Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

22.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda
IZVOR: REASON

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda
IZVOR: REASON

Kako bismo proslavili 49. Dan planeta Zemlje, u nastavku su prikazani neki globalni trendovi koji pokazuju da se stanje čovječanstva i prirodnog svijeta do kraja ovog stoljeća može dramatično poboljšati.

1. Populacijski vrh: Svjetska populacija vjerojatno će dosegnuti 9,8 milijardi ljudi do 2080. i pasti na 9,5 milijardi do 2100. u scenariju srednje plodnosti koji su izračunali demograf Wolfgang Lutz i njegovi kolege iz Međunarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava.

Alternativno, uz pretpostavku brzog gospodarskog rasta, tehnološkog napretka i povećanja razine obrazovanja za oba spola - svih čimbenika koji imaju tendenciju smanjenja plodnosti - Lutzovi projekti predviđaju da će svjetska populacija najvjerojatnije dosegnuti oko 8,9 milijardi do 2060. godine i zatim pasti na 7,8 milijardi krajem 21. stoljeća. Globalno stanovništvo sada iznosi oko 7,7 milijardi.

Drugi globalni trendovi, kao što su strahovito opadanje stope smrtnosti djece, povećana urbanizacija, rast prihoda i širenje političkih i ekonomskih sloboda, snažno su u korelaciji sa obiteljima koje biraju manje djece. Umjesto da imaju mnogo djece u nadi da će malo njih preživjeti, sada sve više roditelja diljem svijeta ima za cilj jedno do troje djece kojima će pružiti znanje i socijalni kapital koji će im omogućiti da napreduju u modernoj ekonomiji.

2. Ekspanzija šuma: Globalno pokrivanje šumskih površina povećano je za 2,24 milijuna četvornih kilometara u razdoblju od 1982. do 2016. godine, izvijestili su istraživači na Sveučilištu Maryland u znanstvenom časopisu Nature u rujnu 2018. godine.


Koristeći satelitske podatke za praćenje promjena u različitim pokrovima zemljišta, otkrili su da dobici u šumskim područjima u umjerenim, suptropskim i borealnim klimatskim zonama kompenziraju padove u tropima.

Šumske površine u Europi, uključujući europsku Rusiju, povećale su se za 35 posto - najveći dobitak među svim kontinentima. Istraživači pripisuju veći dio povećanja "prirodnom pošumljavanju na napuštenom poljoprivrednom zemljištu", što je "uobičajeni proces u istočnoj Europi nakon raspada Sovjetskog Saveza". Šumske površine u SAD-u i Kini povećale su se za 34 odnosno 15 posto.

3. Simonov indeks obilja resursa: Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond prikupili su podatke za 50 temeljnih proizvoda koji pokrivaju energiju, hranu, nužne materijale i metale u razdoblju između 1980. i 2017. godine. Prilagođeno inflaciji, cijene 43 resursa i materijala su niže, dva su zadržala istu cijenu i pet ih je poskupjelo. U prosjeku je realna cijena svih skupa pala za 36,3 posto.

Između 1980. i 2017. godine globalna satnica po radniku porasla je za 80,1 posto. Dakle, kada je riječ o količini potrebnog rada, roba je postala 64,7 posto jeftinija. Drugim riječima, ono za što je trebalo 60 minuta rada da bi se kupilo 1980. godine, sada je moguće zaraditi za 21 minutu rada.

4. Trendovi onečišćenja zraka u SAD-u: Agencija za zaštitu okoliša SAD-a izvješćuje da se između 1980. i 2017. bruto domaći proizvod SAD-a povećao za 165 posto, broj prevezenih vozila povećao se za 110 posto, potrošnja energije povećala se za 25 posto, a broj stanovnika u SAD-u porastao je za 44 posto. Tijekom istog razdoblja, emisije ugljičnog monoksida pale su za 72 posto; vodik 99 posto; dušikovi oksidi za 61%; spojevi iz ispušnih plinova automobila povezani s ozonom za 54 posto; sumpornog dioksida za 89 posto, a ostalih štetnih čestica za 61 posto. U istom razdoblju ukupne emisije šest glavnih zagađivača zraka smanjile su se za 67 posto.

5. Poljoprivreda: Obradiva površina zemlje (godišnji usjevi kao što su pšenica i kukuruz) i trajni usjevi (kao što su kava i kakao) posađeni su na 1.371 milijun hektara 1961. godine. Ta je površina porasla na 1.533 milijuna hektara 2009. godine, a autori istraživanja na Rockefellerovom sveučilištu planiraju povratak na 1.385 milijuna hektara u 2060. godini, čime se prirodi vraća najmanje 146 milijuna hektara. To je područje dva i pol puta veće od Francuske. Iako se zemljište pod usjevima nastavilo polako razvijati od 2009. godine, Svjetska banka izvještava da je zemlja namijenjena poljoprivredi (uključujući pašnjake) dostigla vrhunac 2000. godine na 4.918 milijuna hektara i pala je na 4.862 milijuna hektara do 2015. To povlačenje ljudi je vjerojatno uvod do ogromne ekološke obnove tijekom ovog stoljeća.

Sretan vam Dan planeta Zemlje!

Autor: Ronald Bailey / Reason

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo je prvi put u zadnjih 20 godina, ako izmumemo lokalne izbore, da mogu glasati 'ZA', a ne 'PROTIV'.

Liberali napokon imaju za koga glasati

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Igor Rudan se, poput mnogih drugih svojih kolega znanstvenika u prošlosti, upustio u priču o ograničenim resursima i neodrživom ekonomskom sustavu.

Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedila je putnički željeznički promet u Hrvatskoj i Japanu. Pogodite koja je glavna početna razlika...

Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: