Zašto obavezno cijepljenje u Hrvatskoj štiti osobne slobode

26.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: BORNA BJEDOV

Zašto obavezno cijepljenje u Hrvatskoj štiti osobne slobode


PIŠE Borna Bjedov

Cijepljenje je jedan od najvećih znanstvenih dosega u ljudskoj povijesti koji je spasio milijune života. Sama činjenica da znamo stvoriti oslabljenu verziju mikroba koja će u našem imunološkom sustavu glumiti taj mikrob i naučiti ga kako da se brani od njega je za mene fenomenalna. Da prva rečenica ne bi ostala samo na razini mojeg mišljenja, priložit ću dokaze.

Ovo su grafikoni s podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji pokazuju kako uvođenje određenih cjepiva korelira s padom incidencije (broja novih slučajeva te godine) odgovarajućih bolesti.







Antivaxeri će se žaliti da se radi o post hoc ergo propter hoc pogrešci, odnosno da korelacija nije jednako kauzacija. Oni će reći da je za pad broja oboljelih zaslužna bolja higijena i životni uvjeti. Tako smo vjerojatno baš 1968. počeli koristiti sapun koji ubija virus ospica, 1961. sapun za poliovirus, a 1955. smo po Duhu Svetomu postali otporniji na tetanus. Naravno, te optužbe su smiješne, što primjerice dokazuje i ova usporedba incidencije ospica (za koje cijepimo) i vodenih kozica (za koje ne cijepimo).



Da su cjepiva nevjerojatni preventivni lijekovi na kojima možemo biti samo zahvalni, dokaze pruža i ova statistika oboljelih od ospica 2014./2015. Dakle, od 227 oboljelih, samo je 1 osoba koja je primila puno cjepivo od dvije doze.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Nuspojave su, dakako, validno pitanje. One kod cjepiva postoje, baš kao i kod svakog lijeka. Davno je Paracelsus rekao da je svaka tvar otrov, samo je pitanje količine. Međutim, koristi cjepiva daleko nadmašuju štetu, primjeri:


Klikni na sliku za uvećani pregled


Klikni na sliku za uvećani pregled

Sad kad smo dokazali da je cijepljenje apsolutno preporučljivo, dolazimo do teme same obaveze, prisile. To je također legitimno pitanje, pogotovo za nas liberale. Dakle, čije sve slobode (od bolesti) štiti obvezno cijepljenje?

1. Djecu protivnika cijepljenja, kao što država štiti djecu od nasilja u obitelji,
2. Djecu koja se ne smiju cijepiti zbog alergije na neke tvari u cjepivu,
3. Djecu koja se ne smiju cijepiti zbog drugih bolesti,
4. Djecu kojoj cjepivo iz raznih razloga nije bilo djelotvorno i
5. Ljude kojima je učinak cjepiva iz nekog razloga prestao biti postojan.

Prvi navod se odnosi na direktnu imunizaciju neke osobe, a sljedeća četiri na pojam kolektivnog imuniteta, gdje bi Vaša zaraženost imala susjedski efekt zaraze drugih osoba.

A kako je to regulirano u državama Europske unije, koje bi nam trebale biti primjer?


Klikni na sliku za uvećani pregled


Klikni na sliku za uvećani pregled

Kao što vidite, u nekima postoji obaveza, a u nekima ne. Međutim, ono što je najvažnije jest da su cijepni obuhvati u državama s preporukom (dakle bez obveze), uz nekoliko iznimki, iznad 90% što uglavnom osigurava potreban kolektivni imunitet i sprječava epidemije.

Postavlja se pitanje bi li mogli u Hrvatskoj regulaciju cijepljenja svesti na preporuku. Moj odgovor je NE, budući da bi nam prema ovom znanstvenom radu autorica Anje Repalust i Sandre Šević s Filozofskog fakulteta cijepni obuhvati pali ispod zadovoljavajuće razine. 10.6% Hrvata uopće ne bi cijepilo djecu, a dodatnih 19.5% ne bi cijepilo protiv pojednih bolesti. To znači da bismo riskirali cijepne obuhvate i do 70%, čime bismo uronili duboko ispod razine koju trebamo za uživanje potrebnog kolektivnog imuniteta. Inače, cijepni obuhvat mora biti viši od same razine potrebnog kolektivnog imuniteta kako bi se on ostvario.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Čija je odgovornost za ispravljanje takve loše percepcije o cijepljenju u Hrvatskoj? Odgovornost leži na institucijama javnog zdravstva, prvenstveno na Minstarstvu zdravstva i obiteljskim liječnicima. Mislim da se svi oni trebaju dodatno potruditi i organizirati u obrazovanju naroda kako bi u Hrvatskoj ljudi cijepili djecu zato što to žele, a ne zato što moraju.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
O autoru
Borna Bjedov je student iz Zagreba, zaljubljenik u ekonomiku, investicije i neuroznanost. Slobodu pojedinca da odlučuje o svojoj sudbini vidi kao jedini put prema napretku čovječanstva. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: