Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

22.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda
IZVOR: REASON

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Tko je Hayek?
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda
IZVOR: REASON

Kako bismo proslavili 49. Dan planeta Zemlje, u nastavku su prikazani neki globalni trendovi koji pokazuju da se stanje čovječanstva i prirodnog svijeta do kraja ovog stoljeća može dramatično poboljšati.

1. Populacijski vrh: Svjetska populacija vjerojatno će dosegnuti 9,8 milijardi ljudi do 2080. i pasti na 9,5 milijardi do 2100. u scenariju srednje plodnosti koji su izračunali demograf Wolfgang Lutz i njegovi kolege iz Međunarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava.

Alternativno, uz pretpostavku brzog gospodarskog rasta, tehnološkog napretka i povećanja razine obrazovanja za oba spola - svih čimbenika koji imaju tendenciju smanjenja plodnosti - Lutzovi projekti predviđaju da će svjetska populacija najvjerojatnije dosegnuti oko 8,9 milijardi do 2060. godine i zatim pasti na 7,8 milijardi krajem 21. stoljeća. Globalno stanovništvo sada iznosi oko 7,7 milijardi.

Drugi globalni trendovi, kao što su strahovito opadanje stope smrtnosti djece, povećana urbanizacija, rast prihoda i širenje političkih i ekonomskih sloboda, snažno su u korelaciji sa obiteljima koje biraju manje djece. Umjesto da imaju mnogo djece u nadi da će malo njih preživjeti, sada sve više roditelja diljem svijeta ima za cilj jedno do troje djece kojima će pružiti znanje i socijalni kapital koji će im omogućiti da napreduju u modernoj ekonomiji.

2. Ekspanzija šuma: Globalno pokrivanje šumskih površina povećano je za 2,24 milijuna četvornih kilometara u razdoblju od 1982. do 2016. godine, izvijestili su istraživači na Sveučilištu Maryland u znanstvenom časopisu Nature u rujnu 2018. godine.

Koristeći satelitske podatke za praćenje promjena u različitim pokrovima zemljišta, otkrili su da dobici u šumskim područjima u umjerenim, suptropskim i borealnim klimatskim zonama kompenziraju padove u tropima.

Šumske površine u Europi, uključujući europsku Rusiju, povećale su se za 35 posto - najveći dobitak među svim kontinentima. Istraživači pripisuju veći dio povećanja "prirodnom pošumljavanju na napuštenom poljoprivrednom zemljištu", što je "uobičajeni proces u istočnoj Europi nakon raspada Sovjetskog Saveza". Šumske površine u SAD-u i Kini povećale su se za 34 odnosno 15 posto.

3. Simonov indeks obilja resursa: Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond prikupili su podatke za 50 temeljnih proizvoda koji pokrivaju energiju, hranu, nužne materijale i metale u razdoblju između 1980. i 2017. godine. Prilagođeno inflaciji, cijene 43 resursa i materijala su niže, dva su zadržala istu cijenu i pet ih je poskupjelo. U prosjeku je realna cijena svih skupa pala za 36,3 posto.

Između 1980. i 2017. godine globalna satnica po radniku porasla je za 80,1 posto. Dakle, kada je riječ o količini potrebnog rada, roba je postala 64,7 posto jeftinija. Drugim riječima, ono za što je trebalo 60 minuta rada da bi se kupilo 1980. godine, sada je moguće zaraditi za 21 minutu rada.

4. Trendovi onečišćenja zraka u SAD-u: Agencija za zaštitu okoliša SAD-a izvješćuje da se između 1980. i 2017. bruto domaći proizvod SAD-a povećao za 165 posto, broj prevezenih vozila povećao se za 110 posto, potrošnja energije povećala se za 25 posto, a broj stanovnika u SAD-u porastao je za 44 posto. Tijekom istog razdoblja, emisije ugljičnog monoksida pale su za 72 posto; vodik 99 posto; dušikovi oksidi za 61%; spojevi iz ispušnih plinova automobila povezani s ozonom za 54 posto; sumpornog dioksida za 89 posto, a ostalih štetnih čestica za 61 posto. U istom razdoblju ukupne emisije šest glavnih zagađivača zraka smanjile su se za 67 posto.

5. Poljoprivreda: Obradiva površina zemlje (godišnji usjevi kao što su pšenica i kukuruz) i trajni usjevi (kao što su kava i kakao) posađeni su na 1.371 milijun hektara 1961. godine. Ta je površina porasla na 1.533 milijuna hektara 2009. godine, a autori istraživanja na Rockefellerovom sveučilištu planiraju povratak na 1.385 milijuna hektara u 2060. godini, čime se prirodi vraća najmanje 146 milijuna hektara. To je područje dva i pol puta veće od Francuske. Iako se zemljište pod usjevima nastavilo polako razvijati od 2009. godine, Svjetska banka izvještava da je zemlja namijenjena poljoprivredi (uključujući pašnjake) dostigla vrhunac 2000. godine na 4.918 milijuna hektara i pala je na 4.862 milijuna hektara do 2015. To povlačenje ljudi je vjerojatno uvod do ogromne ekološke obnove tijekom ovog stoljeća.

Sretan vam Dan planeta Zemlje!

Autor: Ronald Bailey / Reason

 

Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: