Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 1. dio: Porezni teror

FOTO: Novi list
4.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: IGOR VUK

Više od istog autora
Raskrinkavanje mitova: 5 najčešćih zabluda o privatizaciji
Abeceda ekonomije: Regulacija, deregulacija, liberalizacija i monopol
Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije
Preporučeno za vas
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tko je Hayek?
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...

Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 1. dio: Porezni teror


PIŠE Igor Vuk

Sjedim neki da dan u taksiju (pardon, Uberovom taksiju) i kao gotovo svaki Uber vozač, gospodin se trudi vožnju činiti zanimljivom. Poput bilo kojeg neobaveznog razgovora nakon razbijanja leda komentiranjem vremena i sportskih rezultata, dotakli smo se teme Ubera.

"Kako Vam je raditi za Uber?"
"Dobro, super. Ne žalim ti se ja. Bilo je vrijeme prije nego što su nabili poreze, tamo iza rata, mogao si raditi, zaraditi. Sad mi porez sve oduzme. Jedva da pokrijem troškove. Prije sam imao za sebe, obitelj, kupiti, prodati, sad mi država nakon svih davanja uzme praktički sve. Ne isplati mi se uzimati nikoga da radi sa mnom, što ću ih na pola radnog vremena uzimati? Takvima se i ne da raditi, odlazi mladost van."

Trudeći se malo napraviti veseliji ugođaj nastavili smo razogovor o nekim trećim, neutralnim temama. Nakon vožnje, vrteći razgovor u glavi, sinulo mi je kako je gospodin u samo 42 minute prezentirao zapravo sve što nije u redu s našom kulturom i spoznajom kako gospodarstvo funkcionira.

Zanimljivo kako je uz manja porezna opterećenja i regulaciju (njegovim riječima zlatne poslijeratne godine), svojim marljivim radom u transportnoj branši kao sam svoj gazda "obrtnik" uspio dobro živjeti, zaraditi, kupovati, graditi kuću i sve u svemu ostvariti prosperitet za sebe i svoju obitelj. Ne samo to, on je i dalje i sudjelovao u cjelokupnom gospodarstvu kao kupac. Zahvaljujući povećanju poreznog opterećenja, propisa, nameta i regulativa jednostavno je od osobe koja je dobro živjela postao član društva koji se "jedva pokriva" i radi non-stop tek da ne bi bio gladan i na socijali. Tko je ovdje izgubio? On, svi oni čije robe i usluge je gospodin kupovao i plaćao i na kraju cijelo društvo jer država umjesto određene sume poreza koje je ubirala, sada ubire mnogostruko manje iako je udio poreza postao veći.

Glumeći da štiti radnike, siromašne i stvara pravednije društvo, država je ovakvim potezima od srednjeg sloja koji bi trebao gurati gospodarstvo naprijed učinila ljude koji su korak do socijalnog slučaja. Gore od toga, takav učinak je sinergijski jer im država poslovanje čini neisplativim, a time sve stanovništvo ima sve manje raspoloživog novca za kupovinu i trgovinu.

Tu dolazimo do spiralnog pada. Država ima sve manje novca, sve više siromašnih, dizanjem regulative da bi se "poboljšala zaštita radnika", dizanjem poreza kako bi se "povećala redistribucija" zapravo država sve više ljudi izbacuje iz tržišta. Vjerujte, bogati se snađu za sebe, ili korupcijom ili selidbom. Od "povećanja poreza bogatašima" najgore prođu siromašni. Zamislite da je gospodin, umjesto da životari, mogao zaposliti još dvije-tri osobe. To su ne samo osobe koje zarađuju, nego osobe koje ne moraju primati socijalnu pomoć od države, koje umjesto da troše javna sredstva, uplaćuju. I isto tako, u tom slučaju imamo spiralni rast. Ukoliko manje ljudi se nalazi na socijalnoj pomoći, potrebe socijale su manje, porezno opterećenje može biti manje, više ljudi ima novca, dakle svi možemo potencijalno više zarađivati i uz manje postotke poreznog opterećenja zapravo možemo davati državi više.

A koji je zapravo uzrok svemu tome? Vrlo jednostavno, mogućnost poslovanja i zarade. Većina prepreka u poslovanju čine zapravo porezna opterećenja. Imate ideju za otvaranje vašeg malog posla? Sjednite i izračujante koliko bi vas koštalo pokretanje posla. Vrlo brzo ćete odustati. Pribrojte tome kompliciranu regulativu i loš pravni sustavi koji ne jamči jednakost pred zakonom i brzo će vam splasnuti volja.

Poreze zapravo najmanje plaćaju bogati, što je vidljivo nedavnim otkrićima u javnosti. Vrlo je jednostavno zaključiti što je uzrok tome. Postavite si pred sebe dva izbora, možete plaćati porez ili platiti dio tog iznosa kako bi izbjegli plaćanje poreza. To može biti u vidu angažiranja stručanjaka za "inženjering izvješća" ili direktna korupcija. Potpuno je jasno što bi svatko izabrao. Svake iluzije o tome da poreze plaćaju bogati i time stvaraju mehanizam preraspodjele u našem društvu, trebaju biti raspršene.

Nažalost, to je samo dio problema. Naime, cemetiranjem svoje pozicije i stvaranjem tajnih i manje tajnih kartela i monopola, ljudi koji stvaraju pozicije moći zapravo onemogućuju tržišnu utakmicu jer netržišnim mehanizmima sprječavaju sposobnije koji bi mogli ponuditi bolja, jeftinija i produktivnija rješenja. I u tome nastaje začarani krug kronizma koji vidimo u našoj zemlji.

Naše društvo neće sa začelja ljestvice BDP-a u Europskoj uniji izvući visoki porezi i regulative. Ovo društvo može jedino napredovati onog trena kada će pojedinac moći sam o sebi brinuti svojim radom. Ukoliko se to ne promijeni, ostat ćemo zemlja niskih plaća i socijalne pomoći.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Igor Vuk je diplomant na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ekonomski analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zahtjev za ranijim odlaskom u mirovinu u pravilu znači zahtjev za nižom mirovinom.

Sindikalna akcija protiv građana RH

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad Beljak priča djeci kako su sve škole i bolnice iz bivšeg komunističkog sustava, to je ne samo laž, već i besmislica.

Partizani i ustaše u 21. stoljeću

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: