Zašto zagovornici progresivnog oporezivanja koriste floskule skovane u 3. Reichu?

29.8.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: DENIS ČUPIĆ

Zašto zagovornici progresivnog oporezivanja koriste floskule skovane u 3. Reichu?

U cijeloj kakofoniji oko poreza na nekretnine i generalno oko poreza posljednjih godina se sve više u javnu stručnu komunikaciju uvlače termini kao špekulanti, špekulativne nekretine, špekulativni kapital, špekulativna ulaganja, a sve u dijelu nazovimo to stručne javnosti koja je ekstremno ideološki obojana i konstantno zagovara oporezivanje kapitala.

Moj osobni stav oko poreza na nekretnine je da ga treba uvesti u pojednostavljenom obliku kao zamjenu za trenutna davanja komunalne naknade, spomeničke rente te poreza na kuće za odmor. Osobno sam protiv vrijednosnog poreza toliko dugo dok naš ukupan porezni sustav ima ekstremno visoku stopu poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i niza prikrivenih neporeznih davanja te niske kamate na štednju nasuprot visokih kamata na zaduživanje. No, vratimo se na temu.

Zanimljivo je da upravo predominantno lijevo ideološko obojeni stručnjaci, htjeli oni to priznati ili ne, ekstenzivno zagovaraju oporezivanje kapitala. U političku komunikaciju takav stav je aklimirala Milanovićeva Vlada, posebno Linić kao ministar financija, iako istovremeno nisu išli prema smanjivanju ostalih poreznih presija.

Posljednjih tjedana smo mogli kao glavne argumente naše stručne javnosti koja se odredila za porez na nekretnine isčitati poruke kao cilj oporezivanja špekulativnih nekretnina, nekretnina koje se ne koriste, kritiku štednje u nekretninama jer je to nelikvidna imovina dok bi se štednja u bankama iskoristila za kreditiranje gospodarstva i države uz predominantno naglašavanje te štednje kao izvora gradnje bolnica, škola, vrtića i tehnoloških parkova, dakle, infrastrukture koju gradi javna ruka. Ovakva nasilna redistribucija i alokacija kapitala je osnova egalitarizma koji si uzima za pravo izjednačavati različito. Egalitarizam, kada se upakira sa socijalizmom pa mu se doda nacionalna komponenta, pretvara se u korporatizam uparen s nacionalsocijalizmom.

Danas smo dio svijeta koji daje slobodu izbora, dakle i slobodu izbora načina štednje i plasmana osobnog kapitala. Na žalost, dio stručne javnosti u ekonomiji uzima si za pravo ovo negirati.

Niz argumenata koje dio naše stručne javnosti koristi kako bi aklamirao porez na nekretnine i to one dominantno lijevo ideološki obojane je već jednom sadržan i viđen. 24.2.1920. godine NSDAP pod vodstvom Hitlera javno su proklamirali svoj program u 25 točaka kao adaptaciju "Austro-bohemijskog programa" Rudolfa Junga iz pera Antona Drexlera, Adolfa Hitlera, Gottfrieda Federaa i Dietricha Eckarta. Od točke deset do devetnaest nacionalsocijalističkog programa navodi se niz ideoloških mjera od teorije da je osnovna obaveza svakog građanina produktivan rad i kako treba oduzeti sve prihode koji ne potječu iz produktivnog rada. Maskirani ciljem izgradnje imaginarne srednje klase programski su uveli nacionalizaciju svih skladišta i robnih kuća te iznajmljivanje istih po dampinškim cijenama malim obrtima. Uveli su eksproprijaciju zemljišta i pojam špekulativnih zemljišta, točnije nekretnina. Jedna od točki programa predviđa najstrože kazne pa i smrtnu za sve profitere. Na kraju, definirali su i ukidanje rimskog prava jer je materijalistički obojano.

I upravo sada u javnim polemikama redovno određeni krug ljudi ideološki lijeve orijentacije, neki čak predstavljajući se lijevo-liberalnima, zagovara porez na nekretnine kao porez koji kažnjava profiterstvo, koji kažnjava rentijerstvo, koji stvara jednakost, koji kažnjava špekulante. Redovno u svojim polemikama, a posebno na društvenim mrežama, opravdavaju povećano operezivanje po njima špekulativnih nekretnina. Kao rezultat oporezivanja vide alokaciju kapitala u proizvodnju, rentijerstvom i špekulantstvom vide sve osim proizvodnje i produktivnog rada. Je li njima jasno što govore kada kritiziraju kako je kapital u nekretninama u kojima ljudi štede loš i da bi porez pokrenuo prodaju i taj kapital doveo u proizvodnju ili u državu za izgradnju državne infrastrukture? Je li njima jasno kako je tanka granica njihovih teorija i nacionalsocijalizma i kako su baš nacisti napavši rentijerstvo i špekulativni kapital zapravo napali jednu narodnu skupinu?

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Denis Čupić je poduzetnik i borac za shvaćanje tržišnog gospodarstva te napuštanje planske privrede u praksi i u glavama. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: