Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?

18.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?

Iako ljekarne prema zakonu obavljaju javnu službu, a ne gospodarsku djelatnost, mnogi lijekovi koji se prodaju bez recepta u Hrvatskoj koštaju višestruko više nego u SAD-u.

Cijene lijekova u surovom kapitalizmu

Paracetamol je lijek koji se često uzima protiv bolova i povišene tjelesne temperature. U Gradskoj ljekarni Zagreb možete kupiti Panadol s 12 obloženih tableta s dozom od 500 mg za 15 kn, odnosno 1,25 kn po tableti. U najvećem američkom trgovačkom lancu Walmart možete kupiti 500 filmom obloženih tableta s dozom od 500 mg za 44,49 kn, odnosno 0,09 kn po tableti tj. skoro 14 puta jeftinije. Navedeni lijekovi sadrže identične doze identičnog lijeka.

Claritine, Rinolan i Belodin sadrže identične doze identičnog lijeka protiv alergijskog rinitisa, a u Zagrebu najjeftiniji po jedinici je Belodin s cijenom od 43,88 kn za pakiranje od 14 tableta, odnosno 3,13 kn po tableti. Za 47,64 kn u Walmartu možete kupiti 60 tableta, što ispada 79 lipa po tableti odnosno skoro četiri puta jeftinije. Andol PRO 75 u pakiranju koje sadrži 30 tableta dođe 21,55 kn u Gradskoj ljekarni Zagreb, odnosno 72 lipe po tableti. Walmart prodaje aspirin vlastite marke u pakiranju od 500 tableta po cijeni od 38 kuna, odnosno 7 lipa po tableti tj. 10 puta jeftinije. Mnogi liječnici propisuju srčanim bolesnicima i starijim pacijentima s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara svakodnevno uzimanje niske doze acetilsalicilne kiseline, popularno zvanog aspirina, u želučanootpornim tabletama. Navedeni lijekovi sadrže vrlo slične doze identičnog lijeka u želučanootpornim tabletama, ali će Hrvat svake godine platiti terapiju 234 kune više nego Amerikanac.

Hrvatski ljekarnički kartel

Ljekarne i njihov kartel, Hrvatska ljekarnička komora, ponašaju se užasno reakcionarno na pokušaje liberalizacije trgovine lijekovima.

Prvu razliku koju možemo uočiti, uz razlike u cijenama, jest da se u SAD-u navedeni lijekovi mogu naručiti preko interneta, dok u Hrvatskoj ne možete ni pronaći cijene lijekova bez da osobno pitate pojedine ljekarne. Hrvatska ljekarnička komora inzistira da se sigurnosni profil može zadovoljiti samo ako lijek pacijentu izda magistar u ljekarni. Ovakav stav otežava i onemogućava pristup lijekovima mnogim nepokretnim i slabopokretnim ljudima.

Drugo čemu se ljekarnici protive je širenje prodaje bezreceptnih lijekova izvan ljekarni. Tako je svojedobno predsjednik Hrvatske ljekarničke komore plašio javnost da "postoje snažni lobiji koji od zdravstvenih vlasti traže proširenje mogućnosti prodaje bezreceptnih lijekova i na druga mjesta, poput benzinskih crpki i slično". Nije li cinično da jedan legalizirani kartel koji kontrolira cijene bezreceptnih lijekova spominje "snažne lobije" nasuprot liberalizaciji tržišta te se protivi prodaji lijeka koji je sastavni dio prve pomoći u slučaju srčanog udara na način da bi bio dostupan na najbližoj benzinskoj crpki?

Javne ustanove s tajnim financijama

Veliki postotak ljekarni u Hrvatskoj posluje kao podružnice javne ustanove (lanac ljekarni). Ljekarničke ustanove mogu biti u javnom vlasništvu, poput spomenute Gradske ljekarne Zagreb, ali mogu biti i u privatnom vlasništvu, poput lanca Farmacia (u vlasništvu Atlantic Grupe) te Ljekarni Prima Pharme (u vlasništvu Medike). Iako su takve ljekarne članice javnih ustanova čiji kartel tvrdi da nisu biznis, one su upisane u sudskim registrima trgovačkih sudova, ali za razliku od svih ostalih subjekata (dakle svake privatne firme) nisu obveznici javne objave financijskih izvještaja.

Ljekarnici kao nekadašnji taksisti

U Hrvatskoj se svake godine na 5 najprodavanijih bezreceptnih lijekova potroši više od 200 milijuna kuna, a 99% njihove prodaje odvija se u ljekarnama.

Postoje ogromne razlike u regulativi između američkih i europskih farmaceutskih tržišta, ali su lijekovi jeftiniji i u mnogim Hrvatskoj susjednim državama. Situaciji ne pomažu ni suludo dugi rokovi naplate drogerija i veledrogerija od HZZO-a i bolnica, koji se kao klasična hrvatska priča rješavaju stihijskim bacanjem par milijardi kuna kroz sanacijske pakete svakih par godina.

Hrvatska ljekarnička komora i ostala strukovna udruženja ljekarnika, kao i HZZO i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, svojim stavovima nevjerojatno podsjećaju na ponašanje lokalnih udruženja taksista prije liberalizacije tog tržišta. Cijene lijekova su kontrolirane, konkurencija je zabranjena uvjetovanjem otvaranja novih ljekarni s obzirom na zračnu udaljenost od drugih, ljekarništvo je definirano kao javna služba dok plaćamo mnoge lijekove skuplje od Amerikanaca, a dostupnost istih je puno teža. Ovakve distorzije tržišta mogu uzrokovati jedino državne regulacije te je vrijeme da se pokuša njihov gordijski čvor presjeći, a zakonom omogućeni kartel ljekarni ukinuti.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom. >>VIŠE
Vezano
Venezuela ne može tiskati nove putovnice zbog nestašice papira i tinte
Da bismo prikupljali dobrovoljne donacije za liječenje, što će nam država?
'Država i mafija idu skupa kao igra i Kinder jaje'
Tko je kriv za lošiju Nutellu i što može Borzan napraviti?
Van svake pameti: Pekar u Srbiji kažnjen zbog prodaje kruha po preniskoj cijeni
'Nećemo se valjda pridržavati zakona kao pijan plota'
Ministarstvo gospodarstva: Uber se ne smije zabraniti, taksi se treba rasteretiti
Privatni vrtić nije dobio dozvolu zbog besmislenog propisa koji ne poštuju ni gradski vrtići
Regulativa naopako: Kako bi bilo da zamijenimo uloge inspektora i poduzetnika?
Državna regulacija ubija: I da su imali defibrilator, ne bi ga smjeli koristiti
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?
Preporučujemo
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čitamo o tome kako su kršćani na meti državnih vlasti ili većinske religije u nekim dijelovima svijeta. Bitno je napomenuti da se ne radi o teroru usmjerenom samo prema kršćanima.

Progon kršćana? Da, ali u zemljama gdje se proganjaju i sve ostale manjine...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Desni populisti diljem Europe okupljaju se oko Mattea Salvinija, ali izvan imigracije oni nemaju zajedničkih točaka.

Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Bilo kuda, BDP svuda

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Odlične vijesti za sve koji planiraju pokrenuti biznis u Hrvatskoj.

Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...

U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: