Vezani članci:
Novi predsjednik HNS-a: ʼNemam ništa protiv ovakvog intervencionizmaʼ
Mario Skelin - besplatni sportski vaučer za svako zadarsko dijete
Objavljeno istraživanje: Subvencije stambenih kredita podižu cijene nekretnina
Mario Skelin (HNS): Državni obujam smanjiti, a poljoprivredne poticaje zamijeniti infrastrukturom
Je li vrijeme za novu političku opciju na hrvatskoj sceni?
Štromar je stvarno legenda: Hvali se što je još više mladih obitelji namamio da podignu kredit u banci
Štromar - čovjek koji naporno radi da građani odsele iz Hrvatske
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Vrdoljakovi argumenti za ukidanje predsjedničkih izbora su loši
HNS i Pametno bez kandidata na predsjedničkim izborima
Hrebak nije u pravu: Liberali ne bi trebali pozivati na kažnjavanje povika ZDS, evo zašto...
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Naknadna pamet Matije Posavca
Hrebak komentirao rezultat HSLS-a: ʼNisu nam krivi ni labudi ni mediji, sami smo kriviʼ
Hrvatski liberali nisu ušli u EU parlament. Ima li nade za liberalizam u Hrvatskoj?
Liberali napokon imaju za koga glasati
Reakcije iz HNS-a, Pametnog i GLAS-a na izjavu Saše Poljanec-Borić da je HSLS jedina liberalna stranka u Hrvatskoj
Poljanec-Borić: ʼHSLS je jedina liberalna stranka u Hrvatskojʼ
[ANKETA] EU izbori: Za koga ćete glasati?
EU izbori: Matija Posavec (HNS) odgovara na naša pitanja
Bliže nam se izbori za EU parlament. Zašto su bitni i kome uopće dati glas?
Lažni liberali
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Sad je vrijeme da liberali na vlasti dokažu svoju principijelnost
Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto
Subvencioniranjem kredita za mlade država čini uslugu samo bankama
Plenković i Dalić se ne moraju brinuti dok im ova dvojica čuvaju leđa
Vrdoljak o PDV-u i proračunu - kad lupiš i ostaneš živ
Lex Stanković: Most i HSLS protiv cenzure, ostali 'liberali' prešutno odobravaju
HNS priznaje da vrši pritisak na HRT
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Kojem HNS-u vjerujete?


Piše: Mario Nakić
12.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kojem HNS-u vjerujete?

Kojem HNS-u vjerujete?


Piše: Mario Nakić
12.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nositelj liste HNS-a je protiv uvođenja jedinstvenog EU minimalca, a čovjeku s njegove liste je EU minimalac ključna točka programa.

U želji da steknu bodove kroz jeftin populizam, mnogi se kandidati na ovim EU izborima služe minimalcem. Počelo je to s Bojanom Glavaševićem koji je, prilikom predstavljanja programa Starta, najavio da će se oni zalagati za jedinstveni EU minimalac. Tu je ideju na još višu razinu doveo HNS-ov saborski zastupnik Stjepan Čuraj koji će se također naći na HNS-ovoj listi za EU parlament.

Čuraj je u sponzoriranoj objavi na Facebooku napisao da su 4 ključne točke njegovog programa za EU parlament: europska minimalna plaća, europska najniža mirovina, europski zdravstveni standard i "za Europu jednakih građana" (što god to značilo). Kako tvrdi, cilj njegovog programa je "minimalna ravnopravnost svih građana EU".



Postavlja se pitanje kojem HNS-u vjerovati jer je u jučerašnjem intervjuu za Liberal Matija Posavec, nositelj HNS-ove liste za EU parlament na pitanje o uvođenju jedinstvenog EU minimalca odgovorio:

"Danas ne, zbog silnih različitosti u zemljama članicama EU, od stupnja gospodarskog razvoja preko BDP-a do stanja na tržištu rada, uvođenje jedinstvenog minimalca je danas teško ostvariva mjera, a realno bi mogla jako smanjiti konkurentnost EU. U budućnosti bi takva mjera jedinstvenog minimalca, jedinstvene minimalne mirovine ili jedinstvene kvalitete zdravstvenog sustava u cijeloj Europskoj uniji, kao znak ujednačenog razvoja, na prvom mjestu značila da je 'projekt Europa' uspio."

Iako ni Posavec nije posve odbio mogućnost uvođenja EU minimalca jednog dana, kad projekt Europa uspije, jasno je odgovorio da to sada nije moguće jer bi smanjilo konkurentnost europskog gospodarstva. Onda, kojem HNS-u vjerujete - Posavcu ili Čuraju? Iako je Čurajeva kampanja preferencijalna, on se ipak nalazi na istoj listi s Posavcem, a očito je da imaju prilično različite programe i ciljeve.

No, pustimo sad HNS. Meni je zastrašujuća tolika opsesija hrvatskih političara minimalcem kao i činjenica da veliki broj birača i dalje pada na takav populizam. U Hrvatskoj manje od 5 posto zaposlenog stanovništva prima minimalac, što znači da povećanje minimalca čak i kad bi imalo samo pozitivan utjecaj, imalo bi na vrlo, vrlo malen dio populacije i ne dovodi do povećanja općeg standarda. Premijer Andrej Plenković se nedavno pohvalio da je njegova Vlada tijekom posljednje dvije godine povećala minimalac više od bilo koje vlade EU zemlje, ali to nije imalo nikakav utjecaj na nastavak i dinamiku iseljavanja stanovništva, mahom u one zemlje koje nisu povećale svoj minimalac ili su ga povećale za 2 posto poput Irske, ili ga uopće nemaju poput Austrije i Danske.

Minimalac je politička odluka, obična birokratska uredba. Kad bi se birokratskim uredbama moglo poboljšati životni standard građana, onda bismo vjerojatno svi živjeli u raju na Zemlji. Ali to se tako ne postiže, nema tog čarobnog štapića kojim političar može zamahnuti pa da svi ljudi primaju super plaće. U tržišnoj ekonomiji plaće se mogu povećati samo povećanjem produktivnosti, a za to nam trebaju roboti, tehnologija u proizvodnji, automatizacija rada i prvenstveno puno više privatnih investicija. A privatne investicije nećete sigurno privući takvim birokratskim uredbama, već naprotiv, investicije se privlače ukidanjem takvih birokratskih uredbi.

Čuraj se ponaša kao nekakav dobrohotni diktator koji će reći: "Vi sada morate plaćati svoje radnike 2 tisuće eura" i nakon toga će radnici primati 2 tisuće eura. Naravno, zato što on ne mora te plaće isplatiti, on je političar, nije ni investitor ni poslodavac, a ni radnik. Naravno da ga nije briga za sve one radnike koji ne mogu zaraditi koliko im je vlada propisala pa ostaju bez posla i teže se zapošljavaju. Svako povećanje minimalca izbacuje dio ljudi iz tržišta rada i pretvara ih u ovisnike o socijalnoj pomoći.

Minimalac je sam po sebi loša ideja ili, u najboljem slučaju, socijalna mjera koja nije gospodarska, a može naštetiti gospodarstvu ako se povećava brže od BDP-a. Ali posebno glupa ideja je jedinstveni minimalac za područje cijele EU, i to iz više razloga.

Luksemburg ima najveći minimalac u EU, ali i u cijelom svijetu. Bruto minimalac za radnike u Luksemburgu, zaposlene na puno radno vrijeme, iznosi 2.049 eura. Ali pazite sad ovo, prosječna bruto plaća u Luksemburgu je oko 5.100 eura, što znači da minimalac od oko 2.000 eura uopće nije velika suma za njihov standard, to nije nešto što je njihovim radnicima teško zaraditi ili što poslodavci ne bi mogli platiti. S druge strane, minimalac u Bugarskoj je oko 250 eura, a 6 zemalja Europske unije (Švedska, Danska, Finska, Austrija, Italija i Cipar) uopće nema minimalac.

Zamislite sad da netko, u ime nekakve "jednakosti", nametne Bugarima minimalac od 2.000 eura. To bi zaustavilo cijelo njihovo gospodarstvo, poslalo sve na crno tržište i dovelo do hiperinflacije. A kad biste skandinavskim zemljama uveli minimalac koji propisuje država, to bi poremetilo njihov cijeli sistem rada i posebno bi značilo udar na sindikate kojima je dogovaranje satnice s poslodavcima u većim gospodarskim sustavima jedna od temeljnih zadaća i razlog zbog kojeg sindikati u tim zemljama uživaju veliku moć.

Sama ideja da cijela Europa mora biti "jednaka" je prilično nazadna jer jedna od europskih vrijednosti je njegovanje i poštivanje različitosti. Nacionalne države unutar EU imaju vlastite ekonomske i fiskalne politike, što je dobro jer se međusobno natječu za privlačenje ljudi. To je jedini način da saznamo koji je sustav bolji. Ako ćemo ukidati te različitosti među europskim zemljama, onda ćemo se osuditi na prosječnost i nekonkurentnost. Samo tržišnim natjecanjem moguće je povećavati konkurentnost, i sa zemljama izvan EU, ali i međusobno unutar EU.

Čuraj kad spominje "ravnopravnost", on ne misli na ravnopravnost jer ona je nešto sasvim drugo. Htio je reći "socijalizam". Ravnopravnost je kad su svi građani jednako tretirani pred državnim institucijama, a ne kad država prisiljava osobu A da zarađuje manje kako bi osoba B zarađivala više. Ako će doći do jednakosti u plaćama, ja se samo nadam da to neće biti na račun prosperiteta i napretka, odnosno da nećemo biti jednaki kao stanovnici Kube koji gotovo jednako primaju plaću od 20 do 40 dolara mjesečno. I povrh svega, do "jednakosti" ne smije doći političkim uredbama (jer ćemo inače stvarno završiti kao Kuba) nego silama slobodnog tržišta, kako je Adam Smith napisao: "U uvjetima savršene slobode, tržište će dovesti do savršene jednakosti". Za to nam, dakle, treba savršena sloboda, a ne politički diktat nad gospodarstvom.

Ne znam zašto se stranke s takvim političarima uopće nazivaju liberalne ili što takvi političari rade u strankama koje žele biti liberalne. To je politika Starta, SDP-a i drugih socijaldemokratskih stranaka, one se bore protiv konkurentnosti i za prosječnost. HNS s ovakvim stvarima samo još više gubi kredibilitet, što je šteta jer sam se nakon odgovora Matije Posavca baš ugodno iznenadio. On je, čini se, ipak u manjini.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.