Zašto Opatijska inicijativa nije bajna?

21.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: THOMAS BAUER

Zašto Opatijska inicijativa nije bajna?


PIŠE Thomas Bauer

Hrvatska 52,6% sporta već financira iz državnih i lokalnih proračunskih prihoda. To je podatak koji vjerojatno ne znate, jer naši mediji uz rijetke izuzetke i dalje jašu na socijalističkoj paradigmi i nebulozama o neoliberalnoj Hrvatskoj, a država umjesto da postaje sve slabija, svoje pipke gura u sve pore društva. U uređenim državama taj je postotak manji, negdje i znatno manji, ali mi uvijek težimo zemljama gdje je gore. Najnovija Opatijska inicijativa primjer je koji jasno pokazuje da se mijenja taktika, ali da je krajnji cilj isti. Radi partikularnih, rentijerskih interesa, prodati narodu priču o općem dobru, oderati mu kožu i od toga jako dobro živjeti.

Kada kažem da se mijenja taktika, moram priznati da Opatijska inicijativa u postojećem sportskom okružju zvuči donekle svježe i originalno. Damir Mišković je čovjek s ozbiljnim poslovnim iskustvom i strategija mu se ne svodi na vrijeđanje, prijetnje, korupciju i isključivo mračne dilove s političarima kao dosadašnjem neprikosnovenom voždu hrvatskog nogometa i sporta. Rekao bih da niti motivi nisu, kao u slučaju prethodnika, motivi nelegalnog osobnog bogaćenja. Recimo da imam dojam da Mišković od sporta umjesto močvaretine s par velikih krokodila želi napraviti još uvijek eutrofično, ali bistrije jezerce s puno šarana koji će se u njemu fino hraniti i lijepo živjeti. Prijedlog ima elementa konstruktivnosti, ali kao i većina ideja utemeljenih na nasilnoj redistribuciji novca, ima ogroman provedbeni i moralni feler.

To neće biti pijana orgija otimačine basnoslovnih suma lopatama uz sjevernokorejsku disciplinu i odanost vođi, već heterogeniji sustav pristojnijeg namirivanja kuhačom. Prvi problem koji Mišković i društvo imaju je da nacija sport i dalje percipira kao ovo prvo. Upravo je nevjerojatno da su u svoju kampanju krenuli uopće se ne obazirući na činjenicu da sport, a posebno loptački sportovi, imaju loš imidž. Kada bi se alatom marketinškog istraživanja tržišta prosječnog građanina upitalo koja osoba mu prva pada na pamet na spomen riječi „nogomet“, uvjerljivo bi vodio Zdravko Mamić. Dovoljno da iz sporta unaprijed odstraniš bilo kakve ozbiljne sponzore ili želju običnih ljudi da mu financijski pomognu što na kraju rezultira s 27 gledatelja na tekmama prve nogometne lige. Podatak koji bi nas trebao zabrinuti i da smo San Marino ili Andora.  

Moguće je naravno da su Mišković i društvo toga svjesni pa kreću ovim zaobilaznim putevima financiranja jer teško da će netko od političara na proračunskoj podršci sportu u sadašnjem stanju uspjeti ušićariti pokoji glas. Zato je bilo potrebno naći nove „kulake“ kojima će sportski revolucionari uzeti dio žita. Našli su ih u turizmu i kladioničarskom biznisu. Ideja koju zastupaju, kako dizanje poreza tim djelatnostima neće pogoditi nikoga, školski je primjer concentrated benefits, dispersed costs strategije (koncentrirana korist, rašireni troškovi) kojom se interesne skupine često služe da bi namirili svoje potrebe, a pritom ne digli preveliku larmu.

Primjerice, jaki lobi američkih proizvođača šećera štiti svoju domaću proizvodnju tako što država ima visoke carine na strani šećer. Krajnji proizvođač tu razliku od nekoliko centi po čokoladici ne bi trebao osjetiti, a oni od toga jako dobro žive. Međutim, pokazalo se da je zbog toga šećer u Americi dvostruko skuplji pa su proizvođači prisiljeni koristiti šećer lošije kvalitete (kukuruzni umjesto od šećerne trske), a i cijene proizvoda su više, dakle krajnji kupac pogođen je i višom cijenom i lošijom kvalitetom.  

Budite sigurni da će i cijenu poreza na kladionice i dizanja turističke pristojbe na kraju platiti kupci, što će značiti da će klađenje u našim kladionicama biti manje konkurentno stranom, već jako raširenom online bettingu, a naš turizam stranom turizmu. Nije riječ o dramatičnim ciframa, ali ne morate biti vrhunski financijaš da znate da na razvijenim tržištima poput kladioničarskog ili turističkog kod izbora vrlo često odlučuju nijanse. Krajnji apsurd je da naši kladioničari već plaćaju porez u Hrvatskoj dok strane online kladionice to ne čine. Sada se on želi još povisiti što dokazuje da teško da postoji luđa poslovna odluka od poslovanja u Hrvatskoj.

Ostale ideje poput poreznih olakšica za tvrtke koje financiraju sport manje su dubiozne i pokazuju da Mišković i društvo ipak imaju i neka realna rješenja koja bi mogla funkcionirati. Ali – ovaj „ali“ je velik poput Himalaje, u tome bi slučaju hrvatski sport ili barem dobar dio klubova, trebao postati sve što sada nije.

Najbolji pozitivan primjer su klubovi poput Futsal Dinama čiji sam navijač, član, glasač na izborima, a kao suvlasnik tvrtke i sponzor. Taj je klub utemeljen na zdravom sportskom entuzijazmu i pravu glasa svih članova, ne na mutnim interesima pojedinca i kvazidemokraciji u stilu Honeckerovog DDR-a što hara većinom hrvatskih sportskih udruga i saveza. Futsal Dinamo transparentan je do te mjere da svaki član na skupštini kluba ili mrežnim stranicama ima uvid u svaki prihod i rashod te mu se podnosi godišnje financijsko izvješće. Vodstvo kluba smjenjivo je od članstva i odgovara za propuste, baš kako to i biva u udrugama građana što je većina naših sportskih klubova bila davno prije lažne komunističke vladavine naroda. Takvom klubu nije problem pronaći sponzore niti sada, a kamoli kada bi tvrtke bile stimulirane poreznim olakšicama.

Kao i uvijek, najbolju uslugu koju država, s izuzetkom sudske grane vlasti, može učiniti sportu je da se u njega prestane miješati. Ako doista želi pomoći, mora smanjiti poreznu otimačinu i dozvoliti poduzetništvu, biznisu i korporacijama da sami odlučuju kojim sportskim projektima će darovati svoj novac. Na taj bi način naša država napravila presedan i iz partijskog zagrljaja pustila jednu važnu ljudsku djelatnost. Koliko je realna ta pretpostavka, znate i sami.

 

 


VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
EKONOMIJA
O autoru
Thomas Bauer je diplomirao geografiju na zagrebačkom PMF-u, široj javnosti poznat kao nogometni navijač. Suvlasnik u agenciji za tržišne komunikacije gdje radi kao kreativac i content creator. >>VIŠE
Preporučujemo
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Progresivni fašizam kao odgovor ljevice na 21. stoljeće
Istraživanje: Siromašni ne žele socijalu nego više prilika
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Meksički predsjednik želi dekriminalizirati sve droge i planira nagovoriti Trumpa da učini isto
Kubanski liječnici se pobunili protiv vlade: ʼNe želimo više biti roboviʼ
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Računala američkog ministarstva obrane među top distributerima dječje pornografije
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi
Antifašistički vođa uhićen zbog fizičkog napada na Meksikance i Židova
Zahvaljujući GMO tehnologiji, znanstvenici otkrili kako suzbiti širenje malarije
Agresivna SJW kultura zavladala i kod nas: Pritisak na trgovce zbog političke korektnosti
Slobodniji uzgoj konoplje u Hrvatskoj: Uskoro će se moći koristiti cijela stabljika u proizvodnji
Rast državne potrošnje povećava rizik od siromaštva
Dokad će Hrvati birati političare instinktivno umjesto razumno?
U ime mira i Marxa: Politički aktivisti koji za sebe tvrde da su progresivni
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: