Hrvatski BDP ne raste nego stagnira. Država treba smanjiti potrošnju!

Objavljeni su podaci o rastu hrvatskog BDP-a u trećem tromjesečju od 2,8 posto. Ministar financija Zdravko Marić uzbuđeno komentira da je toliki rast čak i njega iznenadio. Kaže, malo tko se nadao ovakvom napretku. Ministar gospodarstva Darko Horvat kaže da je to "rezultat reformi". No, može li se to uopće nazvati rastom?



BDP je prošlog tromjesečja rastao na godišnjoj razini sporije nego u drugom tromjesečju unatoč turističkoj sezoni koja baš pada u treće tromjesečje. Dakle, nema govora o rastu, ovdje je riječ o stagnaciji BDP-a. Hrvatsko gospodarstvo je ozbiljno u krizi, što govori i podatak o padu industrijske proizvodnje četvrti mjesec u nizu. Tako barem pokazuju podaci sa stranice Trading Economics.



Koliki je "uspjeh" ovaj rast od 2,8 posto možda ćemo najbolje vidjeti ako ga usporedimo s drugim zemljama u regiji, odnosno s drugim pripadnicama "Nove Europe" (zemlje članice EU koje su do 1990. bile u sklopu Jugoslavije, SSSR-a ili Istočnog bloka). Među državama koje su dosad objavile svoje podatke za treće tromjesečje, Poljska je ostvarila rast od 5,1 posto; Mađarska i Latvija 4,8 posto; Slovačka 4,3 posto; Rumunjska, Estonija i Bugarska također su iznad 3 posto. Slaba nam je "utjeha" da su Češka i Litva prošlo tromjesečje imale slabije rezultate od Hrvatske. Za Sloveniju se još čekaju podaci.

Dakle, Hrvatska je i dalje po dinamici gospodarskog razvoja pri samom dnu Nove Europe koja pokušava dohvatiti standard zapada i sjevera. Da bi se njihov visoki standard dostigao ili da bismo im se barem približili, potrebno je ostvariti dugoročni i progresivni rast. A to je nemoguće postići bez provedbe ozbiljnih gospodarskih i institucionalnih reformi koje kod nas nisu ni na vidiku.

Naša država troši najviše među zemljama Nove Europe pa nije ni čudo što stagniramo u gospodarskom smislu. Kako se nonšalantno vlast razbacuje novcem poreznih obveznika možemo vidjeti praktički svakog mjeseca. Najnoviji primjeri davanja jamstva propaloj privatnoj firmi ili povišenja plaća javnih službenika ukazuju na kronični problem "pijanog milijardera". Ova vlast je takva, sve će učiniti za političku stabilnost, a to znači da će u prvom redu žrtvovati porezne obveznike.

Ministar kaže da je "iznašao" novac za povišicu učiteljima u drugim sektorima. Zapravo je priznao da država barata viškom i da i dalje previše uzima gospodarstvu, budući da je dovoljno da se neka interesna skupina malo pobuni i država će odmah "odriješiti kesu". Pijani milijarder bez pokrića, budući da građani usprkos tolikoj nonšalantnoj potrošnji i rasipnosti države, i dalje spas traže izvan njenih granica.

Možda bi bilo dobro da nam prekinu mazati oči pričama o reformama i njihovim uspjesima. Svi imamo internet. Podaci su nam doslovno na par klikova. Koji je smisao onda muljanja o nekakvom rastu? Tko će im povjerovati?