Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone

20.9.2021.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MIA ELEZ

Više od iste autorice
Eurosong - politika u ruhu kiča
Koronini svjedoci: I Bog želi da se cijepiš
Fenomen kulta: Zašto neki ljudi olako prepuštaju svoju slobodu u tuđe ruke?
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Gimnazijalac u Češkoj osporio odluke kriznog stožera i natjerao svoje profesore nazad u učionice
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
UNICEF: 168 milijuna djece gubi budućnost zbog lockdowna. Državnici trebaju otvoriti škole
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Njemački liberali traže popuštanje mjera, popularnost im raste

Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone


PIŠE Mia Elez

OGLAŠAVANJE


Malo pomalo svemu dođe kraj, pa tako i ljetu. Zakoračili smo u  predsoblje jeseni 2021. godine, polako ostavljajući iza sebe turističku sezonu, koja se pokazala poprilično uspješnom unatoč crnim prognozama i zastrašivanjima od strane mjeraša. Život se, s početkom rujna, polagano vraća u normalu - blijedu inačicu neke stare - te kao i uvijek, ide dalje, a prate ga ukorak i mjere čije se postrožavanje neumorno najavljuje posljednjih mjeseci. Takve najave ne iznenađuju, no poučeni dosadašnjim iskustvom u posljednjih godinu dana i šest mjeseci, otkada se globalna slika znatno promijenila dolaskom koronavirusa, neizbježno je osvrnuti se na drugu stranu statistike; statistike koja ne broji zaražene i preminule, već one koja je pala u sjenu pandemije. Riječ je o statistici mentalnog zdravlja i higijene, na koje su početna prisutnost virusa i popratne mjere ostavili itekakav trag diljem svijeta.

Od ožujka 2020. godine došlo je do ozbiljne krize mentalnog zdravlja, o čemu se nedovoljno govori i piše. Prema podatcima Udruge Životna linija, od početka pandemije došlo je do ozbiljnog porasta obiteljskog nasilja, svih vrsta ovisnosti i najstrašnijeg naličja zla - zlostavljanja djece. U odnosu na 2019. godinu, već do svibnja 2020. godine zlostavljanje djece je poraslo za 27 posto. Od prošle godine do danas je, također, fizičko i emocionalno zlostavljanje djece poraslo za 32 posto, dok se seksualno zlostavljanje povećalo za čak 67 posto. Prema istraživanjima, provedenima samo na području Zagreba, gotovo je 60 posto djece osjetilo anksioznost, a neke od posljedica pandemije - i slobodno bih nadodala, "preporuka" koje ju prate i medijskog senzacionalističkog terora i zastrašivanja pod cijenu klikova i gledanosti - osjećaji su beznađa, straha i tuge koje je osjetilo više od 50 posto djece u Republici Hrvatskoj.

Da djeca moraju mnogo toga praštati odraslima, mudro je rekao Mali princ, omiljen među brojnim osnovnoškolcima. Ukradeno djetinjstvo oprostiti je, ipak, teško. Stres uzrokovan zastrašivanjem - zbog čega nam se uvjetuje da zanemarimo svoje urođene potrebe za suncem, druženjem, kretanjem i bavljenjem raznoraznim sportskim aktivnostima kojima pridonosimo psihofizičkom zdravlju - ostavio je tako traga na svima, a naročito na djeci i mladima. Tomu u prilog ide zabrinjavajuća statistika prema kojoj je, uz porast online nasilja u jeku "novog normalnog", zabilježen porast samoubojstava i pokušaja samoubojstava u brojnim populacijama, uključujući i Hrvatsku, s naglaskom na porast u osjetljivoj dobnoj skupini do 25 godina starosti, za vrijeme koje se ponajviše oblikuje naša ličnost.

Svakoga dana se u Republici Hrvatskoj u prosjeku ubije otprilike dvoje ljudi, što na godišnjoj razini iznosi oko 700 osoba, prema Državnom zavodu za statistiku. Prošle godine je suicid počinilo 566 osoba dok je zabilježenih pokušaja 762. Istraživanjem Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja pokazalo se da je 2,4 posto maturanata imalo suicidalne misli tijekom prvih restrikcija i globalnog ozračja na početku sage o koroni, a niz crnih podataka tu ne prestaje. Do svibnja ove godine u odnosu na 2020., samoubojstva i pokušaji samoubojstava kod djece do 14 godina porasli su za 66,7 posto, a unutar dobne skupine od 15 do 18 godina za 56,3 posto. Od navedenih skupina djece preko čijih se leđa lomi prevelik teret posljednje gotovo dvije godine, posebno je ugrožena spomenuta skupina od 15 do 18 godina, u kojoj je zabilježen značajan porast samoubojstava i pokušaja samoubojstava i prošle godine u odnosu na pretprošlu 2019.

Samoubojstvo je jedan od deset najčešćih uzroka smrti, a negativni trend depresije i posljedičnog oduzimanja vlastitog života neslavno se nastavlja. O podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i prevenciji suicida brine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), podržavajući obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava (WSPD) na datum 10. rujna, istovremeno izdajući preporuke za restriktivne mjere, koje Stožer potom pretvara u svete zapovijedi, a zbog kojih iznimno velik broj mladih neizmjerno pati. Podrška koju Svjetska zdravstvena organizacija WSPD-u daje, bolno je licemjerna i pitanje je hoće li im djeca to ikada moći oprostiti.

Zatvaranje u domove i "odgovorno" ponašanje prema naputku WHO-a i Stožera doprinijeli su i nekolicini negativnih trendova kod odraslih, poput porasta broja ovisnika o alkoholu, koji je sada kod nas skočio na 250.000, potom porasta broja ovisnika o kocki i klađenju - jer kockanju i klađenju se možeš posvetiti odgovorno iz udobnosti svoga doma - te posljedično povećanju razorenih brakova. Kao i kod djece, bilježi se povećanje broja odraslih koji se bore s raznim psihičkim smetnjama - preko depresije i anksioznosti do nesanice i PTSP-a - kojih je, prema podatcima Klinike za psihijatriju Vrapče, od pojave pandemije za 20-25 posto više.

Crna kronika cvjeta, a mainstream mediji uporno posvećuju pozornost tek jednoj strani medalje - broju umrlih od koronavirusa i s dijagnozom virusa - koju dodatno, kao poklon čitateljima i gledateljima, umataju u strah i prijetnje koje prenose od Stožera, naš Stožer od stožera zapadnih zemalja, a njihovi stožeri od WHO-a koji uslijed krojenja restriktivnih mjera tobože plače nad statistikom - poraženih, izjedenih depresijom i beznađem - djevojčica, dječaka, mladih i odraslih koji su digli ruke od života.

Razlozi za samoubojstvo su iznimno kompleksna i intimna stvar u koju nitko ne može ulaziti - no ako uočavamo već drugu godinu zaredom poveznicu između hirovitih restrikcija na koje nemamo utjecaja i rastuće depresije među svima, a naročito mladima, ne možemo pred istom zatvarati oči. Odgovornost je ključna, ali naš je zadatak da se ponaosob ponašamo samoodgovorno, a da pritom - uz brigu za opće zdravlje - brinemo i o mentalnoj higijeni jer bez zdravog duha nema ni zdravog tijela.

 

OGLAŠAVANJE


Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autorici
Mia Elez je profesorica povijesti i hrvatskog jezika. Zaljubljena je u pisanje, glazbu, film, poeziju i prozu, znanstvenu fantastiku, povijest i filozofiju. U slobodno vrijeme kritizira, teoretizira i postavlja dodatna pitanja. >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: