Rekorderi državne revizije: Ove dvije općine pokazuju koliko daleko neodgovornost birokracije može ići

FOTO: Peteranec.hr/Klostarpodravski.hr
9.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Revizija za 2017. godinu utvrdila je brojne nepravilnosti u poslovanju jedinica lokalne samouprave, ali dvije općine u Koprivničko-križevačkoj županiji su rekorderi.
PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Rekorderi državne revizije: Ove dvije općine pokazuju koliko daleko neodgovornost birokracije može ići

Revizija za 2017. godinu utvrdila je brojne nepravilnosti u poslovanju jedinica lokalne samouprave, ali dvije općine u Koprivničko-križevačkoj županiji su rekorderi.
PIŠE Sandra Paškvan

Važno je ponoviti kako Hrvatska ima 127 gradova, plus grad Zagreb, te 428 općina. Nastavno na tu činjenicu imamo 128 gradonačelnika i 428 načelnika općina. Ukupno 556 proračuna kojima oni upravljaju. Proračunski novac je novac poreznih obveznika.

U prethodnom članku navedeno je kako se troši novac iz proračuna velikih gradova. Pogledajmo što nam pokazuju izvješća državne revizije o trošenju novca iz općinskih proračuna. U revizijama za 2017. godinu, koje su obavljene u 2018. godini, definitivno imamo dva pobjednika: općine Peteranec i Kloštar Podravski. Obje općine nalaze se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Općina Peteranec

U ovoj općini živi 2.704 stanovnika. Općinom postaje 1993. godine; obuhvaća naselja Peteranec, Sigetec i Komatnicu. Na tom području djeluje 19 klubova i udruga te dvije područne škole i dva vrtića. Popis dodjele financijskih sredstava za javne potrebe pokazuje nam njihove prioritete. Među najvišima na ljestvici dodijeljenih sredstava su: dobrovoljna vatrogasna društva (239 tisuća kuna), nogometni klubovi, (149 tisuća kuna), župni uredi (140 tisuća kuna).

Financijska revizija za 2017. utvrdila je da financijska izvješća nisu sastavljena u skladu s odredbama Zakona o proračunu. (Ne)odgovorni zaposlenici "zaboravili" su u imovinu Općine evidentirati zemljište groblja, cesta i javnih površina te građevinske objekte koje je općina Peteranec stekla kao pravni sljednik iz prethodnog lokalnog ustroja. Čak ne postoji ni procjena vrijednosti te imovine.

U imovini je evidentirana vrijednost vodnih građevina u iznosu od 2,4 milijuna kuna, no te vodne građevine odavno su prenesene u vlasništvo javnog isporučitelja vodnih usluga. Točan popis općinske imovine i obveza zapravo ne postoji. Razlika između stvarno ostvarenih prihoda i prihoda iskazanih u poslovnim knjigama je 4,2 milijuna kuna.

Općina ne raspolaže odgovarajućom računalnom podrškom. Koriste se operacijskim sustavom MS-DOS. U evidenciji potraživanja Općina potražuje 533.333,00 kuna od koncesionara eksploatacije šljunka, a na temelju ugovora i izdanih računa u 2010. i 2011. godini. U sudskom postupku utvrđena je neosnovanost tih potraživanja. Bilo bi zanimljivo saznati odgovor na pitanje zašto Općina još uvijek potražuje nešto što je sudskom odlukom pobijeno.

Utvrđeno je da se planiraju programi koji se naprosto ne realiziraju i to bez ikakvog objašnjenja zašto do realizacije nije došlo. Unatoč ovako loše odrađenom poslu, na šestero zaposlenika utrošeno je 487.956 tisuća kuna na plaće, božićnice i ostale naknade.

Općina Kloštar Podravski

Općina obuhvaća naselja Kloštar Podravski, Kozarevac, Budančevica i Prugovac. Ukupno ima 3.603 stanovnika. U poslovnim knjigama je neispravno evidentirano gotovo sve što možete zamisliti.

Ispravak vrijednosti imovine ne postoji. Valjda se njihova imovina korištenjem ne troši. U evidenciji imovine nalazi se poljoprivredno zemljište iskazane vrijednosti od 723.095 kuna, no ne postoji dokumentacija iz koje je vidljivo gdje je i koje je to zemljište. Njihovo blagajničko poslovanje, odnosno poslovanje gotovim novcem, prava je poslastica.

Nema evidencije o početnom i završnom stanju gotovine. Na temelju prometa blagajne, (bez početnog stanja) krajem 2017. godine, stanje blagajne iznosi 23.137 kuna, dok prema podacima iz financijskih izvješća to stanje iznosi 632.378 kuna. Revizijom je utvrđeno da novčana sredstva zaprimljena u općinsku blagajnu nisu položena na bankovni račun te da je sustav kontrole blagajničkog poslovanja zakazao u potpunosti.

Iz revizorskog izvješća razvidno je da ne postoje potrebna znanja o planiranju proračuna općine. Na primjer, realizirani rashodi proračuna veći su za 52,5% od planiranih rashoda. Rashodi za održavanje komunalne infrastrukture evidentirani su za 69.406 tisuća kuna više od stvarno ostvarenih rashoda. Troškovi službenih putovanja isplaćeni su na temelju putnih naloga koji ne sadrže osnovne elemente koji dokazuju opravdanost puta, niti je li se službeni put doista dogodio. Na isplate naknada za rad predstavničkih tijela i izvršnih tijela nisu obračunati propisani porezi i doprinosi ili je to učinjeno nakon isplate naknade. Naravno da se to zove kršenje poreznih zakona.

Krediti nisu vraćani u rokovima dospijeća. U poslovnim knjigama nije evidentirano 605.519 kuna rashoda. S druge strane neki računi evidentirani su dvostruko. Zabilježeno je i ulaganje u dječji vrtić u vrijednosti od 307.546 tisuća kuna, no to ulaganje se nije dogodilo u 2017. godini.

Prema poslovnim knjigama Općine, na dan 31.12.2017. dug po kreditima iznosi 1.077.854 kune, u bilanci Općine taj isti dug iznosi 391.093 tisuće kuna dok podaci poslovne banke kažu da je stanje duga 1.185.008 kuna.

Šest zaposlenika Općine ipak je zaradilo 641.028 tisuća kuna na ime plaće i naknada. Kao i kod prethodne općine, našlo se novaca za reprezentaciju za koju revizija kaže kako nije evidentirana na temelju vjerodostojne dokumentacije.

Odgovornost birokracije

Što porezni obveznici iz realnog sektora misle o svemu navedenom? Tko je odgovoran za birokraciju?

Odgovor na posljednje pitanje daje nam profesor Ivan Koprić u knjizi "Uspavano srce demokracije":

"...moramo uzeti u obzir i zapošljavanje po političkim, klanovskim, rođačkim i drugim vezama: kako će netko tko je na taj način dobio posao uopće moći i htjeti dobro i stručno raditi? On je naviknut da je dio te iste vlasti koja ga je postavila pa mu mišljenje građana i dojmovi nisu ni važni, on ima druge gospodare, njima se klanja, o njima je ovisan."

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: