Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

22.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda
IZVOR: REASON

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda
IZVOR: REASON

Kako bismo proslavili 49. Dan planeta Zemlje, u nastavku su prikazani neki globalni trendovi koji pokazuju da se stanje čovječanstva i prirodnog svijeta do kraja ovog stoljeća može dramatično poboljšati.

1. Populacijski vrh: Svjetska populacija vjerojatno će dosegnuti 9,8 milijardi ljudi do 2080. i pasti na 9,5 milijardi do 2100. u scenariju srednje plodnosti koji su izračunali demograf Wolfgang Lutz i njegovi kolege iz Međunarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava.

Alternativno, uz pretpostavku brzog gospodarskog rasta, tehnološkog napretka i povećanja razine obrazovanja za oba spola - svih čimbenika koji imaju tendenciju smanjenja plodnosti - Lutzovi projekti predviđaju da će svjetska populacija najvjerojatnije dosegnuti oko 8,9 milijardi do 2060. godine i zatim pasti na 7,8 milijardi krajem 21. stoljeća. Globalno stanovništvo sada iznosi oko 7,7 milijardi.

Drugi globalni trendovi, kao što su strahovito opadanje stope smrtnosti djece, povećana urbanizacija, rast prihoda i širenje političkih i ekonomskih sloboda, snažno su u korelaciji sa obiteljima koje biraju manje djece. Umjesto da imaju mnogo djece u nadi da će malo njih preživjeti, sada sve više roditelja diljem svijeta ima za cilj jedno do troje djece kojima će pružiti znanje i socijalni kapital koji će im omogućiti da napreduju u modernoj ekonomiji.

2. Ekspanzija šuma: Globalno pokrivanje šumskih površina povećano je za 2,24 milijuna četvornih kilometara u razdoblju od 1982. do 2016. godine, izvijestili su istraživači na Sveučilištu Maryland u znanstvenom časopisu Nature u rujnu 2018. godine.

Koristeći satelitske podatke za praćenje promjena u različitim pokrovima zemljišta, otkrili su da dobici u šumskim područjima u umjerenim, suptropskim i borealnim klimatskim zonama kompenziraju padove u tropima.

Šumske površine u Europi, uključujući europsku Rusiju, povećale su se za 35 posto - najveći dobitak među svim kontinentima. Istraživači pripisuju veći dio povećanja "prirodnom pošumljavanju na napuštenom poljoprivrednom zemljištu", što je "uobičajeni proces u istočnoj Europi nakon raspada Sovjetskog Saveza". Šumske površine u SAD-u i Kini povećale su se za 34 odnosno 15 posto.

3. Simonov indeks obilja resursa: Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond prikupili su podatke za 50 temeljnih proizvoda koji pokrivaju energiju, hranu, nužne materijale i metale u razdoblju između 1980. i 2017. godine. Prilagođeno inflaciji, cijene 43 resursa i materijala su niže, dva su zadržala istu cijenu i pet ih je poskupjelo. U prosjeku je realna cijena svih skupa pala za 36,3 posto.

Između 1980. i 2017. godine globalna satnica po radniku porasla je za 80,1 posto. Dakle, kada je riječ o količini potrebnog rada, roba je postala 64,7 posto jeftinija. Drugim riječima, ono za što je trebalo 60 minuta rada da bi se kupilo 1980. godine, sada je moguće zaraditi za 21 minutu rada.

4. Trendovi onečišćenja zraka u SAD-u: Agencija za zaštitu okoliša SAD-a izvješćuje da se između 1980. i 2017. bruto domaći proizvod SAD-a povećao za 165 posto, broj prevezenih vozila povećao se za 110 posto, potrošnja energije povećala se za 25 posto, a broj stanovnika u SAD-u porastao je za 44 posto. Tijekom istog razdoblja, emisije ugljičnog monoksida pale su za 72 posto; vodik 99 posto; dušikovi oksidi za 61%; spojevi iz ispušnih plinova automobila povezani s ozonom za 54 posto; sumpornog dioksida za 89 posto, a ostalih štetnih čestica za 61 posto. U istom razdoblju ukupne emisije šest glavnih zagađivača zraka smanjile su se za 67 posto.

5. Poljoprivreda: Obradiva površina zemlje (godišnji usjevi kao što su pšenica i kukuruz) i trajni usjevi (kao što su kava i kakao) posađeni su na 1.371 milijun hektara 1961. godine. Ta je površina porasla na 1.533 milijuna hektara 2009. godine, a autori istraživanja na Rockefellerovom sveučilištu planiraju povratak na 1.385 milijuna hektara u 2060. godini, čime se prirodi vraća najmanje 146 milijuna hektara. To je područje dva i pol puta veće od Francuske. Iako se zemljište pod usjevima nastavilo polako razvijati od 2009. godine, Svjetska banka izvještava da je zemlja namijenjena poljoprivredi (uključujući pašnjake) dostigla vrhunac 2000. godine na 4.918 milijuna hektara i pala je na 4.862 milijuna hektara do 2015. To povlačenje ljudi je vjerojatno uvod do ogromne ekološke obnove tijekom ovog stoljeća.

Sretan vam Dan planeta Zemlje!

Autor: Ronald Bailey / Reason

 


Vezano
Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe
Najlakše je biti ekološki osviješten kad se komentira tuđe dvorište
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Kad će ta apokalipsa? Mit o prenapučenosti Zemlje i ograničenosti resursa
NASA: Zahvaljujući čovjeku svijet je sve zeleniji
Duspara nudi 20.000 kuna za fotografiju Antarktike. Pošaljite mu ovaj video!
Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari
Kako ekonomske slobode utječu na prirodu?
Heroj, a ne zločinac
Mark Zuckerberg traži od države da regulira politički govor na internetu. Što to u praksi znači za nas?
[VIDEO] Ovaj peruanski ekonomist vjeruje da zna kako zemlje u razvoju mogu postati bogatije od Zapada
Reason TV: Top 5 argumenata protiv imigracije i zašto su pogrešni
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal
Kvragu i taj kapitalizam, nikako da propadne!
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Kad pričaju o slobodnom tržištu, mnogi ne razumiju što to uopće znači, a zatim pretpostavljaju da netko misli kako je apsolutno slobodno tržište moguće.

U čemu kritičari slobodnog tržišta najčešće griješe

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HNS i Pametno bez kandidata na predsjedničkim izborima

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U Hrvatskoj će ovo zvučati čudno i nestvarno, ali u civiliziranom svijetu građani imaju prava.

Sutkinja u SAD-u prijavila građanina zbog objava na Facebooku. Pogodite kako je to završilo...

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mnogi čitatelji nisu razumjeli zašto se Trudeau ima potrebu ispričati. Misle da je riječ o pretjeranom teroru političke korektnosti, ali nije.

Zašto je maskiranje u crnca rasistički čin?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Euroskeptici jako vole pljuvati Europu govoreći da je ona nedemokratska. Ali Juncker i Tusk ne mogu zatvoriti vrata ovog parlamenta, podsjeća vođa RE-a.

Verhofstadt spustio euroskepticima: ʼAko želite uspoređivati nešto sa Sovjetskim Savezom, pokažite prstom u Westminsterʼ

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mora se ispričavati zbog stvari koje su nekoć bile normalne ili bezazlene i to bi ga moglo stajati gubitka izbora.

Trudeau je žrtva vlastite gluposti

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandinavski model će nam dati izbor da radimo i nakon 65. godine - tko želi. Međutim, to će teško moći spasiti mirovinski sustav od kolapsa.

Kosor predlaže skandinavski model za mirovinski sustav. Možda je to najbolje za sve, ali hoće li biti dovoljno?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još nedavno su bili zadovoljni represivnim državnim aparatom. Sada više nisu...

LGBT portal, koji je slavio kazneni progon homofoba iz Zadra, sada cvili zbog represivnog državnog aparata

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Riječ 'zlorabitelji' ušla je u hrvatski rječnik kao sinonim za male poduzetnike i obrtnike koji 'varaju' državu plaćajući manji porez nego što je to Vlada zamislila da bi trebali.

Želite se riješiti zlorabitelja? Smanjite porezno opterećenje!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijima kruže naslovi kako su paušalni obrti masovno 'varali državu'. To nije točno, ljudi koriste zakonske mogućnosti.

Ne, paušalci nisu varali državu. Novi zakon će ih poslati u ilegalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Premijer je potvrdio da novinari trebaju imati posebne privilegije u tretmanu države, a predsjednica podsjeća na Staljina.

Katastrofalne reakcije Kolinde i Plenkovića: Državni vrh se ismijava iz naših prava

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: