tranziciji između socijalističkog u tržišni gospodarski sustav i baš je to vrijeme bilo pravo za potpuni - i društveni i ekonomski liberalizam. Liberali su propustili predlagati snažne ekonomske reforme koje bi, da su se provodile od kraja 1990-ih do danas, sigurno urodile plodom. To me prilično čudi jer tada su liberalne stranke vodili ljudi koji su bili 20-ak godina ranije u prvim redovima borbe protiv jednog totalitarizma. Taj totalitarizam u velikoj se mjeri odnosio i na zabranu slobodnog poduzetništva i trgovine. Kako to da liberali, najveći protivnici totalitarizma, nisu postali snažni zagovornici ekonomskih sloboda? Liberali su mogli i trebali biti reformska struja koja bi inzistirala na slobodnom tržištu i protiv prevelikih poreznih opterećenja.

Međutim, hrvatski politički liberali to nikako nisu mogli prevaliti preko svojih usana, te omražene riječi: slobodno tržište. Recite to, gospodo, naglas, ništa vam neće biti! Slobodno tržište nije nikakav bauk, to je kamen temeljac za gradnju slobodnog društva, ali i širenje liberalnih ideja. Bez njega ne može!

Hrvatski liberalni ili, bolje rečeno, socijalno-liberalni političari tako su izbjegavali liberalizam u ekonomiji. Radije su se krpali uz tuđe ekonomske ideje, a one, naravno, nisu bile baš liberalne, više etatističke. To je normalno, ne možemo očekivati od HDZ-a ili SDP-a da guraju protržišnu politiku kad to nisu protržišne stranke po definiciji. Ali liberali su to trebali raditi. Umjesto toga, hrvatski javni i politički prostor je otišao ekonomski skroz lijevo i stvorila se ogromna praznina koju je popunio strah od slobode, od tog omraženog slobodnog tržišta. Tek nedavno, mislim da je to bilo lani, sam negdje pročitao da je aktualni predsjednik HSLS-a u jednom intervjuu spomenuo slobodno tržište. Pojavila se i stranka Pametno koja je u svoje redove privukla i neke ekonomiste i protržišno orijentirane poduzetnike, ali i dalje vodstvo stranke se trudi da ekonomske ideje drži sramežljivo u pozadini. Ako pitate čelnike današnjih "liberalnih" stranaka u Hrvatskoj koji je trenutno najveći i gorući problem ove zemlje, većina će vam reći vjeronauk u školi ili ustaški pozdrav.

Dakle, politički liberalizam i dalje boluje od iste bolesti kao 1990-ih. Neprepoznavanje prioriteta i nerazumijevanje važnosti ekonomske politike. Danas bar ima dosta obrazovanih, stručnih i sposobnih ekonomista liberalne orijentacije, ali većina njih nije vezana za hrvatske liberalne stranke, a primjećujem i da se političari baš ne interesiraju privući stručne ekonomiste u svoje redove.

Liberalizam je jedan, jedinstven i nedjeljiv. Ne možeš biti liberal i zalagati se protiv slobodnog tržišta isto kao što ne možeš biti liberal i zalagati se protiv prava LGBT osoba. Ako će politika liberalizma djelovati samo djelomično liberalno, onda to nije iskreni liberalizam. Kod nas, ruku na srce, ima i takvih stranaka koje se smatraju liberalnima, a zalažu se i protiv slobodnog tržišta i protiv slobode govora, što je vrh apsurda. Pričam, naravno, o HNS-u koji već 10 godina prakticira isključivo klijentelizam.

Ipak, mislim da će se sve to raščistiti kad se pojavi netko razuman tko će okupiti bitne liberalne ideje i poslagati prave prioritete. Ja sam optimist i vjerujem da vrijeme za procvat liberalizma u Hrvatskoj tek dolazi.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: