Zašto temeljni dohodak i progresivno oporezivanje nisu dobar odgovor na automatizaciju rada

29.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zašto temeljni dohodak i progresivno oporezivanje nisu dobar odgovor na automatizaciju rada


PIŠE Mario Nakić

Prema pisanju Večernjeg lista, Hans Timmer, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, na predavanju koje je održao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu poručio je Hrvatskoj da razmisli o progresivnijem oporezivanju i uvođenju temeljnog dohotka. To je navodno njegova izjava u sklopu govora o zabrinutosti zbog novih svjetskih trendova prvenstveno automatizacije gospodarstva i kako će države na nju odgovoriti.

Hans Timmer nije još prije predlagao uvođenje temeljnog dohotka, ali Svjetska banka je u zadnje vrijeme promijenila svoju retoriku i sve više se okreće lijevim ekonomskim rješenjima, vjerojatno u strahu zbog rasta nezadovoljstva stanovništva u zapadnim zemljama. Ekonomisti iz Svjetske banke, čini se, zanemaruju činjenicu da je do nezadovoljstva dijela stanovništva i rasta populističkih političkih opcija došlo zbog nagle migrantske krize, a ne zbog "nejednakosti" na koju ukazuju kao glavni problem.

Hrvatska nema problem s nejednakošću budući da je po GINI koeficijentu (razlika između najnižih i najviših primanja) znatno ispod prosjeka EU i u Hrvatskoj dohodovna nejednakost opada. Hrvatska nema ni problem s automatizacijom, budući da imamo samo 6 robota na 10.000 radnika u industriji, što je daleko ispod prosjeka zapadnih zemalja. Dakle, ne vidim apsolutno nikakvog razloga da se u Hrvatskoj podiže problem nejednakosti primanja i automatizacije.

Automatizacija realno nije problem nego blagoslov. Pitajte radnike u zemljama s najvećom koncentracijom robota u industriji; to je Južna Koreja na svjetskoj razini i Njemačka na europskoj. To su zemlje s minimalnom stopom nezaposlenosti od 3-4 posto, što znači da u njima praktički svatko tko želi može u svakom trenutku prilično lako naći zaposlenje. Što nam to govori? Jednostavno, to pobija teoriju kako automatizacijom rada dolazi do povećanja nezaposlenosti. Baš obratno, što je veća automatizacija - veća je zaposlenost stanovništva.

Automatizacija briše ona loša, slabo plaćena radna mjesta i stvara nova - bolja i više plaćena. To je, dakle, fenomenalan proces za našu civilizaciju i trebali bismo ga slaviti, a ne širiti strah i paniku. Automatizacija ne samo da stvara bolja radna mjesta, već i daje veću produktivnost postojećim radnim mjestima u industriji pa povećava realnu plaću radnicima. Oporezivanje robota u industriji značilo bi kažnjavanje automatizacije. Umjesto toga, nju treba poticati.

Istina je da tijekom automatizacije neki ljudi, koji su obučeni za zanimanja koja odlaze u prošlost, ostaju bez posla, ali uvođenje temeljnog dohotka i poreza na robote ne bi riješilo nikakav problem. Ove mjere samo mogu kočiti proces automatizacije i napredak. Umjesto toga, država treba financirati prekvalifikaciju tim radnicima za ona radna mjesta koja su tražena na tržištu rada. Dobar primjer za to mogu biti skandinavske zemlje koje već desetljećima imaju nešto što se zove "flexicurity" (fleksigurnost) - one puštaju propadajuće sektore da slobodno propadnu i pružaju usluge podučavanja radnika za nove vještine potrebne na tržištu. Tako postižu da radnik, kad dobije otkaz na jednom radnom mjestu, može vrlo brzo raditi na drugom. Tako ne gube ljude s tržišta rada, a ljudi ne gube sigurnost.

Temeljni dohodak je utopija koja se stalno u javnosti ponavlja jer ljudi vole ideju o "besplatnom novcu". Ali "besplatan novac" ne postoji.

Novac nema nikakvu vrijednost sam po sebi, on je samo sredstvo za razmjenu dobara i usluga. Povećana ponuda novca, ako ne dođe do povećanja ponude dobara i usluga, znači automatski smanjenje vrijednosti tog novca. A kod temeljnog dohotka nedostaje onaj poticajni element za stvaranje, tako da se može očekivati samo smanjenje, a ne povećanje ponude dobara i usluga dok s druge strane imamo povećanje ponude novca (budući da svi dobivaju "besplatni" novac). Dakle, smanjenje vrijednosti tog novca je neminovni rezultat temeljnog dohotka pa opet dolazimo na isto, ili čak i gore jer bi neki poslovi jednostavno postali potpuno ostavljeni, odnosno neke poslove u tom slučaju nitko ne bi radio ili bi im cijena otišla u nebo, a to bi značilo i skok u nebo cijena robe i usluga koje se takvim poslovima dobivaju.

Švicarci su na referendumu odbacili prijedlog uvođenja temeljnog dohotka. Finci su prije par godina započeli s pilot projektom koji je naišao na odobravanje novinara i javnosti diljem svijeta, ali nije se baš puno pisalo o njemu kad je proglašen neuspjehom.

Temeljni dohodak lijepo zvuči u snovima, ali nema veze s realnošću, nije ekonomski nikako održiv i umjesto širenja utopije, bilo bi bolje da se fokusiramo na realna rješenja kako odgovoriti na automatizaciju kad i ako uopće do nas dođe.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: