Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?

20.3.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Venezuela treba biti ponos ljevice diljem svijeta: Uspješno suzbijanje nejednakosti
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Feministice ne traže prava, one traže robove
Crkveni vođe ne mogu biti shvaćeni ozbiljno dok god primaju novac iz proračuna
Pametno želi više države: ʼZdravstvo će biti bolje ako budemo više uplaćivaliʼ
Dobra vijest: Od 2019. tvrtke će se osnivati online, bit će registrirane za 3 dana!
Kako bi bilo da država zabrani Crkvi rad nedjeljom?
Bizaran slučaj u Vukovaru: Dvojica napala jednoga, on se obranio. Sad je u zatvoru, a njima samo prekršajna prijava
Želite više žena na vodećim pozicijama? Povećajte ekonomske slobode!
Hoće li se Index i Jutarnji ispričati zbog širenja panike?
Član RF-a objasnio što će nam se dogoditi ʼkad se priča i kod nas zakotrljaʼ kao u Venezueli
Korona je najveći problem za Hrvatsku - misli 9% građana
Epidemiološke mjere Liberala: Ne napadajte novinare, ignorirajte ih
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Petrov bi da Hrvatska bude europski socijalni slučaj
Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji
Pozitivni rezultati pokazuju da porezna reforma funkcionira. Sad je treba proširiti i na PDV
Fact-checker: Bunjac vs. GMO
Ovo je jedino rješenje demografskog problema (i neće se svima svidjeti)
Hrvati u Mostaru najavili prosvjed, tražit će princip ʼjedan čovjek - jedan glasʼ?

Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?


PIŠE Mario Nakić

Faktograf, portal specijaliziran za širenje dezinformacija, opet se proslavio objavom totalne nebuloze. Ovaj put je riječ o mjerama štednje tijekom ekonomske krize. U tekstu naslovljenom "Doktor ekonomije Miroslav Škoro pogrešno tvrdi da su mjere štednje rješenje za krizu izazvanu koronavirusom" autor Petar Vidov dosegnuo je nove visine vlastite gluposti i nepoznavanja novinarskog zanata.

Odmah da kažem, nisam Škorin fan i njegovu ideju da država isplaćuje plaće radnicima u privatnom sektoru smatram idiotizmom. Osvrnut ću se na tvrdnju Faktografa kako "štednja u krizi dokazano šteti gospodarstvu". To je naprosto laž. Pogledajte prvo što je Vidov na Faktografu objavio:



Prva studija, na koju se pozivaju, objavljena je 2013. godine i riječ je o radnoj verziji za koju je MMF napisao da ne može biti prenijeta kao službeno mišljenje MMF-a. Usprkos tom upozorenju, Faktograf je prenosi kao službeni stav MMF-a i "dokaz" da je štednja loša.



Nadalje, Vidov potom izvodi zaključak kojeg u toj studiji nema. "Bilo je to priznanje da su mjere štednje, za koje se uoči i tijekom financijske krize u Europskoj uniji zalagao i MMF, zapravo produbile recesiju." Ne, to ne piše niti u sažetku niti u samom materijalu. Ne piše čak i ništa što bi navelo na takav zaključak. Autori su ispravili vlastita predviđanja i priznali da su pogriješili u dijelu gdje govore o korelaciji štednje i rezultata u godinama NAKON krize.

Drugi rad na koji se pozivaju - članak, a ne studija - MIŠLJENJE iz 2016. godine, u kojem također autori nisu zaključili da su mjere štednje "dokazano loše". Opet, ni približno tome! Iskazali su isključivo neke sumnje u takve politike i pokušali objasniti zašto misle da mjere štednje nemaju samo pozitivan učinak, barem ne u svim zemljama. Molim vas, pročitajte sami pa zaključite.

Opet, na dnu tog članka objavljenog u obliku kolumne, stoji upozorenje da je to isključivo mišljenje autora, a ne nužno stav MMF-a. Osim što nigdje u njemu ne piše da su mjere štednje u krizi uvijek loše, to se ne može ni prenositi kao stav MMF-a. Faktograf je prvo pogrešno interpretirao njihov članak, a onda ga još i prenio kao službeni stav MMF-a.



Stvar je u tome da "mjere štednje" mogu davati različite efekte u različitim državama zato što se razlikuju po trenutku provedbe (koji je jako važan), samom intenzitetu i načinu (na čemu se konkretno štedi). Zato su mjere štednje, tijekom prošle recesije krajem 2000-ih, dale različite rezultate u različitim zemljama. Primjerice, u Velikoj Britaniji su imale mnoge negativne posljedice, ali u Irskoj i Estoniji su posljedice bile uglavnom pozitivne.

Međutim, nema "jedinstvenog" odgovora, a samo totalni ekonomski analfabeti poput polupismenih novinara Faktografa, vam mogu tvrditi da on postoji i da je netko uspio kategorički dokazati da štednja ni na koji način u krizi ne može biti dobra.

Takav način dezinformiranja javnosti ne može biti s dobrim namjerama, ali ništa drugo od Faktografa ne možemo ni očekivati. Ipak je riječ o antiimigrantskim aktivistima koji preziru strance i strane radnike.

Ako vas zanima kako utječu mjere štednje tijekom krize, dovoljno je usporediti Hrvatsku i Irsku. Hrvatska je krajem 2000-ih odlučila da neće prihvatiti mjere štednje, nego će radije povećati poreznu represiju i svaliti sav teret krize na privatni sektor. Irska je provodila mjere štednje. Kriza je u Hrvatskoj zato trajala 6 godina, a u Irskoj 3 godine. Iako se ekonomska nejednakost za to vrijeme u Irskoj povećala, a u Hrvatskoj smanjila, stotine tisuća Hrvata odselilo je u Irsku. Ispada da ljudima nije toliko bitna nejednakost, više im je bitna mogućnost rada i zarade.

Nakladnik Faktografa je udruga GONG. Više o njihovim aktivnostima pročitajte ovdje.

Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: