Zašto je slobodno tržište najefikasniji mehanizam za suzbijanje diskriminacije

9.8.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: FEE

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Zašto je slobodno tržište najefikasniji mehanizam za suzbijanje diskriminacije


IZVOR: FEE

Meni omiljena scena u klasičnom filmu "The Magnificent Seven" dolazi kada trgovački putnik ponudi platiti lokalnom pogrebniku da preveze mrtve Indijance do groblja i da ih pokopa. Poduzetnik odbija. Želio bi se obvezati, objašnjava, ali stanovnici su toliko puni predrasuda prema Indijancima i ne žele da ih se pokopava u blizini bjjelaca pa ne može nagovoriti svoga vozača da ih preveze. Jedan od prodavača kaže: "I on je pun predrasuda, ha?" Poduzetnik odgovara: "Pa, kada je u pitanju šansa da ti glava padne s ramena, stvarno je zabrinut."

Iskustvo s ekonomskom slobodom ilustrira suprotnu scenu: kada je riječ o spašavanju njihovih ekonomskih života, čak i ljudi koji su inače puni predrasuda, postaju vrlo tolerantni. Razlog je u tome što tržišta tjeraju ljude da plate diskriminaciju, osim ako ne diskriminiraju u korist produktivnih. Štoviše, vlade i vladini dužnosnici često imaju koristi od diskriminacije protiv produktivnije manjine, zbog čega su najčešće priče o užasima diskriminacije vezane za vlade.

Saznanje da tržište razgrađuje diskriminaciju nije novo. Prije više od 200 godina Voltaire je napisao: "Idite do Londonske burze...i vidjet ćete predstavnike svih naroda okupljenih u službi čovječanstva. Tu Židov, musliman i kršćanin međusobno trguju kao da su iste vjere, a nevjernikom proglašavaju samo one koji bankrotiraju."

Voltaire je istaknuo da su ljudi zbog veće zarade spremni surađivati s pripadnicima drugih religija i kulturnih pozadina. To se čini očitim saznanjem. Koliko često ste čuli da ljudi optužuju gospodarstvenike za nemilosrdno zgrtanje profita i onda, u sljedećem trenutku, optužuju te iste poduzetnike zbog diskriminiranja manjinske skupine samo zato što su manjina? Što je onda na kraju? Pokušavaju li povećati profit ili diskriminiraju? Ne može biti oboje.

Institucionalizirana diskriminacija

Razmislite o najočitijim primjerima rasizma, a izgledi su visoki da ćete misliti na vladu koja ga provodi i privatne građane koji joj se zbog dobrobiti suprotstavljaju. Uzmimo apartheid u Južnoj Africi. Apartheidski režim i ono što je prethodilo tome ilustriraju obje točke. Od ranih dvadesetih godina do ranih 1990-ih, južnoafrička vlada stavlja barijere na zapošljavanje crnaca za poslove u rudarstvu. Drugim riječima, vlada je službeno provodila diskriminaciju. Među najjačim protivnicima ove diskriminacije i najjačim zagovornicima tolerancije bili su bijeli poslodavci. Mrzili su vladu zbog toga što ih je spriječila da zapošljavaju kvalificirane crnce da rade u rudnicima i drugdje. Zanimljivo je da su među najjačim pristašama rasnih zakona i, kasnije, apartheida bili bijeli radnički sindikati.

Ako mislite da se nešto takvo nikad ne bi dogodilo u Sjedinjenim Državama, onda razmislite o podrijetlu zakona o minimalnoj plaći. Glavni predlagatelji minimalne plaće bili su sjeverni sindikati koji su željeli naštetiti konkurenciji s juga. Ta konkurencija bili su crnci koji su se selili na sjever zbog posla. Na raspravi 1957. o povećanju minimalne plaće, američki senator koji je preferirao povećanje navodi: "Naravno, znajući da tržište ima prilično veliki izvor jeftine radne snage također dolazi do pada plaće izvan te skupine - plaće bijelog radnika koji se mora natjecati. A kad ih poslodavac može zamijeniti obojenim radnicima po nižoj plaći - i, kako ste istaknuli, ove stotine tisuća ljudi traže pristojan posao - to utječe na cijelu strukturu plaća nekog područja, zar ne?"

Tko je bio taj senator? Evo napomena: samo četiri godine kasnije bio je predsjednik. Njegovo ime: John F. Kennedy.

Diskriminacija košta

Da tržište razbija diskriminaciju je toliko važno saznanje da je ekonomist koji je to prvi put dokazao na strogom modelu, Gary Becker, primio Nobelovu nagradu djelomično za taj rad. U svojoj knjizi "The Economics of Discrimination", Becker je naglasio da slobodno tržište čini da diskriminatori moraju plaćati za diskriminiranje jer odustaju od mogućnosti za rad s produktivnim ljudima. To ne znači, istaknuo je, da ljudi na slobodnom tržištu nikad neće diskriminirati; najveći rasisti i ksenofobi često će biti spremni platiti cijenu za diskriminiranje. Ali, platit će.

Zlouporaba Beckerovog uvida je prava povreda pravde. Radnici koji se osjećaju diskriminirani ponekad tuže svoje poslodavce, često traže naknadu. Ono što ne shvaćaju jest da ti poslodavci, koji su zapravo unajmili crnce i druge manjine, pomažu u uklanjanju diskriminacije. U onoj mjeri u kojoj su niže plaće zbog diskriminacije, one su uzrokovane onima koji ne zapošljavaju ljude iz diskriminirane skupine.

Treba, međutim, napomenuti da američko gospodarstvo nije slobodno, nego je otežano mnogim antikonkurentnim vladinim intervencijama, kao što je licenciranje. Ipak, natjecanje je ključ za smanjenje diskriminacije. Stoga bi oni, koji se protive diskriminaciji, trebali zahtijevati da se uklone sve takve intervencije.

Međutim, u osnovi, ljudi bi trebali biti slobodni diskriminirati. Sloboda uključuje slobodu udruživanja, slobodu izbora za koga radite i koga ćete zaposliti. Zaposlenici su slobodni diskriminirati poslodavce iz bilo kojeg razloga; poslodavci bi trebali imati istu slobodu. Kupci imaju pravo diskriminirati prodavače iz bilo kojeg razloga; i prodavači bi trebali imati to pravo. Imamo tržište putem kojega, a ne vlade, kažnjavamo one s predrasudama.

Autor: Davir R. Henderson, profesor ekonomije iz Kalifornije i bloger na portalu Econlib
Odlomak iz knjige "The Joy of Freedom: An Economist's Odyssey".

 


Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: DAVID DIMSITA

Zbunjena Francuskinja, koja je prevarena za smještaj, optužila je Booking.com, a mnogi su zaključili i kako bi država tu trebala nešto učiniti.

Je li Booking.com odgovoran za probleme Francuza na Hvaru?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Događa se masivna politizacija ekoloških tema, gdje najveći mediji manipuliraju podacima i dezinformiraju javnost.

NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ono što neki hrvatski političari nazivaju incidentom ima sva obilježja terorističkog napada.

Napad na kafiće kod Knina treba okarakterizirati kao terorizam

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: