Zašto je sezonski konobar na moru plaćen bolje od srednjoškolskog profesora?

13.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zašto je sezonski konobar na moru plaćen bolje od srednjoškolskog profesora?


PIŠE Mario Nakić

Zoran Kojčić, filozof, autor i profesor u Dalju osvojio je simpatije svojih kolega u prosvjeti objavivši tvit koji je po meni zanimljiv na više razina jer pokazuje nedaće s kojima se mnogi suočavaju u tranzicijskom društvu, a Hrvatska je definitivno još uvijek u tranziciji prema tržišnoj ekonomiji. Evo što je napisao:

"Reći ću vam jednu stvar o obrazovanju u Hrvatskoj: i moj najgori učenik, kom je trebalo 6 godina da završi srednju, u sezoni na moru ima daleko veću plaću nego ja sa 7 godina staža u školi i dva magisterija."

Kad sam to vidio, prvo mi je palo na pamet da ga pitam zašto i on ne proba "zaraditi daleko veću plaću", kad to već toliko želi, i ne odradi sezonu na moru poput njegovog bivšeg učenika, kad je već tako lako? Možda misli ako ima magisterij da to ne smije raditi ili možda da ljudi s magisterijem ne bi trebali raditi takve poslove? Ja ne vidim nikakvog razloga, ako je nekome cilj preko ljeta zaraditi, da bez obzira na stručnu spremu proba odraditi sezonu na moru.

Kakve veze ima visina plaće sa stručnom spremom? Reći ćete: kako ne bi imala, pa zašto se onda ljudi uopće školuju? Ali to je pogrešno rezoniranje, naslijeđeno iz bivšeg sistema kad je postojala (doduše, nepisana) hijerarhija zanimanja. Pa su tako učitelji, liječnici i pravnici bili posebno cijenjeni i nikako nisu mogli manje zarađivati od, recimo, "običnih" zidara, konobara ili čistačica. Fakultetska diploma bila je jamac ne samo zaposlenja u struci, već i sigurne i dobre plaće, uvijek bolje od onih s nižom stručnom spremom.

No, vremena se mijenjaju i Hrvatska je, barem formalno, izašla iz tog sistema pa bismo trebali izaći i mi u našim umovima. Više nema centralnog komiteta koji određuje čiji rad je više, a čiji manje vrijedan. Cijene određuje tržišni zakon ponude i potražnje. U Americi danas neke od najvećih kompanija više uopće ne pitaju za stručnu spremu kandidata prilikom zapošljavanja (npr. Google, Bank of America, IBM, Apple...). Škola svakako može puno pomoći, ali privatni sektor razumije da se potrebna znanja mogu steći i na druge, često teže, načine osim formalnim obrazovanjem.

U državnoj službi je drugačije, pogotovo našoj, gdje je sustav vrijednosti i dalje na razini 1970-ih pa je ljudima iznutra čudno gledati one na tržištu kad uspiju zaraditi više od njih. Ali, pritom se ne pitaju koliko je taj konobar ili sobarica ili recepcionar morao/morala raditi i dokazivati se da bi zaradio toliku plaću. Prosvjetni radnik, koji je završio školu i dobio stalno zaposlenje u državnoj službi ne mora razmišljati o tome radi li dobro svoj posao i kakvi su rezultati njegovog rada, plaća mu je sigurna i posao praktički osiguran do mirovine. On je izabrao sigurnost umjesto rizika, a upravo rizik je taj koji donosi profit.

Na riziku počiva cijeli socio-ekonomski sustav zapadne civilizacije, jer da nema onih koji riskiraju vlastitu budućnost i egzistenciju, ni društvo ne bi išlo naprijed pa ne bi bilo ni plaća za one koji izaberu sigurnost poput prosvjetnih radnika. Ali baš radi toga, tržište je pravedno pa nagrađuje one koji pametno riskiraju. Taj Kojčićev bivši učenik je riskirao da neće dobro odraditi posao i da će ga poslodavac otpustiti nakon prvih mjesec dana, riskirao je i dokazao da mu vrijedi dovoljno da može zaraditi visoku plaću. Tog rizika u prosvjetnom radu nema. A moglo bi ga biti, recimo, da se promijeni obrazovni sustav i uvede vaučerizacija školstva, onda bi sposobniji prosvjetni djelatnici profitirali dokazujući se da vrijede više pa bi više i zaradili.

Ali ako spomenete vaučerizaciju tim istim prosvjetnim djelatnicima koji se žale da su slabo plaćeni, oni će vas u pravilu automatski odbiti. "O, ne, to nećemo!". Naravno, zato što su izabrali državnu službu koja im jamči sigurnost. Ali onda se nemojte žaliti što neki drugi ljudi, koji izaberu rizik na tržištu, zarade više čak i ako su slabije školovani od vas.

 


VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Riječ 'zlorabitelji' ušla je u hrvatski rječnik kao sinonim za male poduzetnike i obrtnike koji 'varaju' državu plaćajući manji porez nego što je to Vlada zamislila da bi trebali.

Želite se riješiti zlorabitelja? Smanjite porezno opterećenje!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijima kruže naslovi kako su paušalni obrti masovno 'varali državu'. To nije točno, ljudi koriste zakonske mogućnosti.

Ne, paušalci nisu varali državu. Novi zakon će ih poslati u ilegalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Premijer je potvrdio da novinari trebaju imati posebne privilegije u tretmanu države, a predsjednica podsjeća na Staljina.

Katastrofalne reakcije Kolinde i Plenkovića: Državni vrh se ismijava iz naših prava

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: