Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 1. dio: Porezni teror

FOTO: Novi list
4.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: IGOR VUK

Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 1. dio: Porezni teror


PIŠE Igor Vuk

Sjedim neki da dan u taksiju (pardon, Uberovom taksiju) i kao gotovo svaki Uber vozač, gospodin se trudi vožnju činiti zanimljivom. Poput bilo kojeg neobaveznog razgovora nakon razbijanja leda komentiranjem vremena i sportskih rezultata, dotakli smo se teme Ubera.

"Kako Vam je raditi za Uber?"
"Dobro, super. Ne žalim ti se ja. Bilo je vrijeme prije nego što su nabili poreze, tamo iza rata, mogao si raditi, zaraditi. Sad mi porez sve oduzme. Jedva da pokrijem troškove. Prije sam imao za sebe, obitelj, kupiti, prodati, sad mi država nakon svih davanja uzme praktički sve. Ne isplati mi se uzimati nikoga da radi sa mnom, što ću ih na pola radnog vremena uzimati? Takvima se i ne da raditi, odlazi mladost van."

Trudeći se malo napraviti veseliji ugođaj nastavili smo razogovor o nekim trećim, neutralnim temama. Nakon vožnje, vrteći razgovor u glavi, sinulo mi je kako je gospodin u samo 42 minute prezentirao zapravo sve što nije u redu s našom kulturom i spoznajom kako gospodarstvo funkcionira.

Zanimljivo kako je uz manja porezna opterećenja i regulaciju (njegovim riječima zlatne poslijeratne godine), svojim marljivim radom u transportnoj branši kao sam svoj gazda "obrtnik" uspio dobro živjeti, zaraditi, kupovati, graditi kuću i sve u svemu ostvariti prosperitet za sebe i svoju obitelj. Ne samo to, on je i dalje i sudjelovao u cjelokupnom gospodarstvu kao kupac. Zahvaljujući povećanju poreznog opterećenja, propisa, nameta i regulativa jednostavno je od osobe koja je dobro živjela postao član društva koji se "jedva pokriva" i radi non-stop tek da ne bi bio gladan i na socijali. Tko je ovdje izgubio? On, svi oni čije robe i usluge je gospodin kupovao i plaćao i na kraju cijelo društvo jer država umjesto određene sume poreza koje je ubirala, sada ubire mnogostruko manje iako je udio poreza postao veći.

Glumeći da štiti radnike, siromašne i stvara pravednije društvo, država je ovakvim potezima od srednjeg sloja koji bi trebao gurati gospodarstvo naprijed učinila ljude koji su korak do socijalnog slučaja. Gore od toga, takav učinak je sinergijski jer im država poslovanje čini neisplativim, a time sve stanovništvo ima sve manje raspoloživog novca za kupovinu i trgovinu.

Tu dolazimo do spiralnog pada. Država ima sve manje novca, sve više siromašnih, dizanjem regulative da bi se "poboljšala zaštita radnika", dizanjem poreza kako bi se "povećala redistribucija" zapravo država sve više ljudi izbacuje iz tržišta. Vjerujte, bogati se snađu za sebe, ili korupcijom ili selidbom. Od "povećanja poreza bogatašima" najgore prođu siromašni. Zamislite da je gospodin, umjesto da životari, mogao zaposliti još dvije-tri osobe. To su ne samo osobe koje zarađuju, nego osobe koje ne moraju primati socijalnu pomoć od države, koje umjesto da troše javna sredstva, uplaćuju. I isto tako, u tom slučaju imamo spiralni rast. Ukoliko manje ljudi se nalazi na socijalnoj pomoći, potrebe socijale su manje, porezno opterećenje može biti manje, više ljudi ima novca, dakle svi možemo potencijalno više zarađivati i uz manje postotke poreznog opterećenja zapravo možemo davati državi više.

A koji je zapravo uzrok svemu tome? Vrlo jednostavno, mogućnost poslovanja i zarade. Većina prepreka u poslovanju čine zapravo porezna opterećenja. Imate ideju za otvaranje vašeg malog posla? Sjednite i izračujante koliko bi vas koštalo pokretanje posla. Vrlo brzo ćete odustati. Pribrojte tome kompliciranu regulativu i loš pravni sustavi koji ne jamči jednakost pred zakonom i brzo će vam splasnuti volja.

Poreze zapravo najmanje plaćaju bogati, što je vidljivo nedavnim otkrićima u javnosti. Vrlo je jednostavno zaključiti što je uzrok tome. Postavite si pred sebe dva izbora, možete plaćati porez ili platiti dio tog iznosa kako bi izbjegli plaćanje poreza. To može biti u vidu angažiranja stručanjaka za "inženjering izvješća" ili direktna korupcija. Potpuno je jasno što bi svatko izabrao. Svake iluzije o tome da poreze plaćaju bogati i time stvaraju mehanizam preraspodjele u našem društvu, trebaju biti raspršene.

Nažalost, to je samo dio problema. Naime, cemetiranjem svoje pozicije i stvaranjem tajnih i manje tajnih kartela i monopola, ljudi koji stvaraju pozicije moći zapravo onemogućuju tržišnu utakmicu jer netržišnim mehanizmima sprječavaju sposobnije koji bi mogli ponuditi bolja, jeftinija i produktivnija rješenja. I u tome nastaje začarani krug kronizma koji vidimo u našoj zemlji.

Naše društvo neće sa začelja ljestvice BDP-a u Europskoj uniji izvući visoki porezi i regulative. Ovo društvo može jedino napredovati onog trena kada će pojedinac moći sam o sebi brinuti svojim radom. Ukoliko se to ne promijeni, ostat ćemo zemlja niskih plaća i socijalne pomoći.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Igor Vuk je diplomant na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ekonomski analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki američki mediji su objavili, a prenio je i hrvatski portal Index, da su učenici katoličke škole u Kentuckyju zastrašivali Indijanca u Washingtonu. Istina je prilično drugačija...

Istina o mladim katolicima, Indijancu i ruganju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njegov scenski nastup začinjen glumljenjem žrtve više je nego licemjeran kad uzmemo u obzir što pripadnici srpske manjine zbog njegove politike proživljavaju.

Pupovcu je fotelja draža od vlastitog naroda

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mill je proslavljeni engleski filozof koji je bio šampion obrane nekih osobnih sloboda. Ali nije bio dosljedan...

Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: