Zoran Đinđić - čovjek koji je p(re)okrenuo Srbiju

12.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zoran Đinđić - čovjek koji je p(re)okrenuo Srbiju


PIŠE Mario Nakić

Na današnji dan 2003. godine počinjen je atentat na srbijanskog premijera Zorana Đinđića. Iako je pozadina samog atentata do dan-danas ostala prekrivena velom tajni, utjecaj Zorana Đinđića na unutarnju i vanjsku politiku te zaokret koji je napravio u Srbiji ostavio je dubok trag još dugo godina kasnije na cijelu regiju, a osjeća se i danas.

Zoran Đinđić rođen je 1952. godine u Bosanskom Šamcu. Diplomirao je filozofiju u Beogradu, a doktorirao na njemačkom sveučilištu u Konstanzu. Iako je bio sin časnika JNA, već kao mlad sukobljavao se s komunističkim režimom pa je zbog pokušaja organiziranja autonomne studentske organizacije zajedno sa zagrebačkim i ljubljanskim studentskim vođama osuđen na godinu dana zatvora. Napisao je nekoliko knjiga koje ga svrstavaju među najuglednije liberalne mislioce iz ove regije.

Bio je jedan od osnivača Demokratske stranke Srbije 1989. godine, a za njenog predsjednika izabran je 1994. U drugoj polovini 1990-ih vodio je oporbenu koaliciju "Zajedno" u prosvjedima protiv režima Slobodana Miloševića, zbog čega su ga pred kamerama istukli Miloševićevi specijalci. Godine 1997. kratko je bio gradonačelnik Beograda, a od 2001. do svoje smrti 2003. bio je premijer Srbije.

Đinđić je zadužio prvenstveno svoj narod. On je bio pravi katalizator pozitivnih promjena, pokretač demokratskog i europskog razmišljanja u zemlji koja 1990-ih nije doživjela pravu tranziciju iz totalitarnog režima u liberalnu demokraciju. Tek obratom u listopadu 2000. godine kad je Milošević izručen Haagu i dolaskom Đinđićeve liberalno-demokratske koalicije na vlast, Srbija se okrenula budućnosti.

Zoran Đinđić je možda jedini političar na cijelom Balkanu koji je uspio, bez imalo okolišanja, uvjeriti veći dio svog naroda da su ekonomske reforme dobre. To treba zahvaliti ne samo njegovim odličnim komunikacijskim vještinama, već i pravom trenutku. Srbima je jednostavno bilo dosta hiperinflacije koja ih je činila sve siromašnijima, korupcije, kriminala. Bili su spremni za veliki "reset", otvoriti vrata stranom kapitalu i međunarodnoj trgovini, a to je uvijek bolno za bilo koji narod naviknut i naučen na zatvorenu plansku ekonomiju.

U našoj regiji mnogi mu predbacuju neke stavove. Na primjer, podupirao je 1994. pobunu Srba u BiH iako znamo da je ona značila niz zločina nad civilnim stanovništvom (koje je Đinđić, naravno, osuđivao). U pogledu rata u Hrvatskoj, inzistirao je na zahtjevu da Hrvatska plati ratnu odštetu zbog "protjerivanja stanovništva". Đinđiću bi se mogle zamjeriti i neke stvari koje je pisao i govorio o ekonomiji. Nije bio dovoljno stručan po tom pitanju kao, uostalom, ni većina drugih liberala s Balkana 1990-ih i 2000-ih pa je kritizirao slobodno tržište nazvavši liberalne ekonomiste "liberalistima i idealistima koji ne razumiju da bi ljudi umirali kad bi se potpuno prepustili tržištu".

Bez obzira na to, on je ipak pokrenuo prijeko potrebne reforme koje su oslobodile srbijansko tržište, ukrotile inflaciju, stabilizirale valutu, privukle investicije i stvorio sasvim novu sliku o Srbiji u svijetu. Već to, samo po sebi, dovoljno je da bude upamćen kao svojevrsni revolucionar. Po njegovim pisanim djelima može se zaključiti da je bio veliki zagovornik napretka i gledanja u budućnost, reformi društva, pravosuđa i gospodarstva te protivnik svakog totalitarizma. Za komunizam je rekao: "Ustav u komunizmu znači onoliko koliko piše u statutu partije".

Ljevičari su ga optuživali da je u Srbiji proveo "šok-terapiju" po uzoru na Friedmanove "Chicago boyse" u Čileu. Mnogi u Srbiji su ga smatrali stranim špijunom ili plaćenikom zapadnih sila. Visoku političku cijenu svog liberalizma morao je platiti, ali toga je itekako bio svjestan i taj je rizik preuzeo. Na njega je dvaput izvršen atentat, a drugi je nažalost bio koban.

Njegovi citati možda najbolje govore o radu i namjerama koje je imao. Šteta što nije dovoljno zaživio da ih provede do kraja. Možemo samo zamišljati Srbiju, ali i cijelu balkansku regiju, kako bi izgledala da Đinđićev život nije nasilno okončan.

Tranzicija je složen proces prelaska iz mrtvog u živi sistem, gdje poduzeća ostvaruju profit, a ne samo rade.

Da bi se promijenila Srbija, svatko od nas mora malo da se promijeni u svom pristupu problemima, u svom mentalitetu, u svojim radnim navikama.

Reforme nikada nisu popularne ako trebaju biti uspješne jer uvijek mnogo koštaju. Da biste bili popularni, morate preuzeti rizik nepopularnosti.

Cilj mi je da se vlast u Srbiji mjeri po tome što je od postojećih realnih šansi svojim trudom i vještinom iskoristila za zemlju, a ne po tome kako lijepo priča, udvara se narodu i kakve dobre namjere ima.

Možda ćemo po pitanju Haaga ponovno doći u situaciju da biramo – da li idemo svojim putem u pustinju ili u Europu. Ja sam za Europu.

Da naši ljudi ne bi odlazili u svijet, potrebno je da svijet dovedemo u zemlju.

Za pametnog čovjeka je svaki rat izgubljen već u samom startu.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kaže da je HDZ ovih 30 godina najbolje štitio nacionalne interese i pohvalio se da je podigao minimalac 24 posto.

Plenković se hvali onim zbog čega se normalni ljudi stide

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Lijevi mediji sada staju u obranu Georgea Sorosa - i u pravu su - ali zaboravljaju da su i sami sudjelovali u takvoj raboti ili barem šutjeli kad su je vidjeli.

Desnica je napravila Sorosu ono što je ljevica bezuspješno pokušavala napraviti braći Koch

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Socijalisti su skovali oba pojma i dali im u startu svoja značenja. Jednom kad smo ih počeli koristiti, pristali smo na njihovu igru.

Zašto ljudi favoriziraju socijalizam, a mrze kapitalizam? Razlog je banalniji nego što mislite...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tijekom 5 godina krijumčarenje marihuane preko granice s Meksikom palo je 78 posto. To nije rezultat povećane kontrole granice nego legalizacije u SAD-u.

SAD: Zbog legalizacije marihuane drastično smanjeno krijumčarenje droge preko granice

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nevjerojatno, ali kampanju koja je rezultirala antisemitizmom i homofobijom inicirala su dva Židova, od kojih je jedan homoseksualac.

Tko su arhitekti kampanje protiv Sorosa u Mađarskoj i ostatku istočne Europe?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Potpredsjednik HSLS-a na N1 televiziji govorio je o Ini, Rafineriji Sisak i o novom projektu Grada Bjelovara.

Hrebak: Hvala Bogu da država nije otkupila Inu!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Visina poreza nije ključno pitanje. Puno je važnije kako se taj novac troši i što od njega dobivamo.

Kada su porezi opravdani i koliko trebaju iznositi?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi moglo iznenaditi mnoge, ali relevantni govornici i filozofi s ljevice i desnice zapravo se slažu više nego što bi to i sami htjeli.

Stvari u kojima se Jordan Peterson, Slavoj Žižek i Noam Chomsky potpuno slažu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo je Kina uspjela ostvariti ono što se očekivalo od svih članica ovog prilično heterogenog saveza koji danas više nema budućnost.

Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ministar Štromar nije znao reći koliko će dana sada trajati ishodovanje građevinske dozvole, ali obećava da će biti kraće i jeftinije nego prije.

Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kamala Harris, dugogodišnja državna odvjetnica poznata po progonima prijestupnika s marihuanom, sada se hvali da je u mladosti pušila marihuanu. Nije dobro prošlo...

Otac demokratske kandidatkinje za predsjednicu SAD-a odriče se svoje kćeri zbog izjave o marihuani

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U hrvatskoj javnosti proširen je mit o tome kako je uvoz štetan za hrvatsko gospodarstvo i tržište. To ne može biti dalje od istine.

5 razloga zašto nam treba uvoz

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: