Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 1. dio: Porezni teror

FOTO: Novi list
4.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: IGOR VUK

Više od istog autora
Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije
Abeceda ekonomije: Regulacija, deregulacija, liberalizacija i monopol
Raskrinkavanje mitova: 5 najčešćih zabluda o privatizaciji
Regulacija vs. deregulacija - usporedba Teksasa i San Francisca
Hrvati su bijesni na privatizaciju koja u Hrvatskoj nikada nije provedena
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 1. dio: Porezni teror


PIŠE Igor Vuk

Sjedim neki da dan u taksiju (pardon, Uberovom taksiju) i kao gotovo svaki Uber vozač, gospodin se trudi vožnju činiti zanimljivom. Poput bilo kojeg neobaveznog razgovora nakon razbijanja leda komentiranjem vremena i sportskih rezultata, dotakli smo se teme Ubera.

"Kako Vam je raditi za Uber?"
"Dobro, super. Ne žalim ti se ja. Bilo je vrijeme prije nego što su nabili poreze, tamo iza rata, mogao si raditi, zaraditi. Sad mi porez sve oduzme. Jedva da pokrijem troškove. Prije sam imao za sebe, obitelj, kupiti, prodati, sad mi država nakon svih davanja uzme praktički sve. Ne isplati mi se uzimati nikoga da radi sa mnom, što ću ih na pola radnog vremena uzimati? Takvima se i ne da raditi, odlazi mladost van."

Trudeći se malo napraviti veseliji ugođaj nastavili smo razogovor o nekim trećim, neutralnim temama. Nakon vožnje, vrteći razgovor u glavi, sinulo mi je kako je gospodin u samo 42 minute prezentirao zapravo sve što nije u redu s našom kulturom i spoznajom kako gospodarstvo funkcionira.

Zanimljivo kako je uz manja porezna opterećenja i regulaciju (njegovim riječima zlatne poslijeratne godine), svojim marljivim radom u transportnoj branši kao sam svoj gazda "obrtnik" uspio dobro živjeti, zaraditi, kupovati, graditi kuću i sve u svemu ostvariti prosperitet za sebe i svoju obitelj. Ne samo to, on je i dalje i sudjelovao u cjelokupnom gospodarstvu kao kupac. Zahvaljujući povećanju poreznog opterećenja, propisa, nameta i regulativa jednostavno je od osobe koja je dobro živjela postao član društva koji se "jedva pokriva" i radi non-stop tek da ne bi bio gladan i na socijali. Tko je ovdje izgubio? On, svi oni čije robe i usluge je gospodin kupovao i plaćao i na kraju cijelo društvo jer država umjesto određene sume poreza koje je ubirala, sada ubire mnogostruko manje iako je udio poreza postao veći.

Glumeći da štiti radnike, siromašne i stvara pravednije društvo, država je ovakvim potezima od srednjeg sloja koji bi trebao gurati gospodarstvo naprijed učinila ljude koji su korak do socijalnog slučaja. Gore od toga, takav učinak je sinergijski jer im država poslovanje čini neisplativim, a time sve stanovništvo ima sve manje raspoloživog novca za kupovinu i trgovinu.

Tu dolazimo do spiralnog pada. Država ima sve manje novca, sve više siromašnih, dizanjem regulative da bi se "poboljšala zaštita radnika", dizanjem poreza kako bi se "povećala redistribucija" zapravo država sve više ljudi izbacuje iz tržišta. Vjerujte, bogati se snađu za sebe, ili korupcijom ili selidbom. Od "povećanja poreza bogatašima" najgore prođu siromašni. Zamislite da je gospodin, umjesto da životari, mogao zaposliti još dvije-tri osobe. To su ne samo osobe koje zarađuju, nego osobe koje ne moraju primati socijalnu pomoć od države, koje umjesto da troše javna sredstva, uplaćuju. I isto tako, u tom slučaju imamo spiralni rast. Ukoliko manje ljudi se nalazi na socijalnoj pomoći, potrebe socijale su manje, porezno opterećenje može biti manje, više ljudi ima novca, dakle svi možemo potencijalno više zarađivati i uz manje postotke poreznog opterećenja zapravo možemo davati državi više.

A koji je zapravo uzrok svemu tome? Vrlo jednostavno, mogućnost poslovanja i zarade. Većina prepreka u poslovanju čine zapravo porezna opterećenja. Imate ideju za otvaranje vašeg malog posla? Sjednite i izračujante koliko bi vas koštalo pokretanje posla. Vrlo brzo ćete odustati. Pribrojte tome kompliciranu regulativu i loš pravni sustavi koji ne jamči jednakost pred zakonom i brzo će vam splasnuti volja.

Poreze zapravo najmanje plaćaju bogati, što je vidljivo nedavnim otkrićima u javnosti. Vrlo je jednostavno zaključiti što je uzrok tome. Postavite si pred sebe dva izbora, možete plaćati porez ili platiti dio tog iznosa kako bi izbjegli plaćanje poreza. To može biti u vidu angažiranja stručanjaka za "inženjering izvješća" ili direktna korupcija. Potpuno je jasno što bi svatko izabrao. Svake iluzije o tome da poreze plaćaju bogati i time stvaraju mehanizam preraspodjele u našem društvu, trebaju biti raspršene.

Nažalost, to je samo dio problema. Naime, cemetiranjem svoje pozicije i stvaranjem tajnih i manje tajnih kartela i monopola, ljudi koji stvaraju pozicije moći zapravo onemogućuju tržišnu utakmicu jer netržišnim mehanizmima sprječavaju sposobnije koji bi mogli ponuditi bolja, jeftinija i produktivnija rješenja. I u tome nastaje začarani krug kronizma koji vidimo u našoj zemlji.

Naše društvo neće sa začelja ljestvice BDP-a u Europskoj uniji izvući visoki porezi i regulative. Ovo društvo može jedino napredovati onog trena kada će pojedinac moći sam o sebi brinuti svojim radom. Ukoliko se to ne promijeni, ostat ćemo zemlja niskih plaća i socijalne pomoći.




Vezano
Građani Teksasa na referendumu izglasali da u Ustav uđe zabrana uvođenja poreza na dohodak
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...
Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?
Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima
Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?
Zaustavimo Kujundžićevo ludilo: Potpišite peticiju protiv novih poreza!
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Reforma na hrvatski način: Umjesto rasterećenja - opterećenje
Marićevi porezni rezovi - kozmetičke mjere bez bitnih promjena. Evo što vlada treba učiniti...
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: