Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?

18.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?

Iako ljekarne prema zakonu obavljaju javnu službu, a ne gospodarsku djelatnost, mnogi lijekovi koji se prodaju bez recepta u Hrvatskoj koštaju višestruko više nego u SAD-u.

Cijene lijekova u surovom kapitalizmu

Paracetamol je lijek koji se često uzima protiv bolova i povišene tjelesne temperature. U Gradskoj ljekarni Zagreb možete kupiti Panadol s 12 obloženih tableta s dozom od 500 mg za 15 kn, odnosno 1,25 kn po tableti. U najvećem američkom trgovačkom lancu Walmart možete kupiti 500 filmom obloženih tableta s dozom od 500 mg za 44,49 kn, odnosno 0,09 kn po tableti tj. skoro 14 puta jeftinije. Navedeni lijekovi sadrže identične doze identičnog lijeka.

Claritine, Rinolan i Belodin sadrže identične doze identičnog lijeka protiv alergijskog rinitisa, a u Zagrebu najjeftiniji po jedinici je Belodin s cijenom od 43,88 kn za pakiranje od 14 tableta, odnosno 3,13 kn po tableti. Za 47,64 kn u Walmartu možete kupiti 60 tableta, što ispada 79 lipa po tableti odnosno skoro četiri puta jeftinije. Andol PRO 75 u pakiranju koje sadrži 30 tableta dođe 21,55 kn u Gradskoj ljekarni Zagreb, odnosno 72 lipe po tableti. Walmart prodaje aspirin vlastite marke u pakiranju od 500 tableta po cijeni od 38 kuna, odnosno 7 lipa po tableti tj. 10 puta jeftinije. Mnogi liječnici propisuju srčanim bolesnicima i starijim pacijentima s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara svakodnevno uzimanje niske doze acetilsalicilne kiseline, popularno zvanog aspirina, u želučanootpornim tabletama. Navedeni lijekovi sadrže vrlo slične doze identičnog lijeka u želučanootpornim tabletama, ali će Hrvat svake godine platiti terapiju 234 kune više nego Amerikanac.

Hrvatski ljekarnički kartel

Ljekarne i njihov kartel, Hrvatska ljekarnička komora, ponašaju se užasno reakcionarno na pokušaje liberalizacije trgovine lijekovima.

Prvu razliku koju možemo uočiti, uz razlike u cijenama, jest da se u SAD-u navedeni lijekovi mogu naručiti preko interneta, dok u Hrvatskoj ne možete ni pronaći cijene lijekova bez da osobno pitate pojedine ljekarne. Hrvatska ljekarnička komora inzistira da se sigurnosni profil može zadovoljiti samo ako lijek pacijentu izda magistar u ljekarni. Ovakav stav otežava i onemogućava pristup lijekovima mnogim nepokretnim i slabopokretnim ljudima.

Drugo čemu se ljekarnici protive je širenje prodaje bezreceptnih lijekova izvan ljekarni. Tako je svojedobno predsjednik Hrvatske ljekarničke komore plašio javnost da "postoje snažni lobiji koji od zdravstvenih vlasti traže proširenje mogućnosti prodaje bezreceptnih lijekova i na druga mjesta, poput benzinskih crpki i slično". Nije li cinično da jedan legalizirani kartel koji kontrolira cijene bezreceptnih lijekova spominje "snažne lobije" nasuprot liberalizaciji tržišta te se protivi prodaji lijeka koji je sastavni dio prve pomoći u slučaju srčanog udara na način da bi bio dostupan na najbližoj benzinskoj crpki?

Javne ustanove s tajnim financijama

Veliki postotak ljekarni u Hrvatskoj posluje kao podružnice javne ustanove (lanac ljekarni). Ljekarničke ustanove mogu biti u javnom vlasništvu, poput spomenute Gradske ljekarne Zagreb, ali mogu biti i u privatnom vlasništvu, poput lanca Farmacia (u vlasništvu Atlantic Grupe) te Ljekarni Prima Pharme (u vlasništvu Medike). Iako su takve ljekarne članice javnih ustanova čiji kartel tvrdi da nisu biznis, one su upisane u sudskim registrima trgovačkih sudova, ali za razliku od svih ostalih subjekata (dakle svake privatne firme) nisu obveznici javne objave financijskih izvještaja.

Ljekarnici kao nekadašnji taksisti

U Hrvatskoj se svake godine na 5 najprodavanijih bezreceptnih lijekova potroši više od 200 milijuna kuna, a 99% njihove prodaje odvija se u ljekarnama.

Postoje ogromne razlike u regulativi između američkih i europskih farmaceutskih tržišta, ali su lijekovi jeftiniji i u mnogim Hrvatskoj susjednim državama. Situaciji ne pomažu ni suludo dugi rokovi naplate drogerija i veledrogerija od HZZO-a i bolnica, koji se kao klasična hrvatska priča rješavaju stihijskim bacanjem par milijardi kuna kroz sanacijske pakete svakih par godina.

Hrvatska ljekarnička komora i ostala strukovna udruženja ljekarnika, kao i HZZO i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, svojim stavovima nevjerojatno podsjećaju na ponašanje lokalnih udruženja taksista prije liberalizacije tog tržišta. Cijene lijekova su kontrolirane, konkurencija je zabranjena uvjetovanjem otvaranja novih ljekarni s obzirom na zračnu udaljenost od drugih, ljekarništvo je definirano kao javna služba dok plaćamo mnoge lijekove skuplje od Amerikanaca, a dostupnost istih je puno teža. Ovakve distorzije tržišta mogu uzrokovati jedino državne regulacije te je vrijeme da se pokuša njihov gordijski čvor presjeći, a zakonom omogućeni kartel ljekarni ukinuti.

 


Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Recesija je sastavni dio prirodnog ekonomskog ciklusa i nemoguće ju je izbjeći, ali cilj nam treba biti da ona traje što kraće i da posljedice budu što bezbolnije.

Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije godine nakon svečanog otvaranja prve solarne ceste u svijetu, to se pokazalo kao velika pogreška i bacanje javnog novca.

Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška

Ljudska prava

PIŠE: LIBERAL.HR

Može li feminizam biti nepravedan i opasan? A može li biti ubojit? U današnjem svijetu društvenih mreža, može.

Povratak u srednji vijek? ʼDruštvena pravdaʼ uništava ljude bez suda i prava na obranu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako policija ne dozvoljava snimanje svojih službenika, znači da ni vrh policije ne vjeruje da oni ispravno rade svoj posao.

Zašto građani ne smiju snimati policiju tijekom postupanja? MUP se poziva na GDPR, što nema nikakve logike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bogati i siti Europljani ne mogu shvatiti kako nekome u siromašnom Brazilu može biti obradiva poljoprivredna površina važnija od netaknute prašume.

Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš

Ekonomija

PIŠE: DAVID DIMSITA

Zbunjena Francuskinja, koja je prevarena za smještaj, optužila je Booking.com, a mnogi su zaključili i kako bi država tu trebala nešto učiniti.

Je li Booking.com odgovoran za probleme Francuza na Hvaru?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Događa se masivna politizacija ekoloških tema, gdje najveći mediji manipuliraju podacima i dezinformiraju javnost.

NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ono što neki hrvatski političari nazivaju incidentom ima sva obilježja terorističkog napada.

Napad na kafiće kod Knina treba okarakterizirati kao terorizam

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: