Zašto je sezonski konobar na moru plaćen bolje od srednjoškolskog profesora?

13.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zašto je sezonski konobar na moru plaćen bolje od srednjoškolskog profesora?


PIŠE Mario Nakić

Zoran Kojčić, filozof, autor i profesor u Dalju osvojio je simpatije svojih kolega u prosvjeti objavivši tvit koji je po meni zanimljiv na više razina jer pokazuje nedaće s kojima se mnogi suočavaju u tranzicijskom društvu, a Hrvatska je definitivno još uvijek u tranziciji prema tržišnoj ekonomiji. Evo što je napisao:

"Reći ću vam jednu stvar o obrazovanju u Hrvatskoj: i moj najgori učenik, kom je trebalo 6 godina da završi srednju, u sezoni na moru ima daleko veću plaću nego ja sa 7 godina staža u školi i dva magisterija."

Kad sam to vidio, prvo mi je palo na pamet da ga pitam zašto i on ne proba "zaraditi daleko veću plaću", kad to već toliko želi, i ne odradi sezonu na moru poput njegovog bivšeg učenika, kad je već tako lako? Možda misli ako ima magisterij da to ne smije raditi ili možda da ljudi s magisterijem ne bi trebali raditi takve poslove? Ja ne vidim nikakvog razloga, ako je nekome cilj preko ljeta zaraditi, da bez obzira na stručnu spremu proba odraditi sezonu na moru.

Kakve veze ima visina plaće sa stručnom spremom? Reći ćete: kako ne bi imala, pa zašto se onda ljudi uopće školuju? Ali to je pogrešno rezoniranje, naslijeđeno iz bivšeg sistema kad je postojala (doduše, nepisana) hijerarhija zanimanja. Pa su tako učitelji, liječnici i pravnici bili posebno cijenjeni i nikako nisu mogli manje zarađivati od, recimo, "običnih" zidara, konobara ili čistačica. Fakultetska diploma bila je jamac ne samo zaposlenja u struci, već i sigurne i dobre plaće, uvijek bolje od onih s nižom stručnom spremom.

No, vremena se mijenjaju i Hrvatska je, barem formalno, izašla iz tog sistema pa bismo trebali izaći i mi u našim umovima. Više nema centralnog komiteta koji određuje čiji rad je više, a čiji manje vrijedan. Cijene određuje tržišni zakon ponude i potražnje. U Americi danas neke od najvećih kompanija više uopće ne pitaju za stručnu spremu kandidata prilikom zapošljavanja (npr. Google, Bank of America, IBM, Apple...). Škola svakako može puno pomoći, ali privatni sektor razumije da se potrebna znanja mogu steći i na druge, često teže, načine osim formalnim obrazovanjem.


U državnoj službi je drugačije, pogotovo našoj, gdje je sustav vrijednosti i dalje na razini 1970-ih pa je ljudima iznutra čudno gledati one na tržištu kad uspiju zaraditi više od njih. Ali, pritom se ne pitaju koliko je taj konobar ili sobarica ili recepcionar morao/morala raditi i dokazivati se da bi zaradio toliku plaću. Prosvjetni radnik, koji je završio školu i dobio stalno zaposlenje u državnoj službi ne mora razmišljati o tome radi li dobro svoj posao i kakvi su rezultati njegovog rada, plaća mu je sigurna i posao praktički osiguran do mirovine. On je izabrao sigurnost umjesto rizika, a upravo rizik je taj koji donosi profit.

Na riziku počiva cijeli socio-ekonomski sustav zapadne civilizacije, jer da nema onih koji riskiraju vlastitu budućnost i egzistenciju, ni društvo ne bi išlo naprijed pa ne bi bilo ni plaća za one koji izaberu sigurnost poput prosvjetnih radnika. Ali baš radi toga, tržište je pravedno pa nagrađuje one koji pametno riskiraju. Taj Kojčićev bivši učenik je riskirao da neće dobro odraditi posao i da će ga poslodavac otpustiti nakon prvih mjesec dana, riskirao je i dokazao da mu vrijedi dovoljno da može zaraditi visoku plaću. Tog rizika u prosvjetnom radu nema. A moglo bi ga biti, recimo, da se promijeni obrazovni sustav i uvede vaučerizacija školstva, onda bi sposobniji prosvjetni djelatnici profitirali dokazujući se da vrijede više pa bi više i zaradili.

Ali ako spomenete vaučerizaciju tim istim prosvjetnim djelatnicima koji se žale da su slabo plaćeni, oni će vas u pravilu automatski odbiti. "O, ne, to nećemo!". Naravno, zato što su izabrali državnu službu koja im jamči sigurnost. Ali onda se nemojte žaliti što neki drugi ljudi, koji izaberu rizik na tržištu, zarade više čak i ako su slabije školovani od vas.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: