Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH

4.3.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Građani s nedostatkom ekonomske pismenosti slijepo vjeruju da država može dekretom poboljšati njihov životni standard. To je velika i skupa zabluda.
PIŠE: DAVOR NAĐI

Više od istog autora
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tko je Hayek?
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine

Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH

Građani s nedostatkom ekonomske pismenosti slijepo vjeruju da država može dekretom poboljšati njihov životni standard. To je velika i skupa zabluda.
PIŠE Davor Nađi

Danas su neki mediji izvukli izjavu predsjednice iz konteksta i rekli da se ona zalaže za podizanje minimalne plaće. Iako ona to nije izjavila, ajmo vidjeti zašto je dizanje minimalne plaće općenito loša ideja, s obzirom da smo nedavno imali i prijedlog SDP-a da se minimalna plaća podigne na 4.000 kuna.

Hrvatska kontinuirano podiže minimalnu plaću, no ne bi bilo loše zastati na trenutak i vidjeti je li se već netko toga prije sjetio. I ako je, onda pogledajmo kakve su bile posljedice.

Pa uzmimo svježi primjer u američkoj državi New York. Naime, za razliku od našeg postupnog povećavanja minimalne plaće malo pomalo, oni su napravili prilično dramatičan skok gdje su za djelatnike u restoranima brze hrane definirali povećanje minimalca s 9 na 15 dolara po satu. Iako je mnogima na taj način porasla plaća, rezultat je da su se restorani počeli zatvarati, ljudi dobivati otkaze, a odlazak u restoran je mnogima postao preskup.

Slično se već ranije dogodilo i u Seattleu. Zašto? Zato što poduzeće ima određenu razinu prihoda iz koje pokriva rashode, a tek ako nešto ostane, onda ima i dobit. Ukoliko se odjednom trošak rada značajno podigne, a to se kod nekih poduzeća događa kada se propiše veća minimalna plaća, onda su poduzeća prisiljena podići produktivnost radnika ili propasti. U prijevodu, svaki radnik mora uprihoditi više nego što je to do sada radio kako bi ostao isplativ poslodavcu, a to se postiže na više načina pa spomenimo neke od njih:

- smanjenjem broja radnika uz isti obujam posla (otkazi),
- podizanjem cijena proizvoda i usluga (isti broj radnika mora raditi bolje da bi opravdali prema kupcima višu cijenu usluge, no čak i to ne znači da zbog više cijene neće doći do slabije prodaje, pa posljedično pada prihoda i otkaza),
- korištenjem jeftinijih sirovina (vjerojatno će za posljedicu imati pad kvalitete, cijene, pad prihoda i opet otkaze) ili
- uvođenjem novih tehnoloških rješenja koja su jeftinija od ljudskog rada (stroj zamjenjuje ljude, dakle opet otkazi).


Ako mislite da stroj ne može zamijeniti čovjeka u uslužnoj djelatnosti poput restorana brze hrane, razmislite ponovno. Vjerojatno ste vidjeli aparate u McDonald's restoranima koji zamjenjuju u sve većoj mjeri prodajno osoblje na blagajni. Što je veća minimalna plaća, to se više poduzeću isplati kupiti stroj umjesto platiti čovjeka. I nije da poduzeća to rade zato što ne vole ljude, nego su poduzeća tržišnim silama prisiljena resurse koristiti što učinkovitije kako bi sa što manje resursa stvorile što veću vrijednost i opstala na tržištu. Ukoliko to ne rade, konkurencija će ih nadjačati.

Primjerice, poduzeće iz Srbije, koje ima definiranu nižu minimalnu plaću od Hrvatske, će pod istim uvjetima proizvesti isti proizvod za niže troškove nego poduzeće u Hrvatskoj. I zato će investitor radije investirati i otvoriti nova radna mjesta u Srbiji nego u Hrvatskoj. I zato će isti proizvod proizveden kod nas biti skuplji i slabije se prodavati na tržištu, uz jednake ostale uvjete.

S obzirom da zbog podizanja minimalne plaće dio ljudi izgubi posao, ti ljudi tada postaju trošak i socijalni problem za državu, zbog čega država treba prikupiti više poreza da financira nezaposlene, a posljedično se onda opet više oporezuje zaposlene i time se stvara negativna spirala rasta poreza i nezaposlenosti.

No, ukoliko minimalne plaće nema, tada dio ljudi možda radi u početku za niže plaće jer tako diktira tržište, ali se postiže veća razina zaposlenosti. A kada je zaposlenost visoka, tada je tržište najbolji jamac rasta plaća zaposlenima jer je potražanja za radom veća od ponude i poslodavci višim plaćama privlače radnu snagu.

Upravo posljednjih godina vidimo da rastu i plaće u RH. Rastu zbog tržišta, a ne zbog podizanja minimalne plaće. I zato je bolje pustiti tržište da prvo postigne visoku zaposlenost što posljedično rezultira i održivim rastom plaća, a ne državnom regulacijom podizati minimalnu plaću. To rezultira porastom plaće jednog dijela radnika, ali i otkazima za drugi dio radnika. Inače, zemlje poput Austrije, Finske i Danske nemaju uopće definiranu minimalnu plaću Vladinim dekretom i vidimo da im ide sasvim dobro.

Slažem se da u Hrvatskoj trebaju plaće trebaju biti veće da bi se zaustavilo iseljavanje, ali to se postiže s manje regulacije, manje poreznog opterećenja i fleksibilnijem tržištem rada, a ne dizanjem minimalne plaće.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Davor Nađi je magistar ekonomije i član HNS-a. Trenutno radi kao zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, a prije toga je bio konzultant u IT sektoru. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Pitanje je ima li država pravo upotrijebiti silu da bi zabranila nekom stranom proizvođaču prodaju svoga proizvoda kupcu u Hrvatskoj.

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi trebalo postati standard, pa čak i obaveza, za sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne

Politika

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Kao što nemaju svi građani iste države jednake financijske navike, tako se međusobno razlikuju i države.

I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako je Senat većinom glasova donio zakon, on će završiti na sudu pa će to automatski zakočiti njegovo uvođenje.

Do zabrane pobačaja u Alabami neće doći još jako dugo, a možda i nikada

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najbolje u Europi kotira Malta, a na dnu su Azerbajdžan, Turska, Armenija i Rusija. Hrvatska je u sredini EU zemalja.

LGBT prava: Hrvatska u tri godine pala za čak 6 pozicija, ali i dalje je vodeća u istočnoj Europi

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Posljednjih 30-ak godina oni se uspješno igraju s nama. Možda je došlo vrijeme da se i mi malo poigramo s njima.

Zaslužuju li političke stranke u Hrvatskoj vaš novac?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: