Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije

8.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: IGOR VUK

Više od istog autora
Raskrinkavanje mitova: 5 najčešćih zabluda o privatizaciji
Hrvati su bijesni na privatizaciju koja u Hrvatskoj nikada nije provedena
Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 1. dio: Porezni teror
Abeceda ekonomije: Regulacija, deregulacija, liberalizacija i monopol
Regulacija vs. deregulacija - usporedba Teksasa i San Francisca
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije


PIŠE Igor Vuk

Fraza koja vrlo jednostavno objašnjava sav problem nedostatka ekonomske kulture na našim prostorima bila bi zasigurno „država nam ne želi pomoći“. Kontekst takvih izjava, koliko pratim medije, je reportaža o nezadovoljnim malim poslodavcima koji to intrepretiraju kao subvencije ili sigurni otkup i zaštita od uvozne „strane“ robe.

Ukoliko se površno bavimo tom temom i koristimo zdravi razum, svakako nam se može učiniti da su subvencije dobra stvar. Naime, one omogućuju proizvođačima manje troškove, bolje cijene, osiguravaju zaposlenje te jačanje "domaće" industrije. Na papiru svakako, u stvarnosti zapravo i ne. Subevencije, osim u vrlo specifičnim situacijama, imaju samo jedan pozitivni efekt, stvaraju dodatan izvor sredstava proizvođaču, a sve ostale strane u tom slučaju će izvući deblji kraj.

Proizvođači nisu primorani toliko konkurirati ponudom kvalitete jer država nadoknađuje troškove te nemaju pritisak na stvaranje boljih proizvoda, pobošljati efikasnost svoje proizvodnje i stalno inovirati. Subvencije potiču stagnaciju jer je motivacija proizvođača okrenuta ne prema zadovoljenju potreba potrošača, već dobrim dijelom prema prihodima od subvencija. Umjesto da proizvode proizvod koji će biti bolji, jeftiniji i poželjniji, proizvođači lako mogu biti motivirani proizvoditi što više kako bi ostvarili prihode od subvencija. Ukoliko tome dodamo obavezan otkup od strane države ili drugih tijela, taj problem se još više potencira.

Jako dobar primjer tome je poljoprivredni sektor u Hrvatskoj. Proizvođači dobivaju subvencije kako bi se smanjili troškovi proizvodnje. Proizvođači su motivirani proizvoditi što više kako bi imali što veći prihod od subvencija, neki su se dosjetili čak i „lažirati“ proizvodnju kako ne bi morali ni proizvoditi, već samo dobivati prihode. Te iste proizvode prodaju uz siguran otkup i fiksnu cijenu bez konkurencije na tržištu. Takav način proizvodnje ne samo da nije efikasan, već je i opasan za okoliš i racionalno korištenje ograničenih resursa.

No, što to znači za običnog kupca? Obični kupac dobiva razna opravdanja za subvencije, mitove koji su nažalost živi i dalje na ovim prostorima. „Subvencijom se smanjuje cijena“, „subvencija čuva našu domaću najbolju hranu“, „subvencijama se čuva naše selo“. Ništa od toga nije istina, potrošači kupuju hranu koja ima skrivene troškove, koja je plaćena barem dvaput prije istaknute cijene i koja ne mora biti bolja niti kvalitetnija jer zapravo ne postoji prava konkurencija u veleprodaji. Potrošač je prije kupnje već platio porezom i nametima iz svoga džepa, subvencije za proizvodnju iste te hrane. Subvencije motiviraju proizvođače da rade manje konkurentno i pod ruku sa sigurnim otkupom, stvaraju veću cijenu proizvoda. Prije uopće nego što je otvorio novčanik, potrošač je već dva puta dao novce za taj proizvod i ne svojom voljom.

Država gubi sredstva dajući subvencije proizvođačima da budu sve neefikasniji. Tu država, a time i cijelo društvo, dvostruko gubi. Umjesto da je proizvodnja efikasna, da cijelo društvo dobiva jeftinije i kvalitetnije proizvode, da sve manje ljudi mora proizvoditi hranu i može se baviti drugim zanimanjima, ima stagnirajuću skupu proizvodnju. Umjesto da ima kvalitetnu, produktivnu i konkurentsku proizvodnju koja može i izvoziti, država stvara narkomane gospodarstva koji sve više ovise o državnim sredstvima umjesto da stvaraju i uplaćuju sredstva državi. Sredstva koja se mogu koristiti za javne usluge i dobra koja nisu konkurentna u proizvodnji i potrošnji. Stvari kao obrazovanje, fundamentalna istraživanja. Zašto naši poljoprivredni proizvodi nisu masovno konkurentni u inozemstvu je zapravo sada potpuno jasno. Umjesto da društvo stvara više, ono stvara sve manje i manje, a svi plaćamo rezultate.

Drugi veliki problem koji osigurava status quo ovakvog sustava subvencijske narkomanije je to što vlast ima povratne koristi od subvencija. Naime, subvencijama se omogućava politička snaga. Date subvencije određenim segmentima društva će omogućiti glasove na budućim izborima. Subvencije time postaju ne samo ekonomski problem, već mehanizam koji ozbiljno narušava demokratsko, liberalno društvo jer legalizira kupovanje glasova na izravan način.

Onemougućavanje vlasti takvo izravno uplitanje u gospodarske procese osigurava veću razinu demorkacije jer vlast ne može izravno pregovarati i zaduživati određene interesne skupine osiguravajući sebi ponovni izbor.

Koji je zapravo najneutralniji i pravedniji način poticanja proizvodnje? Subvencije određenim interesnim skupinama treba zamijeniti ulaganjem u obrazovanje, nekonkurentnu infrastrukturu, fundamentalna istraživanja i kvalitetu institucija, prvenstveno pravosudnog sustava i jasno definiranih prava vlasništva. Umjesto davanja subvencije na gnojiva i tako izravnog intervencinozma na tržištu, država može napraviti pozitivni efekt ulaganjem u kvalitetu obrazovanja, škola, sveučilišta i instituta.

Sjetite se propuštenih prilika za kvalitetno obrazovanje vaše djece kada u dućanu kupite „domaće“ subvencionirano mlijeko, zapamtite da je cijena na etiketi ispod police samo mali dio onoga što plaćate. Na izlazu iz dućana samo razmislite o tome da ste ga platili ne samo 3 puta novcem, već i propuštenim prilikama za cijelo društvo, sve kako bi određene interesne skupine imale kurha bez motike, a druge fotelje za svoje stražnjice.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
POLITIKA
O autoru
Igor Vuk je diplomant na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ekonomski analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Vezano
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Danska će uskoro prestati poticati obnovljive izvore energije
Bernardićeva ideja o 40% domaćih proizvoda nema ekonomske logike
Kako su poticaji uništili hrvatsko selo
Vlada vas potiče da kupite nekretninu kako bi vas zadržala i oporezivala
Ovi likovi zaboravljaju da poljoprivreda nije državna služba
Razbijanje mita o neodrživosti mljekarstva u Hrvatskoj
Ovo je najpravedniji način dodjele EU poticaja privatnim tvrtkama
Misterij oglasa za posao s 28 godina radnog staža: odgovor je vrlo jednostavan...
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Tri bolja načina da Vlada pomogne mladim parovima pri kupnji prve nekretnine
Dioničari Uljanika nemaju nikakvo moralno pravo tražiti dodatne državne subvencije
Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto
Država treba dʼuradi nešto po pitanju onoga što je država uradila!
Taktika mućenja vode: Jesu li brodogradilišta stvarno ʼplatila poreza državi više od primljenih subvencijaʼ?
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Ovo je prava priča o propasti Slavonije: Kad zadnja svinja utihne
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: