Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta

23.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3


IZVOR: FEE

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Tko je Hayek?
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom

Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta


IZVOR: FEE

Ja sam veliki fan baltičkih nacija djelomično i zbog toga što su one bile prve koje su prihvatile "flat tax" porezni sistem (jedinstvenu stopu za sve, bez obzira na visinu primanja) nakon raspada SSSR-a i propasti komunizma u Europi, piše Daniel J Mitchell, viši stručni suradnik Cato instituta na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE).

Estonija, Letonija i Litva su liberalizirale svoja tržišta u potpunosti kako bi pokušale prosperirati.

Na ljestvici ekonomskih sloboda instituta Heritage, Estonija je ove godine skočila na visoko 6. mjesto te je preuzela vodstvo među zemljama Europske unije. Druge dvije baltičke zemlje - Litva i Letonija - također su vrlo visoko, obje kotiraju u top 20. Za usporedbu, Hrvatska je na istoj ljestvici na 95. mjestu.

Ono što se mnogi od vas sigurno pitaju, kako je slobodnotržišna politika utjecala na njihovo gospodarstvo i život prosječnog građanina? Je li im se liberalizacija isplatila?

Ukratko, odgovor je DA.

Središnja europska banka (ECB) je objavila analizu o zanimljivostima tržišnih i gospodarskih kretanja baltičkih zemalja u 2015. godini. Evo što, između ostalog, zaključuje:

Baltičke zemlje su uspjele postići impresivno usklađivanje s prosječnim primanjima na razini EU...Ove tri zemlje su odlučile slijediti snažnu protržišnu i pro-business političku agendu...One su različite u mnogo pogleda, ali dijele neke bitne elemente: vrlo visoki nivo trgovinskog i financijskog otvaranja prema svijetu te vrlo visoku mobilnost radne snage. Visoka ekonomska fleksibilnost kod pogađanja plaća na razini tvrtke, relativno dobri uvjeti institucionalnog okvira i vrlo niska razina javnog duga...

...Baltičke zemlje su među rijetkima (uz Slovačku) u istočnoj Europi u kojima se realni BDP per capita usklađen s kupovnom moći približio prosjeku Europske unije. Još 1995. njihov je BDP per capita bio na 28% od EU15 prosjeka, u 2015. je dosegao 66,5%.



Izvor: Europska komisija

Europska banka je zaključila kako je njihovo usklađivanje visine plaća i kupovne moći s prosjekom EU zemalja tijekom proteklih 20 godina "premašilo sva očekivanja". Ovaj grafikon prikazuje njihov rast u odnosu na druge zemlje Europske unije u razdoblju od 1999-2015.


Izvor: Eurostat (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Isto istraživanje ECB-a zaključuje kako su baltičke zemlje bile posebno efikasne u mijenjanju kronizma vladavinom prava.

Jedan od mogućih razloga za ovako snažan rast baltičkih zemalja je veliko poboljšanje kvalitete institucija u tim državama...Svjetski indikator upravljanja Svjetske banke, koji provodi ispitivanja kvalitete državnih institucija diljem svijeta, ocijenio je baltičke zemlje - osobito Estoniju - vrlo dobrom ocjenom te je naglasio poboljšanje rada institucija tijekom posljednjih desetljeća.

Estonija je odličan primjer kako ograničavanje državnog aparata i smanjenje institucija može dovesti do drastičnog pada korupcije.

Izvještaj ECB-a daje priznanje baltičkim zemljama i za brzi oporavak iz krize 2009-2010. godine.

Iako je kriza teško pogodila baltičke države, prilagodba neravnoteža bila je vrlo brza. Brzo prilagođavanje fiskalnih bilanci i bilanci privatnog sektora impliciralo je da baltičke države izbjegnu nakupljanje velikog duga. Osim toga, brzo smanjenje nezaposlenosti pomoglo je smanjiti rizik histereze, čime su se izbjegle trajne posljedice za potencijalni rast...Vanjsko prilagođavanje baltičkih država olakšalo je bolnu, ali učinkovitu unutarnju devalvaciju...Ova relativno brza prilagodba u baltičkim državama bila je djelomično olakšana snažnim početnim skokom u rastu zaposlenosti, podržanim prilagodbom troškova rada.

Ovome treba dodati da su izlasku iz krize pridonijeli i veliki rezovi državne potrošnje.

Međutim, ECB upozorava kako ne postoji garancija da će se baltičke zemlje uspjeti potpuno izjednačiti sa standardom zapadne i sjeverne Europe. To je istina, potpuno izjednačavanje je vrlo teško postići. Sjeverna Amerika i zapadna Europa postale su bogate dijelom zbog vrlo malog javnog sektora tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. Doslovno nije bilo socijalne države do 1930-ih i razina redistribucije bogatstva je bila prilično niska do 1960-ih. Nažalost, u tom segmentu su baltičke nacije slabe.

Da, njihova razina državne potrošnje može biti prilično skromna u odnosu na druge države Europske unije, ali javni sektor i dalje konzumira više od 35 posto BDP-a. Iako ove zemlje imaju flat tax, one imaju i poreze na imovinu te PDV koji hrani javni sektor.

Drugi problem (koji se ne odnosi samo na Baltik, već na cijelu istočnu Europu) je taj što je demografska slika vrlo loša, a to znači da će socijalna država s vremenom rasti.

Ako se baltičke zemlje žele potpuno izjednačiti s prosperitetom zapadne Europe, morat će provesti dodatne reforme, osobito u smislu još većeg rezanja javnog sektora i to na razinu kakva je u Hong Kongu ili Singapuru.

Nažalost, puno je veća vjerojatnost da će njihova politika ići u drugom smjeru. Oporba konstantno traži da se flat tax zamijeni progresivnim oporezivanjem, a Europska komisija želi harmonizirati oporezivanje biznisa na istu razinu diljem EU što bi ubilo sva nastojanja baltičkih vlada da nastave s pro-business politikom koja donosi gospodarski rast.



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
Vezano
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima
Estonija - zemlja koja je postigla sve što Hrvatska nije
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Liberali u Estoniji obećali smanjiti naknadu za nezaposlene pa pobijedili na izborima
Smije li Isus nositi jeans - odlučuje sud u Strasbourgu
Bill Gates se obogatio na slobodnom tržištu, a sad je protiv njega
Top 5 razloga zašto bi ljevičari trebali podržati slobodno tržište
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: