Novo na Liberalu:
Danska uvodi porez na kravlji prdež. Puno je ozbiljnije nego što se čini
Nakon pobjede Trumpa, desni liberali vode po anketama u Norveškoj
Milei najavio ukidanje 90% poreza i sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om
Cijene na zagrebačkom adventu nisu previsoke, evo zašto
Sayev zakon - protuotrov za bezbrojne ekonomske zablude
Kekin svojom nedosljednošću pokazuje sav apsurd lijeve ideologije
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz

Zašto Opatijska inicijativa nije bajna?


Piše: Thomas Bauer
21.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zašto Opatijska inicijativa nije bajna?

Zašto Opatijska inicijativa nije bajna?


Piše: Thomas Bauer
21.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Hrvatska 52,6% sporta već financira iz državnih i lokalnih proračunskih prihoda. To je podatak koji vjerojatno ne znate, jer naši mediji uz rijetke izuzetke i dalje jašu na socijalističkoj paradigmi i nebulozama o neoliberalnoj Hrvatskoj, a država umjesto da postaje sve slabija, svoje pipke gura u sve pore društva. U uređenim državama taj je postotak manji, negdje i znatno manji, ali mi uvijek težimo zemljama gdje je gore. Najnovija Opatijska inicijativa primjer je koji jasno pokazuje da se mijenja taktika, ali da je krajnji cilj isti. Radi partikularnih, rentijerskih interesa, prodati narodu priču o općem dobru, oderati mu kožu i od toga jako dobro živjeti.

Kada kažem da se mijenja taktika, moram priznati da Opatijska inicijativa u postojećem sportskom okružju zvuči donekle svježe i originalno. Damir Mišković je čovjek s ozbiljnim poslovnim iskustvom i strategija mu se ne svodi na vrijeđanje, prijetnje, korupciju i isključivo mračne dilove s političarima kao dosadašnjem neprikosnovenom voždu hrvatskog nogometa i sporta. Rekao bih da niti motivi nisu, kao u slučaju prethodnika, motivi nelegalnog osobnog bogaćenja. Recimo da imam dojam da Mišković od sporta umjesto močvaretine s par velikih krokodila želi napraviti još uvijek eutrofično, ali bistrije jezerce s puno šarana koji će se u njemu fino hraniti i lijepo živjeti. Prijedlog ima elementa konstruktivnosti, ali kao i većina ideja utemeljenih na nasilnoj redistribuciji novca, ima ogroman provedbeni i moralni feler.

To neće biti pijana orgija otimačine basnoslovnih suma lopatama uz sjevernokorejsku disciplinu i odanost vođi, već heterogeniji sustav pristojnijeg namirivanja kuhačom. Prvi problem koji Mišković i društvo imaju je da nacija sport i dalje percipira kao ovo prvo. Upravo je nevjerojatno da su u svoju kampanju krenuli uopće se ne obazirući na činjenicu da sport, a posebno loptački sportovi, imaju loš imidž. Kada bi se alatom marketinškog istraživanja tržišta prosječnog građanina upitalo koja osoba mu prva pada na pamet na spomen riječi „nogomet“, uvjerljivo bi vodio Zdravko Mamić. Dovoljno da iz sporta unaprijed odstraniš bilo kakve ozbiljne sponzore ili želju običnih ljudi da mu financijski pomognu što na kraju rezultira s 27 gledatelja na tekmama prve nogometne lige. Podatak koji bi nas trebao zabrinuti i da smo San Marino ili Andora.  

Moguće je naravno da su Mišković i društvo toga svjesni pa kreću ovim zaobilaznim putevima financiranja jer teško da će netko od političara na proračunskoj podršci sportu u sadašnjem stanju uspjeti ušićariti pokoji glas. Zato je bilo potrebno naći nove „kulake“ kojima će sportski revolucionari uzeti dio žita. Našli su ih u turizmu i kladioničarskom biznisu. Ideja koju zastupaju, kako dizanje poreza tim djelatnostima neće pogoditi nikoga, školski je primjer concentrated benefits, dispersed costs strategije (koncentrirana korist, rašireni troškovi) kojom se interesne skupine često služe da bi namirili svoje potrebe, a pritom ne digli preveliku larmu.

Primjerice, jaki lobi američkih proizvođača šećera štiti svoju domaću proizvodnju tako što država ima visoke carine na strani šećer. Krajnji proizvođač tu razliku od nekoliko centi po čokoladici ne bi trebao osjetiti, a oni od toga jako dobro žive. Međutim, pokazalo se da je zbog toga šećer u Americi dvostruko skuplji pa su proizvođači prisiljeni koristiti šećer lošije kvalitete (kukuruzni umjesto od šećerne trske), a i cijene proizvoda su više, dakle krajnji kupac pogođen je i višom cijenom i lošijom kvalitetom.  

Budite sigurni da će i cijenu poreza na kladionice i dizanja turističke pristojbe na kraju platiti kupci, što će značiti da će klađenje u našim kladionicama biti manje konkurentno stranom, već jako raširenom online bettingu, a naš turizam stranom turizmu. Nije riječ o dramatičnim ciframa, ali ne morate biti vrhunski financijaš da znate da na razvijenim tržištima poput kladioničarskog ili turističkog kod izbora vrlo često odlučuju nijanse. Krajnji apsurd je da naši kladioničari već plaćaju porez u Hrvatskoj dok strane online kladionice to ne čine. Sada se on želi još povisiti što dokazuje da teško da postoji luđa poslovna odluka od poslovanja u Hrvatskoj.

Ostale ideje poput poreznih olakšica za tvrtke koje financiraju sport manje su dubiozne i pokazuju da Mišković i društvo ipak imaju i neka realna rješenja koja bi mogla funkcionirati. Ali – ovaj „ali“ je velik poput Himalaje, u tome bi slučaju hrvatski sport ili barem dobar dio klubova, trebao postati sve što sada nije.

Najbolji pozitivan primjer su klubovi poput Futsal Dinama čiji sam navijač, član, glasač na izborima, a kao suvlasnik tvrtke i sponzor. Taj je klub utemeljen na zdravom sportskom entuzijazmu i pravu glasa svih članova, ne na mutnim interesima pojedinca i kvazidemokraciji u stilu Honeckerovog DDR-a što hara većinom hrvatskih sportskih udruga i saveza. Futsal Dinamo transparentan je do te mjere da svaki član na skupštini kluba ili mrežnim stranicama ima uvid u svaki prihod i rashod te mu se podnosi godišnje financijsko izvješće. Vodstvo kluba smjenjivo je od članstva i odgovara za propuste, baš kako to i biva u udrugama građana što je većina naših sportskih klubova bila davno prije lažne komunističke vladavine naroda. Takvom klubu nije problem pronaći sponzore niti sada, a kamoli kada bi tvrtke bile stimulirane poreznim olakšicama.

Kao i uvijek, najbolju uslugu koju država, s izuzetkom sudske grane vlasti, može učiniti sportu je da se u njega prestane miješati. Ako doista želi pomoći, mora smanjiti poreznu otimačinu i dozvoliti poduzetništvu, biznisu i korporacijama da sami odlučuju kojim sportskim projektima će darovati svoj novac. Na taj bi način naša država napravila presedan i iz partijskog zagrljaja pustila jednu važnu ljudsku djelatnost. Koliko je realna ta pretpostavka, znate i sami.

 

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

THOMAS BAUER
Thomas Bauer je diplomirao geografiju na zagrebačkom PMF-u, široj javnosti poznat kao nogometni navijač. Suvlasnik u agenciji za tržišne komunikacije gdje radi kao kreativac i content creator.
Više od istog autora
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.