Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?

18.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?

Iako ljekarne prema zakonu obavljaju javnu službu, a ne gospodarsku djelatnost, mnogi lijekovi koji se prodaju bez recepta u Hrvatskoj koštaju višestruko više nego u SAD-u.

Cijene lijekova u surovom kapitalizmu

Paracetamol je lijek koji se često uzima protiv bolova i povišene tjelesne temperature. U Gradskoj ljekarni Zagreb možete kupiti Panadol s 12 obloženih tableta s dozom od 500 mg za 15 kn, odnosno 1,25 kn po tableti. U najvećem američkom trgovačkom lancu Walmart možete kupiti 500 filmom obloženih tableta s dozom od 500 mg za 44,49 kn, odnosno 0,09 kn po tableti tj. skoro 14 puta jeftinije. Navedeni lijekovi sadrže identične doze identičnog lijeka.

Claritine, Rinolan i Belodin sadrže identične doze identičnog lijeka protiv alergijskog rinitisa, a u Zagrebu najjeftiniji po jedinici je Belodin s cijenom od 43,88 kn za pakiranje od 14 tableta, odnosno 3,13 kn po tableti. Za 47,64 kn u Walmartu možete kupiti 60 tableta, što ispada 79 lipa po tableti odnosno skoro četiri puta jeftinije. Andol PRO 75 u pakiranju koje sadrži 30 tableta dođe 21,55 kn u Gradskoj ljekarni Zagreb, odnosno 72 lipe po tableti. Walmart prodaje aspirin vlastite marke u pakiranju od 500 tableta po cijeni od 38 kuna, odnosno 7 lipa po tableti tj. 10 puta jeftinije. Mnogi liječnici propisuju srčanim bolesnicima i starijim pacijentima s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara svakodnevno uzimanje niske doze acetilsalicilne kiseline, popularno zvanog aspirina, u želučanootpornim tabletama. Navedeni lijekovi sadrže vrlo slične doze identičnog lijeka u želučanootpornim tabletama, ali će Hrvat svake godine platiti terapiju 234 kune više nego Amerikanac.

Hrvatski ljekarnički kartel

Ljekarne i njihov kartel, Hrvatska ljekarnička komora, ponašaju se užasno reakcionarno na pokušaje liberalizacije trgovine lijekovima.

Prvu razliku koju možemo uočiti, uz razlike u cijenama, jest da se u SAD-u navedeni lijekovi mogu naručiti preko interneta, dok u Hrvatskoj ne možete ni pronaći cijene lijekova bez da osobno pitate pojedine ljekarne. Hrvatska ljekarnička komora inzistira da se sigurnosni profil može zadovoljiti samo ako lijek pacijentu izda magistar u ljekarni. Ovakav stav otežava i onemogućava pristup lijekovima mnogim nepokretnim i slabopokretnim ljudima.

Drugo čemu se ljekarnici protive je širenje prodaje bezreceptnih lijekova izvan ljekarni. Tako je svojedobno predsjednik Hrvatske ljekarničke komore plašio javnost da "postoje snažni lobiji koji od zdravstvenih vlasti traže proširenje mogućnosti prodaje bezreceptnih lijekova i na druga mjesta, poput benzinskih crpki i slično". Nije li cinično da jedan legalizirani kartel koji kontrolira cijene bezreceptnih lijekova spominje "snažne lobije" nasuprot liberalizaciji tržišta te se protivi prodaji lijeka koji je sastavni dio prve pomoći u slučaju srčanog udara na način da bi bio dostupan na najbližoj benzinskoj crpki?

Javne ustanove s tajnim financijama

Veliki postotak ljekarni u Hrvatskoj posluje kao podružnice javne ustanove (lanac ljekarni). Ljekarničke ustanove mogu biti u javnom vlasništvu, poput spomenute Gradske ljekarne Zagreb, ali mogu biti i u privatnom vlasništvu, poput lanca Farmacia (u vlasništvu Atlantic Grupe) te Ljekarni Prima Pharme (u vlasništvu Medike). Iako su takve ljekarne članice javnih ustanova čiji kartel tvrdi da nisu biznis, one su upisane u sudskim registrima trgovačkih sudova, ali za razliku od svih ostalih subjekata (dakle svake privatne firme) nisu obveznici javne objave financijskih izvještaja.

Ljekarnici kao nekadašnji taksisti

U Hrvatskoj se svake godine na 5 najprodavanijih bezreceptnih lijekova potroši više od 200 milijuna kuna, a 99% njihove prodaje odvija se u ljekarnama.

Postoje ogromne razlike u regulativi između američkih i europskih farmaceutskih tržišta, ali su lijekovi jeftiniji i u mnogim Hrvatskoj susjednim državama. Situaciji ne pomažu ni suludo dugi rokovi naplate drogerija i veledrogerija od HZZO-a i bolnica, koji se kao klasična hrvatska priča rješavaju stihijskim bacanjem par milijardi kuna kroz sanacijske pakete svakih par godina.

Hrvatska ljekarnička komora i ostala strukovna udruženja ljekarnika, kao i HZZO i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, svojim stavovima nevjerojatno podsjećaju na ponašanje lokalnih udruženja taksista prije liberalizacije tog tržišta. Cijene lijekova su kontrolirane, konkurencija je zabranjena uvjetovanjem otvaranja novih ljekarni s obzirom na zračnu udaljenost od drugih, ljekarništvo je definirano kao javna služba dok plaćamo mnoge lijekove skuplje od Amerikanaca, a dostupnost istih je puno teža. Ovakve distorzije tržišta mogu uzrokovati jedino državne regulacije te je vrijeme da se pokuša njihov gordijski čvor presjeći, a zakonom omogućeni kartel ljekarni ukinuti.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nevjerojatno, ali kampanju koja je rezultirala antisemitizmom i homofobijom inicirala su dva Židova, od kojih je jedan homoseksualac.

Tko su arhitekti kampanje protiv Sorosa u Mađarskoj i ostatku istočne Europe?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Potpredsjednik HSLS-a na N1 televiziji govorio je o Ini, Rafineriji Sisak i o novom projektu Grada Bjelovara.

Hrebak: Hvala Bogu da država nije otkupila Inu!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Visina poreza nije ključno pitanje. Puno je važnije kako se taj novac troši i što od njega dobivamo.

Kada su porezi opravdani i koliko trebaju iznositi?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi moglo iznenaditi mnoge, ali relevantni govornici i filozofi s ljevice i desnice zapravo se slažu više nego što bi to i sami htjeli.

Stvari u kojima se Jordan Peterson, Slavoj Žižek i Noam Chomsky potpuno slažu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo je Kina uspjela ostvariti ono što se očekivalo od svih članica ovog prilično heterogenog saveza koji danas više nema budućnost.

Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ministar Štromar nije znao reći koliko će dana sada trajati ishodovanje građevinske dozvole, ali obećava da će biti kraće i jeftinije nego prije.

Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kamala Harris, dugogodišnja državna odvjetnica poznata po progonima prijestupnika s marihuanom, sada se hvali da je u mladosti pušila marihuanu. Nije dobro prošlo...

Otac demokratske kandidatkinje za predsjednicu SAD-a odriče se svoje kćeri zbog izjave o marihuani

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U hrvatskoj javnosti proširen je mit o tome kako je uvoz štetan za hrvatsko gospodarstvo i tržište. To ne može biti dalje od istine.

5 razloga zašto nam treba uvoz

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Svjetski dan socijalne pravde RTL je objavio članak prepun manipulacija i urnebesno loših prijedloga.

Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Socijaldemokrati i zeleni pristali su da neće mijenjati Zakon o radu i na još neke ustupke u regulaciji stanogradnje i porezne politike.

Dvije liberalne stranke u Švedskoj ipak će podržati socijaldemokratsku vladu, ali pod određenim uvjetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako otvorite usta i nešto kažete, gotovo je nemoguće da ih nećete uvrijediti. Treba nam posebni zakon za zaštitu Hrvata katolika u Hrvatskoj.

Hrvati katolici - najosjetljivija manjina u Hrvatskoj

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako želite bolji svijet, prestanite ulagati sve svoje nade i strahove u jednu određenu osobu. Uzdajte se u sebe i izgradite ga sami.

Ovaj Snowdenov komentar iz 2016. o Obami i Trumpu je toliko dobar, trebao bi ući u udžbenike

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: