S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi

Proteklih mjeseci jako puno se govorilo o nastavničkim plaćama kao ulaganju u obrazovanje. Jedan od glavnih argumenata za povećanje koeficijenta, osnovice i dodataka za nastavnike bio je taj da će to pozitivno utjecati na rezultate učenika. Međutim, kvaliteta obrazovanja ne ovisi samo o visini primanja nastavnika, a koliko je taj parametar bitan u slučaju Hrvatske možemo saznati ako napravimo cost-benefit analizu nastavničkih plaća u vidu rezultata PISA testova 2018. i usporedimo Hrvatsku s drugim zemljama Nove Europe.

Rezultati PISA testova za 2018. godinu objavljeni su danas i, ako ste propustili, više o tome pročitajte ovdje. U ovom članku ćemo se usredotočiti na efikasnost ulaganja u nastavničke plaće u Hrvatskoj.

Prema ukupnom rezultatu (prosjek rezultata iz čitanja, matematike i znanosti), Hrvatska je na 8. mjestu među 11 zemalja Nove Europe.



Sad usporedimo te rezultate s visinom primanja nastavnika u svakoj od promatranih zemalja. Iz podataka Europske komisije za 2018. godinu uzeli smo početnu nastavničku plaću i podijelili je s BDP-om po stanovniku. Tako smo dobili ove rezultate gdje se vidi da Hrvatska ima najveću nastavničku plaću s obzirom na BDP po stanovniku u Novoj Europi i treću najveću u Europskoj uniji.

Ako prosjek PISA rezultata (matematika, čitanje i znanost) podijelimo s visinom plaće podijeljenom s BDP-om per capita, dobit ćemo sljedeći rezultat:



Iz ovog grafa vidimo kako Hrvatska ima najmanje koristi od ulaganja u nastavničke plaće među svim zemljama Nove Europe. Najefikasnije ulaganje u nastavnički kadar je u Poljskoj (svaki euro uložen u nastavnike im se najefikasnije vraća kroz PISA rezultat - čak 51 posto više od prosjeka), a slijede Slovačka, Mađarska i Latvija. Hrvatska je najgora s rezultatom koji je 39 posto niži od prosjeka Nove Europe.

Naravno, treba imati u vidu činjenicu da PISA test nije jedini pokazatelj rezultata obrazovnog sustava neke zemlje kao i to da obrazovanje, samo po sebi, nije sektor koji se može gledati isključivo kao potrošnju. Hrvatska treba ulagati više u obrazovanje, ali svi pokazatelji usmjeravaju na činjenicu da nam je potrebna reforma kompletnog školskog sustava kako bi se poboljšala efikasnost.