Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH

4.3.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Građani s nedostatkom ekonomske pismenosti slijepo vjeruju da država može dekretom poboljšati njihov životni standard. To je velika i skupa zabluda.
PIŠE: DAVOR NAĐI

Više od istog autora
[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?
Ostavite grah sebi, a radnicima dajte porezna rasterećenja!
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?
Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH

Građani s nedostatkom ekonomske pismenosti slijepo vjeruju da država može dekretom poboljšati njihov životni standard. To je velika i skupa zabluda.
PIŠE Davor Nađi

Danas su neki mediji izvukli izjavu predsjednice iz konteksta i rekli da se ona zalaže za podizanje minimalne plaće. Iako ona to nije izjavila, ajmo vidjeti zašto je dizanje minimalne plaće općenito loša ideja, s obzirom da smo nedavno imali i prijedlog SDP-a da se minimalna plaća podigne na 4.000 kuna.

Hrvatska kontinuirano podiže minimalnu plaću, no ne bi bilo loše zastati na trenutak i vidjeti je li se već netko toga prije sjetio. I ako je, onda pogledajmo kakve su bile posljedice.

Pa uzmimo svježi primjer u američkoj državi New York. Naime, za razliku od našeg postupnog povećavanja minimalne plaće malo pomalo, oni su napravili prilično dramatičan skok gdje su za djelatnike u restoranima brze hrane definirali povećanje minimalca s 9 na 15 dolara po satu. Iako je mnogima na taj način porasla plaća, rezultat je da su se restorani počeli zatvarati, ljudi dobivati otkaze, a odlazak u restoran je mnogima postao preskup.

Slično se već ranije dogodilo i u Seattleu. Zašto? Zato što poduzeće ima određenu razinu prihoda iz koje pokriva rashode, a tek ako nešto ostane, onda ima i dobit. Ukoliko se odjednom trošak rada značajno podigne, a to se kod nekih poduzeća događa kada se propiše veća minimalna plaća, onda su poduzeća prisiljena podići produktivnost radnika ili propasti. U prijevodu, svaki radnik mora uprihoditi više nego što je to do sada radio kako bi ostao isplativ poslodavcu, a to se postiže na više načina pa spomenimo neke od njih:

- smanjenjem broja radnika uz isti obujam posla (otkazi),
- podizanjem cijena proizvoda i usluga (isti broj radnika mora raditi bolje da bi opravdali prema kupcima višu cijenu usluge, no čak i to ne znači da zbog više cijene neće doći do slabije prodaje, pa posljedično pada prihoda i otkaza),
- korištenjem jeftinijih sirovina (vjerojatno će za posljedicu imati pad kvalitete, cijene, pad prihoda i opet otkaze) ili
- uvođenjem novih tehnoloških rješenja koja su jeftinija od ljudskog rada (stroj zamjenjuje ljude, dakle opet otkazi).

Ako mislite da stroj ne može zamijeniti čovjeka u uslužnoj djelatnosti poput restorana brze hrane, razmislite ponovno. Vjerojatno ste vidjeli aparate u McDonald's restoranima koji zamjenjuju u sve većoj mjeri prodajno osoblje na blagajni. Što je veća minimalna plaća, to se više poduzeću isplati kupiti stroj umjesto platiti čovjeka. I nije da poduzeća to rade zato što ne vole ljude, nego su poduzeća tržišnim silama prisiljena resurse koristiti što učinkovitije kako bi sa što manje resursa stvorile što veću vrijednost i opstala na tržištu. Ukoliko to ne rade, konkurencija će ih nadjačati.

Primjerice, poduzeće iz Srbije, koje ima definiranu nižu minimalnu plaću od Hrvatske, će pod istim uvjetima proizvesti isti proizvod za niže troškove nego poduzeće u Hrvatskoj. I zato će investitor radije investirati i otvoriti nova radna mjesta u Srbiji nego u Hrvatskoj. I zato će isti proizvod proizveden kod nas biti skuplji i slabije se prodavati na tržištu, uz jednake ostale uvjete.

S obzirom da zbog podizanja minimalne plaće dio ljudi izgubi posao, ti ljudi tada postaju trošak i socijalni problem za državu, zbog čega država treba prikupiti više poreza da financira nezaposlene, a posljedično se onda opet više oporezuje zaposlene i time se stvara negativna spirala rasta poreza i nezaposlenosti.

No, ukoliko minimalne plaće nema, tada dio ljudi možda radi u početku za niže plaće jer tako diktira tržište, ali se postiže veća razina zaposlenosti. A kada je zaposlenost visoka, tada je tržište najbolji jamac rasta plaća zaposlenima jer je potražanja za radom veća od ponude i poslodavci višim plaćama privlače radnu snagu.

Upravo posljednjih godina vidimo da rastu i plaće u RH. Rastu zbog tržišta, a ne zbog podizanja minimalne plaće. I zato je bolje pustiti tržište da prvo postigne visoku zaposlenost što posljedično rezultira i održivim rastom plaća, a ne državnom regulacijom podizati minimalnu plaću. To rezultira porastom plaće jednog dijela radnika, ali i otkazima za drugi dio radnika. Inače, zemlje poput Austrije, Finske i Danske nemaju uopće definiranu minimalnu plaću Vladinim dekretom i vidimo da im ide sasvim dobro.

Slažem se da u Hrvatskoj trebaju plaće trebaju biti veće da bi se zaustavilo iseljavanje, ali to se postiže s manje regulacije, manje poreznog opterećenja i fleksibilnijem tržištem rada, a ne dizanjem minimalne plaće.

 


VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Davor Nađi je magistar ekonomije i član HNS-a. Trenutno radi kao zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, a prije toga je bio konzultant u IT sektoru. >>VIŠE
Vezano
Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ
Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?
Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani
Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske
Većina Amerikanaca za povećanje minimalca, ali ekonomisti se protive
Samo kod nas: Informatičarka radi u trgovini i žali se Vladi da u Hrvatskoj nema posla
Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Čistačice na moru zarađuju više od mnogih ʼintelektualnihʼ radnika - po nekima, to je problem...
Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje
#37 je previše
Kako su umirovljenici shvatili da ih država pljačka
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Plan podlog kralja Tiranije: Kako je nastao minimalac
Ne trebam biti analitičar da vidim kako minimalac ubija radna mjesta
Ove tri odluke Plenkovićeve vlade još će više zagorčati život malih poduzetnika
Njemački ekonomisti upozoravaju političare: 'Lakše s minimalcem!'
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: