Zašto zagovornici progresivnog oporezivanja koriste floskule skovane u 3. Reichu?

29.8.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: DENIS ČUPIĆ

Zašto zagovornici progresivnog oporezivanja koriste floskule skovane u 3. Reichu?

U cijeloj kakofoniji oko poreza na nekretnine i generalno oko poreza posljednjih godina se sve više u javnu stručnu komunikaciju uvlače termini kao špekulanti, špekulativne nekretine, špekulativni kapital, špekulativna ulaganja, a sve u dijelu nazovimo to stručne javnosti koja je ekstremno ideološki obojana i konstantno zagovara oporezivanje kapitala.

Moj osobni stav oko poreza na nekretnine je da ga treba uvesti u pojednostavljenom obliku kao zamjenu za trenutna davanja komunalne naknade, spomeničke rente te poreza na kuće za odmor. Osobno sam protiv vrijednosnog poreza toliko dugo dok naš ukupan porezni sustav ima ekstremno visoku stopu poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i niza prikrivenih neporeznih davanja te niske kamate na štednju nasuprot visokih kamata na zaduživanje. No, vratimo se na temu.

Zanimljivo je da upravo predominantno lijevo ideološko obojeni stručnjaci, htjeli oni to priznati ili ne, ekstenzivno zagovaraju oporezivanje kapitala. U političku komunikaciju takav stav je aklimirala Milanovićeva Vlada, posebno Linić kao ministar financija, iako istovremeno nisu išli prema smanjivanju ostalih poreznih presija.

Posljednjih tjedana smo mogli kao glavne argumente naše stručne javnosti koja se odredila za porez na nekretnine isčitati poruke kao cilj oporezivanja špekulativnih nekretnina, nekretnina koje se ne koriste, kritiku štednje u nekretninama jer je to nelikvidna imovina dok bi se štednja u bankama iskoristila za kreditiranje gospodarstva i države uz predominantno naglašavanje te štednje kao izvora gradnje bolnica, škola, vrtića i tehnoloških parkova, dakle, infrastrukture koju gradi javna ruka. Ovakva nasilna redistribucija i alokacija kapitala je osnova egalitarizma koji si uzima za pravo izjednačavati različito. Egalitarizam, kada se upakira sa socijalizmom pa mu se doda nacionalna komponenta, pretvara se u korporatizam uparen s nacionalsocijalizmom.

Danas smo dio svijeta koji daje slobodu izbora, dakle i slobodu izbora načina štednje i plasmana osobnog kapitala. Na žalost, dio stručne javnosti u ekonomiji uzima si za pravo ovo negirati.


Niz argumenata koje dio naše stručne javnosti koristi kako bi aklamirao porez na nekretnine i to one dominantno lijevo ideološki obojane je već jednom sadržan i viđen. 24.2.1920. godine NSDAP pod vodstvom Hitlera javno su proklamirali svoj program u 25 točaka kao adaptaciju "Austro-bohemijskog programa" Rudolfa Junga iz pera Antona Drexlera, Adolfa Hitlera, Gottfrieda Federaa i Dietricha Eckarta. Od točke deset do devetnaest nacionalsocijalističkog programa navodi se niz ideoloških mjera od teorije da je osnovna obaveza svakog građanina produktivan rad i kako treba oduzeti sve prihode koji ne potječu iz produktivnog rada. Maskirani ciljem izgradnje imaginarne srednje klase programski su uveli nacionalizaciju svih skladišta i robnih kuća te iznajmljivanje istih po dampinškim cijenama malim obrtima. Uveli su eksproprijaciju zemljišta i pojam špekulativnih zemljišta, točnije nekretnina. Jedna od točki programa predviđa najstrože kazne pa i smrtnu za sve profitere. Na kraju, definirali su i ukidanje rimskog prava jer je materijalistički obojano.

I upravo sada u javnim polemikama redovno određeni krug ljudi ideološki lijeve orijentacije, neki čak predstavljajući se lijevo-liberalnima, zagovara porez na nekretnine kao porez koji kažnjava profiterstvo, koji kažnjava rentijerstvo, koji stvara jednakost, koji kažnjava špekulante. Redovno u svojim polemikama, a posebno na društvenim mrežama, opravdavaju povećano operezivanje po njima špekulativnih nekretnina. Kao rezultat oporezivanja vide alokaciju kapitala u proizvodnju, rentijerstvom i špekulantstvom vide sve osim proizvodnje i produktivnog rada. Je li njima jasno što govore kada kritiziraju kako je kapital u nekretninama u kojima ljudi štede loš i da bi porez pokrenuo prodaju i taj kapital doveo u proizvodnju ili u državu za izgradnju državne infrastrukture? Je li njima jasno kako je tanka granica njihovih teorija i nacionalsocijalizma i kako su baš nacisti napavši rentijerstvo i špekulativni kapital zapravo napali jednu narodnu skupinu?





VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Denis Čupić je poduzetnik i borac za shvaćanje tržišnog gospodarstva te napuštanje planske privrede u praksi i u glavama. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: