Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!

11.11.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!


PIŠE Mario Nakić

Kvote na uvoz radnika jedna su od potpuno nepotrebnih barijera na tržištu rada, to je nešto što smo mi na Liberalu već isticali. Nakon što je došlo do ozbiljnog nedostatka radnika na tržištu i uslijed velike emigracije domicilnog stanovništva, Vlada RH je napokon uvidjela da treba nešto učiniti pa je najavila djelomičnu liberalizaciju i ukidanje uvoznih kvota. To je pohvalno, ali ostale su neke nepotrebne regulacije koje će također trebati ukinuti.

Portal Faktograf je ovu informaciju dočekao prilično agresivno, nazivajući radnu imigraciju "nekontrolirani uvoz radnika", a najavljene izmjene zakona "potpunom liberalizacijom" iako ni jedno ni drugo nije točno. Poslodavci će morati svejedno tražiti pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što znači da će neki birokrati i dalje odlučivati o tome koga poslodavac treba zaposliti, a koga ne. To ni u kojem slučaju nije potpuna liberalizacija niti nekontrolirani uvoz radnika kad imate državne birokrate koji doslovno kontroliraju proces.

Novinarka Faktografa insinuira da bi veći uvoz radnika mogao negativno utjecati na cijenu rada domicilnog stanovništva (arhivirano ovdje):

"S kvotnim sustavom tržište se koliko-toliko držalo pod kontrolom, a potpuna liberalizacija uvoza stranih radnika mogla bi utjecati na snižavanje cijene rada."

Ta tvrdnja nema nikakvog uporišta u stvarnosti i nema empirijskih dokaza koji bi je mogli poduprijeti. Riječ je o populističkoj retorici koju uglavnom ponavljaju desni populisti kako bi proširili strah od imigranata, ali već su mnoga znanstvena istraživanja dokazala da uvoz radnika nema negativni utjecaj na zapošljavanje i plaće domicilnog stanovništva, upravo suprotno. Radna imigracija povećava ukupnu produktivnost rada te stvara nova radna mjesta i povećava cijenu rada.

Konkretno, u istraživanju koje je proveo Giovanni Peri, ekonomist sa sveučilišta u Kaliforniji 2007. godine, objavljenom na stranicama Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER), zaključeno je sljedeće:

"Godine 2004. u Kaliforniji je bilo zaposleno gotovo 30% svih radnika rođenih izvan SAD-a i to je bila država s najvećim postotkom imigranata u radnoj snazi u SAD-u. Primila je vrlo velik broj neobrazovanih imigranata, tako da su dvije trećine radnika bez škole u Kaliforniji rođene u inozemstvu. Kad bi radna imigracija štetila radnim mogućnostima domicilnog stanovništva, posebno onih najmanje kvalificiranih, Kalifornija bi trebala biti mjesto na kojemu bi ti učinci trebali biti posebno snažni.

No je li moguće da su imigranti povećali potražnju za domaćim radnicima u Kaliforniji umjesto da im naštete? Ipak imigranti imaju drugačije vještine i tendenciju da rade u drugačijim zanimanjima od domicilnog stanovništva pa povećavaju produktivnost i potražnju za dodatnim proizvodnim zadacima i vještinama. Smatramo da su radnici različitog obrazovanja i dobi nesavršeno zamjenjivi u proizvodnji i koristimo razlike u imigraciji među tim skupinama kako bismo donijeli zaključak o njihovom utjecaju na američko domicilno stanovništvo.

...Otkrivamo kako između 1960. i 2004. imigracija nije urodila negativnim migrantskim odgovorom. Suprotno tome, budući da su imigranti zamijenili domicilno stanovništvo sličnog obrazovanja i dobi, otkrivamo da su potaknuli, umjesto da naštete, potražnju i plaće većine američkih domaćih radnika."

Znanstvenici su zaključili da u prosjeku svaki uvezeni radnik doprinese otvaranju još 0,5 novih radnih mjesta. Radna imigracija je gotovo svaki put u praksi dokazana kao iznimno pozitivan faktor koji poboljšava gospodarski rast i samim time blagostanje domicilnog stanovništva. Probajte navesti primjer države na Zapadu koja se tijekom posljednjih dvjestotinjak godina razvila bez radne imigracije. Je li uvoz velikog broja radnika iz Poljske, baltičkih zemalja i Hrvatske u Irsku tijekom proteklih 5 godina snizio cijenu rada Ircima? Ne, plaće Ircima se povećavaju dok je inflacija minimalna. To je najbolji način poticanja ekonomije.

Faktograf radi veliku pogrešku širenjem antiznanstvenih i dokazano pogrešnih teza, a samo s ciljem širenja straha od stranaca. Zanimljivo, taj portal inače podupire "nekontroliranu" imigraciju kad je riječ o imigrantima koji ne dolaze s ciljem da se zaposle i privređuju u Hrvatskoj, ali ako netko, nedajbože, poželi doći da bi radio - e, onda ne može! Onda daj veće kontrole, barijere, onemogući ga! Onda u trenu preuzmu retoriku desnih populista, počnu koristiti njihove izraze o "nekontroliranoj" imigraciji i slično.

Da najavljene mjere nemaju nikakve veze s "potpunom liberalizacijom" i "nekontroliranim uvozom radnika" govori i činjenica da su prava samih radnika i dalje ugrožena državnim zakonom ako se ne ukine regulacija koja mu zabranjuje da promijeni poslodavca bez pisane dozvole njegovog prvog poslodavca koji ga je uvezao u Hrvatsku. Na taj način stvoren je svojevrsni robovlasnički odnos. Uz to, uvezeni radnik neće moći tražiti drugačiji posao osim onoga za koji je dobio dozvolu. Pričamo o temeljnim ljudskih pravima koje država ugrožava, a NGO-i šute ili čak odobravaju takve nehumane regulacije.

To nije potpuna liberalizacija jer su i poslodavci i radnici i dalje podređeni prevelikoj birokratskoj torturi koja je potpuno nepotrebna. Zašto bi, po kojoj to moralnoj i pravnoj logici, poslodavac trebao prvo tražiti domaćeg radnika preko HZZ-a? Sasvim je logično da će poslodavac prvo gledati da zaposli nekoga tko se već nalazi bliže radnom mjestu radi manjih troškova (nema troška prijevoza, nema troška smještaja itd.).

Poslodavci će u pravilu potražiti radnike iz uvoza samo za one poslove koje Hrvati ne žele raditi, kao što je i u drugim zemljama slučaj. HZZ nije jedino, pa čak ni prvo mjesto preko kojeg se radnici danas zapošljavaju, a nametanje obaveze da poslodavac traži dozvolu HZZ-a je ne samo nepotrebna birokratska barijera, već i nehumana. Polazi od pretpostavke da jedna osoba treba imati pravo prednosti pred drugom osobom samo zbog svoje nacionalne pripadnosti ili mjesta iz kojeg dolazi. To je čisti nacionalšovinizam.

Zašto udruge, koje bi trebale štititi ljudska prava, umjesto toga šire strah od stranih radnika i navijaju za njihovo što teže zapošljavanje? Što ima loše u zapošljavanju stranih radnika? Radna imigracija je win-win situacija za sve jer se uvoze ljudi koji dolaze raditi, a čovjek koji dođe raditi sigurno neće imati ni volje ni želje ni vremena da se bavi kriminalom. Radna imigracija pomaže i domaćem stanovništvu da se oslobodi predrasuda o strancima jer nema boljeg načina za razbijanje predrasuda od dijeljenja radnog mjesta. Umjesto borbe za otežavanje zapošljavanja ljudi, trebali bismo se boriti za ukidanje štetnih barijera koje stavljaju jedne ljude u nepovoljan položaj u odnosu na druge.

Ne, strani radnici vam neće uzeti poslove niti sniziti plaće. Novinari se trebaju držati empirijskih dokaza kada govore o ovakvim temama, a ne širiti neutemeljeni strah od stranaca na temelju vlastitih predrasuda ili neznanja.


Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: