Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?

20.3.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Zašto građani ne smiju snimati policiju tijekom postupanja? MUP se poziva na GDPR, što nema nikakve logike...
Tko ima ekskluzivna prava na zaštitu ljudskih prava?
I Most treba preuzeti dio odgovornosti za sranja u Agrokoru
Miletićeva usporedba Uljanika s američkim spašavanjem autoindustrije nema smisla, evo zašto
Jeffrey Tucker: Zašto je desni kolektivizam opasniji nego što mislimo
Osnivač Twittera o deplatformiranju konzervativaca: ʼNe možemo si više priuštiti da budemo neutralniʼ
Država koju nitko ne priznaje planira postati slobodnotržišni centar Afrike
Dva Hrvata odigrala ključnu ulogu u pokušaju uspostavljanja socijalizma u Čileu
Novo istraživanje o klimatskim promjenama odbacilo UN-ov najcrnji scenarij
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Nitko ne smije razdvajati roditelje od djece i uništavati tuđu imovinu, pa ni policija
Vrdoljakovi argumenti za ukidanje predsjedničkih izbora su loši
Hoće li žene sad iz Švicarske i Švedske preseliti u Hrvatsku i Rumunjsku?
Kujundžićeva ideja o oporezivanju kapitala nema nikakvog smisla
Keep calm. Autoškole će pojeftiniti, evo zašto...
Zašto vodu ne smijemo prepustiti državnom monopolu
Liberalizacija taxi usluge u Pulu dovela veću konkurenciju i snizila cijene. Taksisti kukaju, korisnici zadovoljni
Politička korektnost - represija ili mit?
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume

Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?


PIŠE Mario Nakić

Faktograf, portal specijaliziran za širenje dezinformacija, opet se proslavio objavom totalne nebuloze. Ovaj put je riječ o mjerama štednje tijekom ekonomske krize. U tekstu naslovljenom "Doktor ekonomije Miroslav Škoro pogrešno tvrdi da su mjere štednje rješenje za krizu izazvanu koronavirusom" autor Petar Vidov dosegnuo je nove visine vlastite gluposti i nepoznavanja novinarskog zanata.

Odmah da kažem, nisam Škorin fan i njegovu ideju da država isplaćuje plaće radnicima u privatnom sektoru smatram idiotizmom. Osvrnut ću se na tvrdnju Faktografa kako "štednja u krizi dokazano šteti gospodarstvu". To je naprosto laž. Pogledajte prvo što je Vidov na Faktografu objavio:



Prva studija, na koju se pozivaju, objavljena je 2013. godine i riječ je o radnoj verziji za koju je MMF napisao da ne može biti prenijeta kao službeno mišljenje MMF-a. Usprkos tom upozorenju, Faktograf je prenosi kao službeni stav MMF-a i "dokaz" da je štednja loša.



Nadalje, Vidov potom izvodi zaključak kojeg u toj studiji nema. "Bilo je to priznanje da su mjere štednje, za koje se uoči i tijekom financijske krize u Europskoj uniji zalagao i MMF, zapravo produbile recesiju." Ne, to ne piše niti u sažetku niti u samom materijalu. Ne piše čak i ništa što bi navelo na takav zaključak. Autori su ispravili vlastita predviđanja i priznali da su pogriješili u dijelu gdje govore o korelaciji štednje i rezultata u godinama NAKON krize.

Drugi rad na koji se pozivaju - članak, a ne studija - MIŠLJENJE iz 2016. godine, u kojem također autori nisu zaključili da su mjere štednje "dokazano loše". Opet, ni približno tome! Iskazali su isključivo neke sumnje u takve politike i pokušali objasniti zašto misle da mjere štednje nemaju samo pozitivan učinak, barem ne u svim zemljama. Molim vas, pročitajte sami pa zaključite.

Opet, na dnu tog članka objavljenog u obliku kolumne, stoji upozorenje da je to isključivo mišljenje autora, a ne nužno stav MMF-a. Osim što nigdje u njemu ne piše da su mjere štednje u krizi uvijek loše, to se ne može ni prenositi kao stav MMF-a. Faktograf je prvo pogrešno interpretirao njihov članak, a onda ga još i prenio kao službeni stav MMF-a.



Stvar je u tome da "mjere štednje" mogu davati različite efekte u različitim državama zato što se razlikuju po trenutku provedbe (koji je jako važan), samom intenzitetu i načinu (na čemu se konkretno štedi). Zato su mjere štednje, tijekom prošle recesije krajem 2000-ih, dale različite rezultate u različitim zemljama. Primjerice, u Velikoj Britaniji su imale mnoge negativne posljedice, ali u Irskoj i Estoniji su posljedice bile uglavnom pozitivne.

Međutim, nema "jedinstvenog" odgovora, a samo totalni ekonomski analfabeti poput polupismenih novinara Faktografa, vam mogu tvrditi da on postoji i da je netko uspio kategorički dokazati da štednja ni na koji način u krizi ne može biti dobra.

Takav način dezinformiranja javnosti ne može biti s dobrim namjerama, ali ništa drugo od Faktografa ne možemo ni očekivati. Ipak je riječ o antiimigrantskim aktivistima koji preziru strance i strane radnike.

Ako vas zanima kako utječu mjere štednje tijekom krize, dovoljno je usporediti Hrvatsku i Irsku. Hrvatska je krajem 2000-ih odlučila da neće prihvatiti mjere štednje, nego će radije povećati poreznu represiju i svaliti sav teret krize na privatni sektor. Irska je provodila mjere štednje. Kriza je u Hrvatskoj zato trajala 6 godina, a u Irskoj 3 godine. Iako se ekonomska nejednakost za to vrijeme u Irskoj povećala, a u Hrvatskoj smanjila, stotine tisuća Hrvata odselilo je u Irsku. Ispada da ljudima nije toliko bitna nejednakost, više im je bitna mogućnost rada i zarade.

Nakladnik Faktografa je udruga GONG. Više o njihovim aktivnostima pročitajte ovdje.



Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: