Stagnacija primanja srednjeg sloja u Americi (2): Uloga države

10.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

U ovom dijelu serijala pozabavit ćemo se kako je rast oporezivanja radničke plaće utjecao na stagnaciju nominalnog primanja građana posljednjih desetljeća u SAD-u.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Stagnacija primanja srednjeg sloja u Americi (2): Uloga države

U ovom dijelu serijala pozabavit ćemo se kako je rast oporezivanja radničke plaće utjecao na stagnaciju nominalnog primanja građana posljednjih desetljeća u SAD-u.
PIŠE Branimir Perković

Ekonomisti su primijetili da nominalno realne plaće stagniraju zadnjih nekoliko desetljeća tj. da nominalni rast realnih nadnica ne prati rast BDP-a i produktivnosti. Ne može se negirati to statističko opažanje, ono je lako mjerljivo i nitko ga ne spori. To je apsolutno podatak koji pokazuje zabrinjavajući trend i potrebno ga je riješiti.

Znači li to da ljudi koji žive isključivo od rada (što je većina) žive sve gore i da danas mogu kupiti jednaku količinu i kvalitetu proizvoda kao nekada, tj. da njihov standard života stagnira i relativno postaje sve gori u odnosu na prošle generacije? To pokušavaju dokazati mnogi ekonomski socijalisti te taj argument rado koriste lijevi političari i društveni aktivisti. Ali to je jako simplificirana slika stvarnosti i cherry picking podataka u svrhu dokazivanja određenog ideološkog narativa.

Kao što upravo ekonomski socijalisti često naglašavaju u vezi BDP-a, jedan pokazatelj u ekonomiji ne vrijedi ništa sam po sebi, tj. svaki pokazatelj je dobar samo onoliko koliko dobro predviđa kretanja drugih pokazatelja, a svaki pokazatelj ima puno širu priču iza sebe od one koju na prvi pogled pokazuje. Isto je s BDP-om kao i sa svom ostalim pokazateljima, uključujući nominalne realne plaće. Da je ekonomska stvarnost toliko jednostavna kao iščitavanje jednog podatka na kojemu se može konstruirati opći zaključak, onda bi ekonomija bila sasvim nepotrebna, a ekonomske analize naklapanja luđaka odvojenih od stvarnosti.

Zbog toga treba dublje analizirati i podatak o stagnaciji nominalnih realnih nadnica te otkriti što se nalazi iza njega. Ima li razloga za zabrinutost i koliko su utemeljene tvrdnje o opadanju životnog standarda stanovništva koje živi isključivo od rada?

Odgovor na to pitanje nije jednostavan kao što se na pravi pogled čini te je zbog kompleksnosti analiza podijeljena u nekoliko tekstova. U prvoj analizi se pokazalo da se danas u SAD-u može kupiti puno više hrane za manji dio plaće, potrebno je manje sati rada za kupiti kućanske aparate koji ostavljaju više vremena za razonodu, puno se više troši na putovanja koja su sve dalja i sve češća. To je jedan dio odgovora, ali ne cijeli. Potrebno je još provjeriti stavke kao stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, nenovčane kompenzacije za rad i državne transfere (bilo novčane ili nenovčane). Tada će slika biti potpunija i bit ćemo bliže odgovoru na pitanje o tome žive li danas radnici u SAD-u bolje ili gore u odnosu na prije nekoliko desetljeća.

Ovaj, drugi dio, će se baviti nenovčanim kompenzacijama za rad (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje od ozljede, životno osiguranje itd.), državnim transferima i tehnološkim napretkom.

SAD, za razliku od država EU, ne prisiljava radnike da moraju dio svoje plaće automatski dati u mirovinsko i zdravstveno osiguranje. To znači da su dobrovoljni, a ne obavezni kao u EU. Zbog toga povijesno u SAD-u nije postojala praksa da poslodavac u ime radnika uplaćuje dio njegove plaće u obavezno državno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nego je to ostavljeno na izbor samom radniku nakon što bi primio plaću. U Europi, uključujući Hrvatsku, jako velik dio plaće radnik nikada ne dobije "na ruke" nego automatski poslodavac uplaćuje u razne obavezne državne fondove. To je nasljeđe europske socijalne države. U SAD-u takvo što nije postojalo povijesno (naravno, postojali su porezi iz dohotka, ali ne obavezni fondovi), što se zadnjih desetljeća polako mijenja, ali je još to puno slabije nego u Europi.

Činjenica da i u SAD-u polako poslodavci uplaćuju sve više nenovčanih kompenzacija za rad (što se u SAD-u naziva "benefits") te sve veći dio "plaće" ne dolazi direktno do radnika nije uzeta u obzir kod izračuna realnog rasta nadnica zadnjih desetljeća. A upravo u desetljećima tijekom kojih je nominalna realna nadnica stagnirala se bilježi sve veće povećanje "benefita" tj. nenovčane kompenzacije za rad. To naravno ne objašnjava cijelu konfuziju sa stagnacijom realnim nominalnih plaća, ali objašnjava jedan dio.



Trend u gotovo cijelom svijetu od 1970-ih do danas je povećanje uloge države u ekonomiji. Isto vrijedi i za SAD. Sama država ne stvara novu ekonomsku vrijednost te se proračun puni raznim načinima oporezivanja ekonomske aktivnosti (potrošnje, rada, imovine, dobiti...). Zbog toga svako povećanje državne uloge u gospodarstvu pretpostavlja povećanje oporezivanja da bi se te nove uloge mogle financirati. Bilo direktno oporezivanjem rada, što direktno smanjuje plaće, ili oporezivanjem poslovanja, što indirektno dovodi do smanjenja plaća, država smanjuje nadnice radnika.

Podaci pokazuju da je rast države pratio rast oporezivanja, i to posebno oporezivanja rada. Ne samo da je oporezivanje raslo u apsolutnom iznosu, nego je oporezivanje rada jako raslo i relativno kao udio poreznih prihoda. Pojednostavljeno, plaće su zadnjih desetljeća sve više oporezivane, što je dio odgovora na pitanje o stagnaciji nominalnih realnih nadnica.

Rast oporezivanja rada je direktno umanjivalo nadnice, a rast drugih oblika poreza je dugoročno smanjivao nominalni rast nadnica. Do 2011. državni socijalni transferi stanovništvu su već iznosili 36% ukupnog iznosa nadnica. A to je financirano oporezivanjem nadnica, oporezivanjem potrošnje, imovine, kapitala i naravno javnim dugom.


Izvor: Wikipedia, Archives.gov

Izvor: Mygovcost.org

U prvom dijelu ovoga serijala je dokazano da je kupovna moć prosječne nadnice rasla unatoč stagnaciji nominalnih realnih nadnica, a u ovom dijelu je pokazano kako su nenovčane kompenzacije za rad i rast oporezivanja dijelom odgovorni za stagnaciju nominalnih nadnica. Da bismo saznali da li je životni standard i bogatstvo prosječnog stanovnika SAD-a stagnirao ili rastao zadnjih desetljeća, ipak trebamo još dijelova slagalice. Ako realna kupovna moć nadnica raste, a nenovčana kompenzacija rada i porezi umanjuju nominalne nadnice, onda nam još ostaju pitanje velikih troškova kao što su nekretnine, obrazovanje i zdravstvo. O tome u trećem nastavku.

 



Vezano
Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?
Neka susjedu crknu dvije!
Američki konzervativci dokazali da su pahuljice: Zbog njihovih osjećaja otkazan film
Naoružani civil spriječio još jedno masovno ubojstvo u SAD-u
Tko je tu lud? Novcem iz proračuna potiču proizvodnju šećerne repe, a onda oporezuju proizvode sa šećerom
Bijesni i nepomirljivi: Amerikanci se izgleda spremaju za građanski rat
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Tulsi i Yang bi bili savršen par za zajedničku kandidaturu protiv Trumpa
Dekriminalizacija marihuane u državi New York
Francuska uvela digitalni porez, Trump ljut: ʼSad ćemo mi oporezivati vaše vino!ʼ
John McAfee želi biti predsjednik SAD-a i premijer Velike Britanije - u isto vrijeme!
Milanović je o ratu u Afganistanu rekao ono što Amerikanci govore već godinama. Zašto je onda to toliki problem?
Trump napao Fox News zbog ankete u kojoj gubi od Bidena i Sandersa
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Ima jedno pitanje oko kojega Trump i Demokrati uvijek postignu konsenzus. I to je posebno zabrinjavajuće...
Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?
Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani
U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno
Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: