Zašto obavezno cijepljenje u Hrvatskoj štiti osobne slobode

26.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: BORNA BJEDOV

Više od istog autora
Nema razloga za paniku: Rast uvoza mesa je dobra vijest
Što je 'neutralnost interneta': 3 ključna problema
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
5 razloga zašto jednakost u primanjima nema veze s pravednošću
Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem
Američko zdravstvo je privatno, a ne valja. Evo zašto...
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje

Zašto obavezno cijepljenje u Hrvatskoj štiti osobne slobode


PIŠE Borna Bjedov

Cijepljenje je jedan od najvećih znanstvenih dosega u ljudskoj povijesti koji je spasio milijune života. Sama činjenica da znamo stvoriti oslabljenu verziju mikroba koja će u našem imunološkom sustavu glumiti taj mikrob i naučiti ga kako da se brani od njega je za mene fenomenalna. Da prva rečenica ne bi ostala samo na razini mojeg mišljenja, priložit ću dokaze.

Ovo su grafikoni s podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji pokazuju kako uvođenje određenih cjepiva korelira s padom incidencije (broja novih slučajeva te godine) odgovarajućih bolesti.








Antivaxeri će se žaliti da se radi o post hoc ergo propter hoc pogrešci, odnosno da korelacija nije jednako kauzacija. Oni će reći da je za pad broja oboljelih zaslužna bolja higijena i životni uvjeti. Tako smo vjerojatno baš 1968. počeli koristiti sapun koji ubija virus ospica, 1961. sapun za poliovirus, a 1955. smo po Duhu Svetomu postali otporniji na tetanus. Naravno, te optužbe su smiješne, što primjerice dokazuje i ova usporedba incidencije ospica (za koje cijepimo) i vodenih kozica (za koje ne cijepimo).



Da su cjepiva nevjerojatni preventivni lijekovi na kojima možemo biti samo zahvalni, dokaze pruža i ova statistika oboljelih od ospica 2014./2015. Dakle, od 227 oboljelih, samo je 1 osoba koja je primila puno cjepivo od dvije doze.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Nuspojave su, dakako, validno pitanje. One kod cjepiva postoje, baš kao i kod svakog lijeka. Davno je Paracelsus rekao da je svaka tvar otrov, samo je pitanje količine. Međutim, koristi cjepiva daleko nadmašuju štetu, primjeri:


Klikni na sliku za uvećani pregled


Klikni na sliku za uvećani pregled

Sad kad smo dokazali da je cijepljenje apsolutno preporučljivo, dolazimo do teme same obaveze, prisile. To je također legitimno pitanje, pogotovo za nas liberale. Dakle, čije sve slobode (od bolesti) štiti obvezno cijepljenje?

1. Djecu protivnika cijepljenja, kao što država štiti djecu od nasilja u obitelji,
2. Djecu koja se ne smiju cijepiti zbog alergije na neke tvari u cjepivu,
3. Djecu koja se ne smiju cijepiti zbog drugih bolesti,
4. Djecu kojoj cjepivo iz raznih razloga nije bilo djelotvorno i
5. Ljude kojima je učinak cjepiva iz nekog razloga prestao biti postojan.

Prvi navod se odnosi na direktnu imunizaciju neke osobe, a sljedeća četiri na pojam kolektivnog imuniteta, gdje bi Vaša zaraženost imala susjedski efekt zaraze drugih osoba.

A kako je to regulirano u državama Europske unije, koje bi nam trebale biti primjer?


Klikni na sliku za uvećani pregled


Klikni na sliku za uvećani pregled

Kao što vidite, u nekima postoji obaveza, a u nekima ne. Međutim, ono što je najvažnije jest da su cijepni obuhvati u državama s preporukom (dakle bez obveze), uz nekoliko iznimki, iznad 90% što uglavnom osigurava potreban kolektivni imunitet i sprječava epidemije.

Postavlja se pitanje bi li mogli u Hrvatskoj regulaciju cijepljenja svesti na preporuku. Moj odgovor je NE, budući da bi nam prema ovom znanstvenom radu autorica Anje Repalust i Sandre Šević s Filozofskog fakulteta cijepni obuhvati pali ispod zadovoljavajuće razine. 10.6% Hrvata uopće ne bi cijepilo djecu, a dodatnih 19.5% ne bi cijepilo protiv pojednih bolesti. To znači da bismo riskirali cijepne obuhvate i do 70%, čime bismo uronili duboko ispod razine koju trebamo za uživanje potrebnog kolektivnog imuniteta. Inače, cijepni obuhvat mora biti viši od same razine potrebnog kolektivnog imuniteta kako bi se on ostvario.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Čija je odgovornost za ispravljanje takve loše percepcije o cijepljenju u Hrvatskoj? Odgovornost leži na institucijama javnog zdravstva, prvenstveno na Minstarstvu zdravstva i obiteljskim liječnicima. Mislim da se svi oni trebaju dodatno potruditi i organizirati u obrazovanju naroda kako bi u Hrvatskoj ljudi cijepili djecu zato što to žele, a ne zato što moraju.



O autoru
Borna Bjedov je student iz Zagreba, zaljubljenik u ekonomiku, investicije i neuroznanost. Slobodu pojedinca da odlučuje o svojoj sudbini vidi kao jedini put prema napretku čovječanstva. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: