Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?

20.3.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.
Romantiziranje masovnog ubojice u hrvatskim medijima
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Samo kod nas: Informatičarka radi u trgovini i žali se Vladi da u Hrvatskoj nema posla
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Želiš biti ateist u Saudijskoj Arabiji? To je 10 godina zatvora i 2.000 udaraca bičem
10 citata: JFK nije bio liberal, ali je imao neke vrlo liberalne stavove
Moguća je bračna ravnopravnost koja bi zadovoljila obje strane
Da bismo prikupljali dobrovoljne donacije za liječenje, što će nam država?
HRT još jednom pokazao koliko je RTV pristojba besmislena
Jakovčić je prije bio protiv gušenja slobode na internetu, ali danas se predomislio. I nije jedini...
Amsterdamska koalicija s Hreljom izgubila svaki doticaj s liberalizmom
Branimir Bunjac - nepresušni izvor lažnih vijesti
SDP-ova ekonomistica predlaže da država spusti cijene i povisi plaće. Tko će to platiti?
Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu
Otkud toliki strah od privatnih knjižnica i muzeja?
Globalno zatopljenje ne ide po planu: Ljetna temperatura u SAD-u opada
Rast BDP-a nas neće spasiti: Oni nas vode ravno u kmetstvo
Liberali se vraćaju u Bundestag, a vjerojatno i u Vladu
Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?


PIŠE Mario Nakić

Faktograf, portal specijaliziran za širenje dezinformacija, opet se proslavio objavom totalne nebuloze. Ovaj put je riječ o mjerama štednje tijekom ekonomske krize. U tekstu naslovljenom "Doktor ekonomije Miroslav Škoro pogrešno tvrdi da su mjere štednje rješenje za krizu izazvanu koronavirusom" autor Petar Vidov dosegnuo je nove visine vlastite gluposti i nepoznavanja novinarskog zanata.

Odmah da kažem, nisam Škorin fan i njegovu ideju da država isplaćuje plaće radnicima u privatnom sektoru smatram idiotizmom. Osvrnut ću se na tvrdnju Faktografa kako "štednja u krizi dokazano šteti gospodarstvu". To je naprosto laž. Pogledajte prvo što je Vidov na Faktografu objavio:



Prva studija, na koju se pozivaju, objavljena je 2013. godine i riječ je o radnoj verziji za koju je MMF napisao da ne može biti prenijeta kao službeno mišljenje MMF-a. Usprkos tom upozorenju, Faktograf je prenosi kao službeni stav MMF-a i "dokaz" da je štednja loša.



Nadalje, Vidov potom izvodi zaključak kojeg u toj studiji nema. "Bilo je to priznanje da su mjere štednje, za koje se uoči i tijekom financijske krize u Europskoj uniji zalagao i MMF, zapravo produbile recesiju." Ne, to ne piše niti u sažetku niti u samom materijalu. Ne piše čak i ništa što bi navelo na takav zaključak. Autori su ispravili vlastita predviđanja i priznali da su pogriješili u dijelu gdje govore o korelaciji štednje i rezultata u godinama NAKON krize.

Drugi rad na koji se pozivaju - članak, a ne studija - MIŠLJENJE iz 2016. godine, u kojem također autori nisu zaključili da su mjere štednje "dokazano loše". Opet, ni približno tome! Iskazali su isključivo neke sumnje u takve politike i pokušali objasniti zašto misle da mjere štednje nemaju samo pozitivan učinak, barem ne u svim zemljama. Molim vas, pročitajte sami pa zaključite.

Opet, na dnu tog članka objavljenog u obliku kolumne, stoji upozorenje da je to isključivo mišljenje autora, a ne nužno stav MMF-a. Osim što nigdje u njemu ne piše da su mjere štednje u krizi uvijek loše, to se ne može ni prenositi kao stav MMF-a. Faktograf je prvo pogrešno interpretirao njihov članak, a onda ga još i prenio kao službeni stav MMF-a.



Stvar je u tome da "mjere štednje" mogu davati različite efekte u različitim državama zato što se razlikuju po trenutku provedbe (koji je jako važan), samom intenzitetu i načinu (na čemu se konkretno štedi). Zato su mjere štednje, tijekom prošle recesije krajem 2000-ih, dale različite rezultate u različitim zemljama. Primjerice, u Velikoj Britaniji su imale mnoge negativne posljedice, ali u Irskoj i Estoniji su posljedice bile uglavnom pozitivne.

Međutim, nema "jedinstvenog" odgovora, a samo totalni ekonomski analfabeti poput polupismenih novinara Faktografa, vam mogu tvrditi da on postoji i da je netko uspio kategorički dokazati da štednja ni na koji način u krizi ne može biti dobra.

Takav način dezinformiranja javnosti ne može biti s dobrim namjerama, ali ništa drugo od Faktografa ne možemo ni očekivati. Ipak je riječ o antiimigrantskim aktivistima koji preziru strance i strane radnike.

Ako vas zanima kako utječu mjere štednje tijekom krize, dovoljno je usporediti Hrvatsku i Irsku. Hrvatska je krajem 2000-ih odlučila da neće prihvatiti mjere štednje, nego će radije povećati poreznu represiju i svaliti sav teret krize na privatni sektor. Irska je provodila mjere štednje. Kriza je u Hrvatskoj zato trajala 6 godina, a u Irskoj 3 godine. Iako se ekonomska nejednakost za to vrijeme u Irskoj povećala, a u Hrvatskoj smanjila, stotine tisuća Hrvata odselilo je u Irsku. Ispada da ljudima nije toliko bitna nejednakost, više im je bitna mogućnost rada i zarade.

Nakladnik Faktografa je udruga GONG. Više o njihovim aktivnostima pročitajte ovdje.



Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: