Zašto nam proizvođači sa Zapada uvaljuju smeće po višim cijenama?

4.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Zašto nam proizvođači sa Zapada uvaljuju smeće po višim cijenama?

"Hrvati jedu smeće od hrane i skupo ga plaćaju", naslov koji te pljusne najranije ujutro dok napola u snu ispijaš jutarnju šalicu kave i prezentira ti kao naručeno razlog za gunđanje po Facebooku, forumima, kolegama na poslu, za ručkom itd. Odakle pravo zapadnoeuropskim kompanijama da nam "uvaljuju" manje kvalitetne stvari nego Nijemcima? Zasigurno dokaz da nas iskorištavaju imperijalistički gadovi, kapitalistički eksploatatori, eksploatatorske korporacije itd.

Pa ipak, Hrvati rade isto. Svi rade isto. Radi se o kombinaciji nekoliko ekonomskih zakonitosti koje usmjeravaju takvo ponašanje, a ne oholosti. One se mogu podijeliti u dvije skupine; konkurenciju i kupovnu moć.

1. Konkurencija

Zašto se proizvođači trude ponuditi kvalitetne proizvode? Zašto stalno inoviraju, smišljaju nove procese, unapređuju kvalitetu? Vjerujte, ne rade to iz dobrote srca, njihov motiv za nuđenjem boljeg proizvoda/usluge je čisto profitno motiviran. Jedino što kompanije tjera na unapređenje je strah od toga da će netko drugi postati bolji od njih, ponuditi bolji proizvod/uslugu, poboljšati poslovni proces, privući bolje radnike i slično. Ako ne postoji konkurencija na tržištu, onda ni kompanije koje su tržišni predvodnici nemaju poticaj za stalno unapređenje. Pa čak i, kako slučaj Nutelle pokazuje, namjerno smanjuju kvalitetu svog proizvoda jer su svjesni da na novom tržištu ne postoji proizvod koji se može mjeriti ni sa sniženom kvalitetom njihovog proizvoda. I tako dobijete „sirotinjsku Nutellu“, isti proizvod različite kvalitete za različita tržišta.

Snižavanje kvalitete je jedan način profitiranja na račun slabe konkurencije na tržištu gdje je slaba konkurencija, a drugi način je podizanje cijene. Ako kompanija ne želi snižavati kvalitetu svojih proizvoda/usluga, a kvalitetom je superiorna konkurenciji, drugi način je da podigne cijenu bez da izgubi značajan tržišni dio. To se može učiniti kada kvaliteta nekog proizvoda nadilazi kvalitetu proizvoda konkurencije, što daje prostor da podizanje cijena. Bez konkurencije ne postoji ni efikasno slobodno tržište. Jača konkurencija znači jače tržište.

2. Kupovna moć

„Ma, tko to može platit'?“, uzvikuju Dalmatinci o hrvatskoj obali. E, pa očigledno mogu turisti iz Njemačke, Italije, Slovenije, Poljske, Austrije, Češke...Ne vidim baš puno turista iz Rumunjske, Bugarske, Moldavije i Ukrajine. Nije valjda da su i Hrvati zli koliko i strani proizvođači pa biraju koliko će naplatiti za svoje usluge prema tome koliko je tko spreman platiti? Pa moram priznati da nisam baš čuo da netko nudi apartmane iste kvalitete za 50 eura po danu i za 300 eura po danu. U principu se radi o istoj stvari koju rade i proizvođači koji nude manje kvalitetan proizvod onima koji za njega ne mogu platiti koliko i bogatiji potrošači.

Tako da, prije nego bacite kamen na „nepoštene kompanije“ koje prodaju manje kvalitetan proizvod na tržištu manje platežne moći, prvo razmislite iznajmljuju li Hrvati apartmane iste kvalitete Nijemcu koji plati 300 eura noćenje i Rumunju koji plati 50 eura noćenje. Nema tu mjesta za emocije, radi se isključivo o vlastitom interesu i želji za zaradom. Uostalom, i proizvođači iz RH rade istu stvar, tj. umanjuju kvalitetu proizvoda za tržišta slabije platežne moći.

Rješenje

Odgovor na pitanje zašto europske kompanije prodaju Hrvatima smeće nalazi se u kombinaciji gore navedenih faktora. Smeće nam prodaju jer je njihovo smeće kvalitetnije od onoga što mi proizvodimo te jer smo ekonomski zaostaliji i imamo slabiju kupovnu moć. To rade i naše kompanije u zemljama koje su siromašnije od nas.

Kako to promijeniti i da postanemo ravnopravni kupci Nijemcima? Najbolji način je da postanemo bogati kao i oni, da imamo jednaku kupovnu moć, a tržište stvori jaku konkurenciju. To se može napraviti samo pametnim ekonomskim politikama koje će potaknuti veći stabilni gospodarski rast. Jednostavno je, ako želiš da te ne tretiraju kao siromaha, postani bogat. Vrijedi i u međuljudskim, i u poslovnim, i u međunarodnim odnosima. A to ne možemo postići ako ne oslobodimo kreativne i proizvodne kapacitete hrvatskog gospodarstva, tj. ako ne provedemo radikalnu i promišljenu liberalizaciju, deregulaciju i porezno rasterećenje. Imati ekonomiju u rangu većine zemalja Afrike po pitanju ekonomske slobode sigurno nije put prema tom cilju. Dok to ne shvatimo, hranit ćemo se europskim „smećem“, koje je opet bolje od bilo čega što mi možemo ponuditi.




Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: