Treba li država kažnjavati ljude koji negiraju genocid?

FOTO: Wikipedia
24.7.2021.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Treba li država kažnjavati ljude koji negiraju genocid?


PIŠE Mario Nakić

U današnjem tekstu objavljenom na Liberalu, kolegica Gabrijela Arapović napisala je osvrt na uvođenje zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida u BiH. Ona je to pisala iz svoje perspektive, kao Hrvatica u BiH, pa se dotakla i problematike bh. Hrvata te opstanka same Bosne i Hercegovine.

Taj je tekst izazvao dosta reakcija, prvenstveno od strane naših čitatelja iz BiH. Neki od njih su iznijeli i validne argumente - da isti propis još odavno imaju u svojim kaznenim zakonima i druge države, konkretno Hrvatska i Srbija.

Što se tiče problematike Hrvata u BiH i opstanka Bosne i Hercegovine u ovom obliku u kojem je sada, priznajem da je to jako kompleksna tema i da ja osobno ne vidim rješenje koje bi zadovoljilo sve strane. Zato sada neću o tome pisati, već ću se usredotočiti isključivo na zakon koji zabranjuje negiranje zločina, genocida i/ili holokausta. Objasnit ću to iz svoje pozicije klasičnog liberala i to se odnosi ne samo na BiH, već i na Hrvatsku, i na bilo koju treću državu.

Mislim da su ljudi koji se oglušuju na zločine nad bilo kojim narodom šupci i da takve treba izbjegavati u širokom luku. U bilo kojem ratu, na bilo kojoj strani, trebamo pokazati empatiju prema stradanjima svih nevinih žrtava, pogotovo civila. Ja sam pacifist i meni to nije nikakav problem, ali ima onih koji zbog nacionalnog ponosa ili nekog sličnog imaginarnog osjećaja na tom pitanju padaju iz testa humanosti.

Takvi, koji negiraju dokazane zločine nad bilo kojom etničkom/vjerskom skupinom, ipak su u sitnoj manjini i smatram da se društvo može nositi s činjenicom da takvi pojedinci među nama postoje. Oni nemaju utjecaja na javno mnijenje niti mogu izbrisati nešto iz povijesti.

Zakoni koji kažnjavaju takve pojave, a oni postoje u većem dijelu Europe, počivaju na pretpostavci da treba štititi nečije osjećaje od tuđeg (pogrešnog) mišljenja. Smatram da je princip slobode govora - da čak i oni koji imaju loše ili pogrešne stavove imaju pravo da ih slobodno izražavaju - iznad bilo čijih osjećaja. Zato sam protiv takvih zakona. U SAD-u je to riješeno najpravednije. Nikome nije zakonom zabranjeno negirati genocid, pa ni holokaust, ali takvi ljudi koji to javno učine naći će se pod lavinom javne kritike i mogu se onda pozdraviti s ugledom. I to je sasvim OK.

Problem je, međutim, kad neki visoki dužnosnik, poput predsjednika RS Milorada Dodika, bude među tim ljudima koji negiraju da se dogodio genocid koji su počinili njegovi sunarodnjaci. To baca na problem sasvim novo svjetlo. Ne znam kako bih to riješio, ali ako Srbi u BiH nisu dovoljno svjesni da sami promijene svoju vlast, onda sigurno ni bilo kakvi propisi, izvana nametnuti, to neće promijeniti.

Zamislimo da je taj zakon otprije na snazi u BiH, što bi značilo da Dodik uopće to ne bi smio reći. Kako bismo onda znali da on to misli, da je takav? Nikako. Velika je zabluda vjerovati da će zakonska zabrana nekog mišljenja, koliko god ono loše ili pogrešno bilo, suzbiti to mišljenje, da će ljudi zbog zakona promijeniti svoje stavove. Neće. Zakonske zabrane mogu samo radikalizirati društvo još više i proizvesti bunt, dakle efekt je suprotan od željenog.

Ja želim znati tko u mojoj okolini smatra, recimo, da se holokaust nad Židovima nije dogodio ili da se zločini nad Bošnjacima u Srebrenici nisu dogodili. Ali ne mogu to znati jer je to u Hrvatskoj zakonom zabranjeno izraziti pa imamo ljude koji sigurno to misle, ali neće javno reći. Oni su među nama. A mi ne znamo tko su, ne možemo ih blokirati na fejsu, zaobilaziti u širokom luku kad ih vidimo na ulici itd. Ne možemo jer im je zabranjeno da se pokažu. Znači, mi smo na gubitku, cijelo društvo, jer ne znamo tko su šupci među nama.

U slobodnom društvu moramo se osloniti na principe slobode govora i slobodne rasprave, ne samo kako bismo došli do istine, već i da bismo shvatili tko je kakva osoba među nama, da bismo lakše birali svoje društvo. Kao i inače, sloboda je bolje rješenje od represije.

 

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Liberal nije komercijalni portal, ne financira se korporativnim oglašavanjem niti iz državnog proračuna. Jedini način da ostanemo politički i ekonomski neovisni je uz tvoju pomoć. Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
LJUDSKA PRAVA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Kako je Inzko stvorio realne uvjete za raspad BiH
'Hitler je ubio 3 milijuna Židova, ja ću pobiti 3 milijuna ovisnika'
Vatra u prepunom kazalištu
Zašto se medijske korporacije zalažu za cenzuru na Facebooku?
Larry Flynt - čovjek koji je, pomičući granice, učinio svijet slobodnijim
HDZ i partneri novim zakonom ukidaju slobodu govora na internetu
Trump, društvene mreže, konzervativci i sloboda govora
Govor mržnje i Popperov paradoks tolerancije
Plenkovićeva prijetnja slobodi političkog govora
Povijesna presuda Ustavnog suda RH: ʼSloboda govora se odnosi i na ideje koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemirujuʼ
Je li moguća sloboda govora bez slobode izražavanja mržnje?
Facebook vs. Twitter: Dva suprotstavljena rješenja za problem političkog oglašavanja
Jedan jako zbunjeni kolumnist Telegrama tvrdi da je sloboda govora ekstremizam
Index pokušao objasniti zašto je Duhaček vrjedniji od Čolakovića. Još više su se zakopali...
Sutkinja u SAD-u prijavila građanina zbog objava na Facebooku. Pogodite kako je to završilo...
Katastrofalne reakcije Kolinde i Plenkovića: Državni vrh se ismijava iz naših prava
Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari
Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao
Visoki prekršajni sud RH: ʼSloboda umjetničkog izražavanja prestaje kad se netko osjeti uvrijeđenʼ
Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: