Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?

18.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?

Iako ljekarne prema zakonu obavljaju javnu službu, a ne gospodarsku djelatnost, mnogi lijekovi koji se prodaju bez recepta u Hrvatskoj koštaju višestruko više nego u SAD-u.

Cijene lijekova u surovom kapitalizmu

Paracetamol je lijek koji se često uzima protiv bolova i povišene tjelesne temperature. U Gradskoj ljekarni Zagreb možete kupiti Panadol s 12 obloženih tableta s dozom od 500 mg za 15 kn, odnosno 1,25 kn po tableti. U najvećem američkom trgovačkom lancu Walmart možete kupiti 500 filmom obloženih tableta s dozom od 500 mg za 44,49 kn, odnosno 0,09 kn po tableti tj. skoro 14 puta jeftinije. Navedeni lijekovi sadrže identične doze identičnog lijeka.

Claritine, Rinolan i Belodin sadrže identične doze identičnog lijeka protiv alergijskog rinitisa, a u Zagrebu najjeftiniji po jedinici je Belodin s cijenom od 43,88 kn za pakiranje od 14 tableta, odnosno 3,13 kn po tableti. Za 47,64 kn u Walmartu možete kupiti 60 tableta, što ispada 79 lipa po tableti odnosno skoro četiri puta jeftinije. Andol PRO 75 u pakiranju koje sadrži 30 tableta dođe 21,55 kn u Gradskoj ljekarni Zagreb, odnosno 72 lipe po tableti. Walmart prodaje aspirin vlastite marke u pakiranju od 500 tableta po cijeni od 38 kuna, odnosno 7 lipa po tableti tj. 10 puta jeftinije. Mnogi liječnici propisuju srčanim bolesnicima i starijim pacijentima s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara svakodnevno uzimanje niske doze acetilsalicilne kiseline, popularno zvanog aspirina, u želučanootpornim tabletama. Navedeni lijekovi sadrže vrlo slične doze identičnog lijeka u želučanootpornim tabletama, ali će Hrvat svake godine platiti terapiju 234 kune više nego Amerikanac.

Hrvatski ljekarnički kartel

Ljekarne i njihov kartel, Hrvatska ljekarnička komora, ponašaju se užasno reakcionarno na pokušaje liberalizacije trgovine lijekovima.

Prvu razliku koju možemo uočiti, uz razlike u cijenama, jest da se u SAD-u navedeni lijekovi mogu naručiti preko interneta, dok u Hrvatskoj ne možete ni pronaći cijene lijekova bez da osobno pitate pojedine ljekarne. Hrvatska ljekarnička komora inzistira da se sigurnosni profil može zadovoljiti samo ako lijek pacijentu izda magistar u ljekarni. Ovakav stav otežava i onemogućava pristup lijekovima mnogim nepokretnim i slabopokretnim ljudima.

Drugo čemu se ljekarnici protive je širenje prodaje bezreceptnih lijekova izvan ljekarni. Tako je svojedobno predsjednik Hrvatske ljekarničke komore plašio javnost da "postoje snažni lobiji koji od zdravstvenih vlasti traže proširenje mogućnosti prodaje bezreceptnih lijekova i na druga mjesta, poput benzinskih crpki i slično". Nije li cinično da jedan legalizirani kartel koji kontrolira cijene bezreceptnih lijekova spominje "snažne lobije" nasuprot liberalizaciji tržišta te se protivi prodaji lijeka koji je sastavni dio prve pomoći u slučaju srčanog udara na način da bi bio dostupan na najbližoj benzinskoj crpki?

Javne ustanove s tajnim financijama

Veliki postotak ljekarni u Hrvatskoj posluje kao podružnice javne ustanove (lanac ljekarni). Ljekarničke ustanove mogu biti u javnom vlasništvu, poput spomenute Gradske ljekarne Zagreb, ali mogu biti i u privatnom vlasništvu, poput lanca Farmacia (u vlasništvu Atlantic Grupe) te Ljekarni Prima Pharme (u vlasništvu Medike). Iako su takve ljekarne članice javnih ustanova čiji kartel tvrdi da nisu biznis, one su upisane u sudskim registrima trgovačkih sudova, ali za razliku od svih ostalih subjekata (dakle svake privatne firme) nisu obveznici javne objave financijskih izvještaja.

Ljekarnici kao nekadašnji taksisti

U Hrvatskoj se svake godine na 5 najprodavanijih bezreceptnih lijekova potroši više od 200 milijuna kuna, a 99% njihove prodaje odvija se u ljekarnama.

Postoje ogromne razlike u regulativi između američkih i europskih farmaceutskih tržišta, ali su lijekovi jeftiniji i u mnogim Hrvatskoj susjednim državama. Situaciji ne pomažu ni suludo dugi rokovi naplate drogerija i veledrogerija od HZZO-a i bolnica, koji se kao klasična hrvatska priča rješavaju stihijskim bacanjem par milijardi kuna kroz sanacijske pakete svakih par godina.

Hrvatska ljekarnička komora i ostala strukovna udruženja ljekarnika, kao i HZZO i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, svojim stavovima nevjerojatno podsjećaju na ponašanje lokalnih udruženja taksista prije liberalizacije tog tržišta. Cijene lijekova su kontrolirane, konkurencija je zabranjena uvjetovanjem otvaranja novih ljekarni s obzirom na zračnu udaljenost od drugih, ljekarništvo je definirano kao javna služba dok plaćamo mnoge lijekove skuplje od Amerikanaca, a dostupnost istih je puno teža. Ovakve distorzije tržišta mogu uzrokovati jedino državne regulacije te je vrijeme da se pokuša njihov gordijski čvor presjeći, a zakonom omogućeni kartel ljekarni ukinuti.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom. >>VIŠE
Vezano
Kurzu prekipjelo: ʼNe treba nam EU regulirati kako da pržimo šnicleʼ
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Venezuela ne može tiskati nove putovnice zbog nestašice papira i tinte
Da bismo prikupljali dobrovoljne donacije za liječenje, što će nam država?
'Država i mafija idu skupa kao igra i Kinder jaje'
Tko je kriv za lošiju Nutellu i što može Borzan napraviti?
Van svake pameti: Pekar u Srbiji kažnjen zbog prodaje kruha po preniskoj cijeni
'Nećemo se valjda pridržavati zakona kao pijan plota'
Ministarstvo gospodarstva: Uber se ne smije zabraniti, taksi se treba rasteretiti
Privatni vrtić nije dobio dozvolu zbog besmislenog propisa koji ne poštuju ni gradski vrtići
Regulativa naopako: Kako bi bilo da zamijenimo uloge inspektora i poduzetnika?
Državna regulacija ubija: I da su imali defibrilator, ne bi ga smjeli koristiti
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?
Preporučujemo
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dok druge stranke pričaju o liberalizmu i kako bi on trebao funkcionirati, HSLS će u Bjelovaru pokazati kako liberalizam funkcionira.

Hrebak: ʼKad mi netko kaže da je lijevo-liberalan, meni se kosa diže na glaviʼ

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: