Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi

Kad su upitani za vještine koje će radnici u budućnosti morati zadovoljiti kako bi bili konkurentni na tržištu, većina poslodavaca izdvaja takozvane "mekane vještine" - set znanja i sposobnosti koje omogućuju efikasan timski rad, rješavanje logičnih problema, komunikacijske vještine i kreativnost. Najnovije istraživanje organizacije OECD odnosi se upravo na te vještine. Uzeli su u obzir PISA rezultate 15-godišnjaka u OECD zemljama (Hrvatska nije među njima) i usporedili obrazovne sustave prema njihovim sposobnostima da stvore buduće radnike koji će najbolje odgovarati tržištu rada u budućnosti.

Ukratko, ovo istraživanje pokazuje čiji su učenici najbolji u timskom radu i rješavanju problema. Nije bilo iznenađenja. Na vrhu liste našao se opet Singapur, a slijede Japan i Južna Koreja. Četvrta je Kanada, a Estonija je peta (ujedno prva u Europi).


Izvor: Statista/WEforum (klikni na sliku za uvećani pregled)

Nedavno istraživanje Hamilton Projecta pokazalo je da samo 20% ispitanih poslodavaca i menadžera za ljudske resurse u Americi smatra da mladim visokoobrazovanim ljudima nedostaju vještine i znanja iz matematike ili jezika. Ali više od polovice smatra da istima nedostaju "mekane vještine" - kreativnost, timski rad, komunikacija, rješavanje logičkih problema i slično. Isto istraživanje pokazuje kako se s vremenom radnici s manualnim i matematičkim vještinama i znanjima mijenjaju onima s većim komunikacijskim i društvenim vještinama. Iako su "mekane vještine" djelomično naslijeđene, u ovom istraživanju je utvrđeno kako se one mogu i naučiti u ranoj dobi - osnovnoj školi te da njihovo svladavanje ovisi o obrazovnom sustavu.

"Ne postoji diploma koja će dokazati da neka osoba posjeduje tzv. 'mekane vještine'. One se uglavnom uče kroz životno iskustvo, slušanjem drugih ljudi, komunikacijom, učenjem kako prepoznati određene osobine ljudi i pokazivanjem brige za druge", objavio je TrainingMag, medij za profesionalni razvoj.

Mnoge zemlje se trude prilagoditi školstvo i kurikulum upravo izazovima budućnosti. Na tom tragu je finski model "škole bez zidova", a i Francuska je napravila značajne promjene u svome obrazovnom sustavu. Hrvati se za to vrijeme bore oko domovinskih, vjerskih i ideoloških vrijednosti u kurikulumu potpuno zanemarujući objektivne činjenice koje ukazuju da sve više zaostajemo za svijetom, a razlog je nekonkurentnost.