S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi

3.12.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi


PIŠE Mario Nakić

Proteklih mjeseci jako puno se govorilo o nastavničkim plaćama kao ulaganju u obrazovanje. Jedan od glavnih argumenata za povećanje koeficijenta, osnovice i dodataka za nastavnike bio je taj da će to pozitivno utjecati na rezultate učenika. Međutim, kvaliteta obrazovanja ne ovisi samo o visini primanja nastavnika, a koliko je taj parametar bitan u slučaju Hrvatske možemo saznati ako napravimo cost-benefit analizu nastavničkih plaća u vidu rezultata PISA testova 2018. i usporedimo Hrvatsku s drugim zemljama Nove Europe.

Rezultati PISA testova za 2018. godinu objavljeni su danas i, ako ste propustili, više o tome pročitajte ovdje. U ovom članku ćemo se usredotočiti na efikasnost ulaganja u nastavničke plaće u Hrvatskoj.

Prema ukupnom rezultatu (prosjek rezultata iz čitanja, matematike i znanosti), Hrvatska je na 8. mjestu među 11 zemalja Nove Europe.


Sad usporedimo te rezultate s visinom primanja nastavnika u svakoj od promatranih zemalja. Iz podataka Europske komisije za 2018. godinu uzeli smo početnu nastavničku plaću i podijelili je s BDP-om po stanovniku. Tako smo dobili ove rezultate gdje se vidi da Hrvatska ima najveću nastavničku plaću s obzirom na BDP po stanovniku u Novoj Europi i treću najveću u Europskoj uniji.

Ako prosjek PISA rezultata (matematika, čitanje i znanost) podijelimo s visinom plaće podijeljenom s BDP-om per capita, dobit ćemo sljedeći rezultat:



Iz ovog grafa vidimo kako Hrvatska ima najmanje koristi od ulaganja u nastavničke plaće među svim zemljama Nove Europe. Najefikasnije ulaganje u nastavnički kadar je u Poljskoj (svaki euro uložen u nastavnike im se najefikasnije vraća kroz PISA rezultat - čak 51 posto više od prosjeka), a slijede Slovačka, Mađarska i Latvija. Hrvatska je najgora s rezultatom koji je 39 posto niži od prosjeka Nove Europe.

Naravno, treba imati u vidu činjenicu da PISA test nije jedini pokazatelj rezultata obrazovnog sustava neke zemlje kao i to da obrazovanje, samo po sebi, nije sektor koji se može gledati isključivo kao potrošnju. Hrvatska treba ulagati više u obrazovanje, ali svi pokazatelji usmjeravaju na činjenicu da nam je potrebna reforma kompletnog školskog sustava kako bi se poboljšala efikasnost.



Vezano
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Koji je problem s koeficijentima?
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: