Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?

14.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kad je preuzeo vlast, lijevi mediji su ga predstavljali kao brazilskog Donalda Trumpa i najveću prijetnju svjetskoj stabilnosti, a desni kao posljednju nadu za Brazil. I jedni i drugi su u pravu.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Šeks nam prodaje maglu. Dvostranački sustav u Hrvatskoj bi legalizirao jednoumlje
Socijalisti na Redditu: Pola ih je nezaposleno, većina živi s roditeljima i protive se slobodi govora
Austrija nema more, a čak i preko ljeta zarađuje od turizma više od Hrvatske
Pernar i Maras su totalno pogrešno shvatili zaradu i oporezivanje
Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor
Hod za oduzimanje ljudskih prava i sloboda
Koeficijent nejednakosti na dating stranicama gori od većine svjetskih ekonomija
Liberal je onaj koji stane u obranu ljudskih prava onih s kojima se ne slaže
Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija
Novinar CNN-a upitao Cortez otkud će namaknuti novac za svoja obećanja. Njen odgovor je urnebesan...
Pernar se hvali blokiranjem ljudi na fejsu, a ne tako davno žalio se što je blokiran na fejsu
Kad zakaže državni aparat, dobri su i huligani
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Koriste tragediju u Zaprešiću: Dvije sulude i besmislene ideje koje ljevica širi ovih dana
Top 5 razloga zašto je 'stabilna vlada' zadnje što nam treba
Bero s onoga svijeta
A što ako Pupovca nisu napali Hrvati nego zapostavljeni Srbi?
'Srbi bi se lakše zapošljavali da je država manji poslodavac'
Zemlja kojoj su prije 5 godina predviđali propast, a sad raste brže od svih prognoza

Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?

Kad je preuzeo vlast, lijevi mediji su ga predstavljali kao brazilskog Donalda Trumpa i najveću prijetnju svjetskoj stabilnosti, a desni kao posljednju nadu za Brazil. I jedni i drugi su u pravu.
PIŠE Mario Nakić

Pobjeda desnog populista Jaira Bolsonara u listopadu na predsjedničkim izborima u Brazilu izazvala je prilično veliku prašinu u medijima diljem svijeta. Komentari su striktno podijeljeni. Lijevi mediji su ga proglasili krajnjim desničarom, fašistom i maltene vragom, a desni i oni okrenuti ekonomskim pitanjima - jedinom nadom za spas Brazila.

Namjerno nisam htio komentirati Bolsonara odmah nakon izbora, htio sam pustiti malo da vidim kako će se stvari razvijati, ali moram priznati da su i lijevi i desni mediji bili u pravu.

Riječ je o desnom populistu, vrlo ekstremistički nastrojenom u mnogim društvenim pitanjima. Dugo godina je bio član Kršćanske demokratske stranke da bi prije dvije godine prešao u Socijalno-liberalnu stranku, koja u Brazilu također predstavlja desnicu. On ju je učinio još malo više ekstremnom nego što je bila. Iako za sebe tvrdi da je "tek obični konzervativac", ovo su neke od njegovih čuvenih izjava pa sami prosudite:

"Osim Brazila, iznad svega, budući da smo mi kršćanska zemlja, može biti samo Bog. Bog iznad svih! Ovo nije mala priča o sekularnoj državi, ovo je priča o kršćanskoj državi. I ako se manjina tome protivi, neka se odseli."

"Učinimo da Brazil bude zemlja za većinu, a ne za manjinu. Manjine se trebaju nakloniti većini. Zakoni trebaju štititi većinu, a ne manjine. Manjine se moraju prilagoditi ili jednostavno nestati."

"Ne bih nikada dao ženi istu plaću kao muškarcu, premda ima i konkurentnih žena."

"Ne bih mogao voljeti dijete da znam da je homoseksualac. Neću glumiti licemjera. Radije bih da mi sin pogine u nesreći nego da mi se pojavi s drugim muškarcem. Za mene, bio bi mrtav."

To su samo neki od primjera po kojima možete vidjeti da ima neke totalno antiliberalne stavove. Javno je izjavio i da podržava neke diktature. Ovakve stvari mogu zalediti ljudima krv u žilama. Amerikanci ga uspoređuju s Donaldom Trumpom, vjerojatno zato što je Bolsonaro fan Donalda Trumpa, ali oni malo upućeniji u stanje u Brazilu kažu da ima puno više sličnosti s filipinskim predsjednikom Rodrigom Duterteom. Podsjetimo, to je onaj lik koji provodi genocid nad korisnicima i dilerima droge u svojoj zemlji.

Kako se dogodilo da Brazilci izaberu takvog čovjeka za predsjednika? Odgovor je vrlo jednostavan - 12 godina lijeve vlade učinilo ih je očajnima. Brazil je ekonomski pao vrlo nisko, gotovo na razinu Argentine. Pogledajte kako se kretao BDP per capita (prilagođen kupovnoj moći) tijekom zadnjih 10 godina, u usporedbi s Hrvatskom i Panamom (Panamu sam uzeo kao primjer iz Latinske Amerike jer ta zemlja bilježi posljednjih godina najveći rast BDP-a u toj regiji).



Tijekom dva mandata Dilme Rousseff, komunističke revolucionarke u mladosti i kasnije predvodnice socijaldemokratske Radničke stranke, u Brazilu je povećan javni dug, nezaposlenost i kriminal. Godinama su se organizirali prosvjedi diljem zemlje, a česti su bili i štrajkovi radnika u prosvjeti i zdravstvu. Socijalisti su vodili vrlo protekcionističku ekonomsku politiku "štiteći" domaću proizvodnju od uvoza pa je po visini carinskih tarifa Brazil najgori u Latinskoj Americi. Naravno da takva politika nije pomogla Brazilcima da bolje žive, već naprotiv, učinila ih je još siromašnijima.

I onda je Bolsonaro prešao u Socijalno-liberalnu stranku i promijenio vlastiti imidž u ekonomskog liberala kako bi se suprotstavio socijalistima. Pred izbore počeo je pričati o potrebi privatizacije javnog sektora, oslobađanja tržišta, ukidanja pojedinih carina i poreza te reformi mirovinskog sustava. Njegov glavni adut bio je antikomunizam koji jako voli isticati.

Iako njegova politička povijest ne ide tome u prilog, zbog novije retorike u lijevim medijima je zaradio epitet neoliberala. To je za njih, prema knjizi Naomi Klein, svatko tko se zalaže za privatizaciju državnih poduzeća, manje poreze i slobodnije tržište, odnosno svatko tko se zalaže za ekonomski liberalizam. Nisam siguran jesu li to stvarno stvari koje će on napraviti ili je samo nabacio takvu retoriku da bi pridobio glasove, ali u svakom slučaju mu je pomoglo da pobijedi na izborima. Brazilcima je dosta socijalizma i htjeli su nekoga tko će predstavljati najveću suprotnost onome što ih je dovelo u ovakvu situaciju.

Zbog tvrdih konzervativnih stavova u društvenim i prilično liberalne retorike u ekonomskim pitanjima, neodoljivo podsjeća na bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta. Pinochet je nasilno preuzeo vlast vojnim pučem 1973. godine i vladao autoritarno, nedemokratski skroz do 1990. U tom razdoblju mnogi Čileanci su protjerani ili progonjeni zbog nepodobnih političkih stavova, u početku su proživjeli i veliko siromaštvo, ali politika slobodnog tržišta je pokazala rezultate od 1980-ih nadalje. Danas je Čile, dobrim dijelom upravo zahvaljujući reformama koje su proveli Chicago boysi za vrijeme Pinocheta, najrazvijenija zemlja Latinske Amerike (vjerojatno će ga tijekom sljedećih godina Panama prestići jer ona ima sada uvjerljivo brži rast i već mu je za petama).

Još je interesantnije, i vrijedi ponoviti, da je Čile od 1973. do 2000. godine od najsiromašnije zemlje Latinske Amerike postao najbogatija. Koliko je ekonomski razvoj utjecao na život stanovnika možda najbolje kazuje podatak da se Čileancima od 1961. do danas prosječni životni vijek produžio za punih 25 godina, što je uz Singapur najveći napredak u svijetu.

Ako uzmemo u obzir ove činjenice, onda se mora priznati da ovakav izbor Brazilaca možda i nije loša stvar, pogotovo na duge staze. Ipak, treba još pričekati pa vidjeti hoće li Bolsonaro uopće provesti ekonomske reforme u Brazilu, onakve kakve je proveo Pinochet u Čileu. Investitori su optimistični, što se može vidjeti po brazilskoj burzi čiji je indeks od početka studenog prošle godine, dakle od njegove pobjede do danas, porastao za 6 posto, što je nakon Indije najveći burzovni rast u zadnja dva mjeseca. Forbes piše kako investitori očekuju puno od novog predsjednika, a Wall Street Journal je njegov izbor izabrao najvažnijom pobjedom u prošloj godini. Svjetska banka predviđa Brazilu konačno ekonomski rast, i to 2,4 posto u ovoj i 2,7 posto u sljedećoj godini.

Odmah nakon što je preuzeo vlast, jedna od prvih odluka bila mu je legalizacija oružja za građane. To podržavam. Brazilci imaju velike probleme s kriminalom i u takvoj situaciji sasvim je razumno omogućiti građanima, koji to žele, da što lakše dođu do vatrenog oružja i da se mogu sami obraniti od svakog napada ili pokušaja pljačke. U isto vrijeme, pojačao je vojsku i policiju baš zbog toga kako bi pokazao da je spreman uhvatiti se u koštac s kriminalom.

Zbog njegovih nimalo pristojnih niti tolerantnih izjava o homoseksualcima nastao je strah među LGBT zajednicom, ali ipak mislim da po tom pitanju neće biti problema jer u Brazilu je istospolni brak legalan i zakonom zaštićen još od 2010. po odluci Ustavnog suda. To je, dakle, pravosudna, a ne politička odluka pa ni predsjednik ne može na nju nikako utjecati. Ista stvar je i kod sekularizma, pa i kod prava žena. Njegovi osobni stavovi su jedno, a drugo je što on, kao predsjednik, uopće može napraviti. Da bi umanjio ljudska prava manjinama ili ženama, morao bi ukinuti Ustavni sud i proglasiti diktaturu, a to ni Brazilci niti svijet ne bi mirno gledali.

Od Bolsonara najviše se očekuje da djeluje u ekonomskoj politici, da napravi potrebne promjene i da se država obračuna s kriminalom. Jasno je da on nije liberal i nema puno veze s liberalizmom, u mnogim pitanjima je čak antiliberalan, ali svejedno treba pričekati i vidjeti kako će se stvari odvijati jer možda baš ovakav predsjednik može učiniti najveću i najmnogoljudniju zemlju Latinske Amerike gospodarskom silom.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kamala Harris, dugogodišnja državna odvjetnica poznata po progonima prijestupnika s marihuanom, sada se hvali da je u mladosti pušila marihuanu. Nije dobro prošlo...

Otac demokratske kandidatkinje za predsjednicu SAD-a odriče se svoje kćeri zbog izjave o marihuani

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U hrvatskoj javnosti proširen je mit o tome kako je uvoz štetan za hrvatsko gospodarstvo i tržište. To ne može biti dalje od istine.

5 razloga zašto nam treba uvoz

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Svjetski dan socijalne pravde RTL je objavio članak prepun manipulacija i urnebesno loših prijedloga.

Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Socijaldemokrati i zeleni pristali su da neće mijenjati Zakon o radu i na još neke ustupke u regulaciji stanogradnje i porezne politike.

Dvije liberalne stranke u Švedskoj ipak će podržati socijaldemokratsku vladu, ali pod određenim uvjetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako otvorite usta i nešto kažete, gotovo je nemoguće da ih nećete uvrijediti. Treba nam posebni zakon za zaštitu Hrvata katolika u Hrvatskoj.

Hrvati katolici - najosjetljivija manjina u Hrvatskoj

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako želite bolji svijet, prestanite ulagati sve svoje nade i strahove u jednu određenu osobu. Uzdajte se u sebe i izgradite ga sami.

Ovaj Snowdenov komentar iz 2016. o Obami i Trumpu je toliko dobar, trebao bi ući u udžbenike

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki su mediji lani tvrdili da će nas ova europska uredba zaštititi. Naravno da nas nije zaštitila, ali je dobro došla političarima i drugim muljatorima.

Je li vam sada jasno čemu služi GDPR?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Oporbeni saborski zastupnik je napadom na Kolindu nesvjesno priznao da nam treba privatizacija zdravstvenih usluga.

Kolinda i Mrsić su nesvjesno priznali da nam treba privatizacija zdravstva

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon priznanja Vatikana da su redovnice natjerane da pobacuju nakon što su ih svećenici i biskupi pretvorili u seksualne robinje, Crkva više nije u poziciji davati moralne lekcije ženama o tome što smiju, a što ne smiju činiti sa svojim tijelom.

Katolička crkva je izgubila moralni argument o pobačaju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Radnici u restoranima brze prehrane nedavno su se izborili za minimalnu satnicu od 15 dolara. Sada traže od Grada da ih zaštiti od otkaza.

Dobili su povišicu minimalca, sad se čude što dobivaju otkaze ʼbez razlogaʼ

Škola

PIŠE: ANDERS INGEMARSON

Ljudi razumiju dobro zašto država treba biti odvojena od religije. Potpuno isti razlozi mogu se primijeniti i na gospodarske aktivnosti.

Moralni razlog za razdvajanje države i gospodarstva

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Veliki je jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga, između stare i nove Europe. Ako želimo premostiti razlike, morat ćemo imati više povjerenja u slobodno tržište.

Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: