Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 1. dio: Porezni teror

FOTO: Novi list
4.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: IGOR VUK

Više od istog autora
Regulacija vs. deregulacija - usporedba Teksasa i San Francisca
Abeceda ekonomije: Regulacija, deregulacija, liberalizacija i monopol
Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije
Hrvati su bijesni na privatizaciju koja u Hrvatskoj nikada nije provedena
Raskrinkavanje mitova: 5 najčešćih zabluda o privatizaciji
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 1. dio: Porezni teror


PIŠE Igor Vuk

Sjedim neki da dan u taksiju (pardon, Uberovom taksiju) i kao gotovo svaki Uber vozač, gospodin se trudi vožnju činiti zanimljivom. Poput bilo kojeg neobaveznog razgovora nakon razbijanja leda komentiranjem vremena i sportskih rezultata, dotakli smo se teme Ubera.

"Kako Vam je raditi za Uber?"
"Dobro, super. Ne žalim ti se ja. Bilo je vrijeme prije nego što su nabili poreze, tamo iza rata, mogao si raditi, zaraditi. Sad mi porez sve oduzme. Jedva da pokrijem troškove. Prije sam imao za sebe, obitelj, kupiti, prodati, sad mi država nakon svih davanja uzme praktički sve. Ne isplati mi se uzimati nikoga da radi sa mnom, što ću ih na pola radnog vremena uzimati? Takvima se i ne da raditi, odlazi mladost van."

Trudeći se malo napraviti veseliji ugođaj nastavili smo razogovor o nekim trećim, neutralnim temama. Nakon vožnje, vrteći razgovor u glavi, sinulo mi je kako je gospodin u samo 42 minute prezentirao zapravo sve što nije u redu s našom kulturom i spoznajom kako gospodarstvo funkcionira.

Zanimljivo kako je uz manja porezna opterećenja i regulaciju (njegovim riječima zlatne poslijeratne godine), svojim marljivim radom u transportnoj branši kao sam svoj gazda "obrtnik" uspio dobro živjeti, zaraditi, kupovati, graditi kuću i sve u svemu ostvariti prosperitet za sebe i svoju obitelj. Ne samo to, on je i dalje i sudjelovao u cjelokupnom gospodarstvu kao kupac. Zahvaljujući povećanju poreznog opterećenja, propisa, nameta i regulativa jednostavno je od osobe koja je dobro živjela postao član društva koji se "jedva pokriva" i radi non-stop tek da ne bi bio gladan i na socijali. Tko je ovdje izgubio? On, svi oni čije robe i usluge je gospodin kupovao i plaćao i na kraju cijelo društvo jer država umjesto određene sume poreza koje je ubirala, sada ubire mnogostruko manje iako je udio poreza postao veći.

Glumeći da štiti radnike, siromašne i stvara pravednije društvo, država je ovakvim potezima od srednjeg sloja koji bi trebao gurati gospodarstvo naprijed učinila ljude koji su korak do socijalnog slučaja. Gore od toga, takav učinak je sinergijski jer im država poslovanje čini neisplativim, a time sve stanovništvo ima sve manje raspoloživog novca za kupovinu i trgovinu.

Tu dolazimo do spiralnog pada. Država ima sve manje novca, sve više siromašnih, dizanjem regulative da bi se "poboljšala zaštita radnika", dizanjem poreza kako bi se "povećala redistribucija" zapravo država sve više ljudi izbacuje iz tržišta. Vjerujte, bogati se snađu za sebe, ili korupcijom ili selidbom. Od "povećanja poreza bogatašima" najgore prođu siromašni. Zamislite da je gospodin, umjesto da životari, mogao zaposliti još dvije-tri osobe. To su ne samo osobe koje zarađuju, nego osobe koje ne moraju primati socijalnu pomoć od države, koje umjesto da troše javna sredstva, uplaćuju. I isto tako, u tom slučaju imamo spiralni rast. Ukoliko manje ljudi se nalazi na socijalnoj pomoći, potrebe socijale su manje, porezno opterećenje može biti manje, više ljudi ima novca, dakle svi možemo potencijalno više zarađivati i uz manje postotke poreznog opterećenja zapravo možemo davati državi više.

A koji je zapravo uzrok svemu tome? Vrlo jednostavno, mogućnost poslovanja i zarade. Većina prepreka u poslovanju čine zapravo porezna opterećenja. Imate ideju za otvaranje vašeg malog posla? Sjednite i izračujante koliko bi vas koštalo pokretanje posla. Vrlo brzo ćete odustati. Pribrojte tome kompliciranu regulativu i loš pravni sustavi koji ne jamči jednakost pred zakonom i brzo će vam splasnuti volja.

Poreze zapravo najmanje plaćaju bogati, što je vidljivo nedavnim otkrićima u javnosti. Vrlo je jednostavno zaključiti što je uzrok tome. Postavite si pred sebe dva izbora, možete plaćati porez ili platiti dio tog iznosa kako bi izbjegli plaćanje poreza. To može biti u vidu angažiranja stručanjaka za "inženjering izvješća" ili direktna korupcija. Potpuno je jasno što bi svatko izabrao. Svake iluzije o tome da poreze plaćaju bogati i time stvaraju mehanizam preraspodjele u našem društvu, trebaju biti raspršene.

Nažalost, to je samo dio problema. Naime, cemetiranjem svoje pozicije i stvaranjem tajnih i manje tajnih kartela i monopola, ljudi koji stvaraju pozicije moći zapravo onemogućuju tržišnu utakmicu jer netržišnim mehanizmima sprječavaju sposobnije koji bi mogli ponuditi bolja, jeftinija i produktivnija rješenja. I u tome nastaje začarani krug kronizma koji vidimo u našoj zemlji.

Naše društvo neće sa začelja ljestvice BDP-a u Europskoj uniji izvući visoki porezi i regulative. Ovo društvo može jedino napredovati onog trena kada će pojedinac moći sam o sebi brinuti svojim radom. Ukoliko se to ne promijeni, ostat ćemo zemlja niskih plaća i socijalne pomoći.

Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: