Pet koraka za brzi oporavak Venezuele (a dobro bi došli i Hrvatskoj)

6.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Onima koji tvrde da je šteta prevelika i da oporavak ekonomije mora biti dug i bolan, kažem netočno! Pogledajte Njemačku i Hong Kong.
IZVOR: FEE

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Tko je Hayek?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...

Pet koraka za brzi oporavak Venezuele (a dobro bi došli i Hrvatskoj)

Onima koji tvrde da je šteta prevelika i da oporavak ekonomije mora biti dug i bolan, kažem netočno! Pogledajte Njemačku i Hong Kong.
IZVOR: FEE

"A sada, kad su zakonodavci i dobročinitelji uzaludno nametnuli toliko sistema društvu, neka konačno završe tamo gdje su trebali početi. Neka odbace sve sisteme i pokušaju slobodu; jer sloboda je priznanje vjere u Boga i Njegova djela." (Frederic Bastiat, "Zakon", 1850.)

Venezuelanska noćna mora je skoro gotova. Pitanje je samo kako će se završiti - nadajmo se, bez još većeg krvoprolića. Kako se nacija koju je socijalizam potisnuo može oporaviti? Odgovor: sloboda!

Lekcije iz prošlosti

Svaki plan oporavka mora početi učenjem lekcija iz proteklih dvadeset godina. Tu su one najveće:

1. Socijalizam nije niti ima teoriju stvaranja bogatstva. On je usmjeren isključivo na potrošnju. Pretpostavlja se da će netko, nekako, negdje stvoriti ono što će njegovi zagovornici iskoristiti i preraspodijeliti. To je slijepa ulica, kao što sada dobro znaju milijuni Venezuelanaca.

2. Socijalizam koncentrira moć u rukama nekolicine. To privlači lako korumpirane osobe. Poziva se na najgore u ljudima: zavist, ovisnost i prijevaru.

3. Socijalisti su demagozi. Oni dijele društvo na klase i postavljaju ih tako da ratuju jedni protiv drugih, znajući da će oni (socijalisti) postati središte moći, pozornosti i bogatstva dok je ostatak društva osiromašen.

4. Socijalizam je katastrofa u duhovnom i materijalnom smislu. Potaknut je vječnim gnjevom i viktimizacijom. On oduzima pojedincu njegovo dostojanstvo i samopouzdanje. Može se pohvaliti da može planirati život i ekonomiju za druge, ali ostavlja pustoš i bijedu iza sebe.

Već je davno prošlo vrijeme kad je Venezuela trebala odbaciti taj zao kvar u povijesni kamion za smeće kako bi ga se moglo odvesti. Venezuela to može učiniti mnogo bolje. U tom procesu može mnogo toga naučiti cijeli svijet. Venezuelanci su mnogo pretrpjeli i moraju osigurati da njihova patnja ne bude besmislena i uzaludna.

Bolnih 20 godina diktature Chaveza i Madura najbolje je opisati riječima klasičnog ekonomista Ludwiga von Misesa:

"Čovjek koji bira između čaše mlijeka i čaše otopine kalijevog cijanida ne bira između dva pića; on bira između života i smrti. Društvo koje bira između kapitalizma i socijalizma ne bira između dva ekonomska sustava; ono bira između društvene suradnje i društvenog raspada."

Za one koji tvrde da su posljedice u Venezueli jednostavno preozbiljne da bi se očekivalo nešto osim dugog, sporog oporavka, kažem, gluposti! Pravi pristup može podići zemlju na noge i proizvesti nevjerojatan napredak u prvoj godini. Ono što će biti poznato nakon desetljeća kao "venezuelansko ekonomsko čudo", može početi odmah.

Dva modela iz 20. stoljeća pokazuju put - Njemačka i Hong Kong.

Nakon Drugog svjetskog rata i generacije socijalizma, Njemačka je krajem 1940-ih bila u ruševinama: poražena, devastirana, okupirana i demoralizirana. Ali do 1960. godine ona je postala najveća gospodarska sila u Europi. Kako? Tako što je politika slobodnog tržišta Ludwiga Erharda, kako je ovdje objašnjeno, pružila odgovarajući okvir.

Socijalizam je rastavljen, ljudi i tržišta su oslobođeni. Poticaji u obliku nižih poreznih stopa, ukidanja kontrola cijena, zdrave valute i slobodnije trgovine doveli su do povijesnog oporavka koji je iznenadio gotovo sve.

U isto vrijeme na drugoj strani svijeta, slične politike su činile čuda u Hong Kongu, zahvaljujući naporima Johna Jamesa Cowperthwaitea, kao što je ovdje opisano. Cowperthwaite je ukinuo carine, smanjio porezne stope, otvorio Hong Kong za privatna poduzeća i rezultati su zapanjili svijet. Kolonija je prešla iz siromašnog podmorja do jednog od najbogatijih kutaka Azije. Bila je to sloboda, upravo suprotno od socijalizma.

Socijalizam ne nudi takva čuda u cijeloj svojoj prljavoj povijesti. Niti jedno. Ništa čak ni blizu. Nazovite to kapitalizmom, slobodnim poduzetništvom, ili kako god želite, ali djeluje. Ono peče veću pitu nego što ljudima treba. To je zapravo ništa više od oslobađanja kreativne energije ljudi da osmisle, ulažu, zapošljavaju, stvaraju i trguju.

Nova vlada Venezuele mora vratiti politički okvir pluralističke, ustavne republike - poštivanje vladavine prava, neovisnost pravosuđa, slobodu govora, tiska i okupljanja, te integritet izbornog procesa.

Ona mora iskorijeniti korupciju ne samo uklanjanjem korumpiranih, nego i zatvaranjem vrata za odobravanje posebnih usluga od strane same vlade. I mora uspostaviti red zatvaranjem paravojnih skupina koje se koriste terorom i zastrašivanjem.

U ekonomskom smislu, plan oporavka trebao bi uključivati ove stupove:

1. Stabilna valuta

Da bi se brzo prekinulo hiperinflaciju i vratilo povjerenje potrebno za štednju i ulaganja, prvo je potrebno ugasiti tiskarske strojeve. Nema novih bolivara. Omogućite izbor i natjecanje u osiguravanju novca kako bi ljudi mogli slobodno koristiti i sklapati ugovore u bilo kojem mediju koji smatraju prikladnim, uključujući strane i kriptovalute.

Vlada bi trebala otkupiti svoje izvanredne bolivare u novom novcu koje ima stvarnu vrijednost. Opcije za postizanje monetarne stabilnosti uključuju vezanje nove valute za fiksnu težinu plemenitih metala; dolarizacija, kakva je uspješno provedena u Ekvadoru i koju je ovdje objasnila Dora de Ampuero, ili uvođenje valutnog odbora kako ga ovdje preporučuje ekonomist Steve Hanke.

2. Privatizacija

Venezueli je potrebna sveobuhvatna de-nacionalizacija. Tvrtke i industrije u vlasništvu države su korumpirane, nesposobni gubitnici novca. One istiskuju javna sredstva. Prodaja bi donijela nove prihode u budžet i novi život privatiziranim tvrtkama. Kao što je Margaret Thatcher učinila s velikim uspjehom u Velikoj Britaniji, dala je zaposlenicima prvu priliku za jednakost u nekadašnjim državnim poduzećima.

Počnite s državnom naftnom tvrtkom Petróleos de Venezuela (PDVSA). Malo bi mjera poslalo jači signal da je Venezuela otvorena za poslovanje od prodaje dionica u PDVSA. To bi potaknulo prijeko potrebna ulaganja za poboljšanje dotrajale infrastrukture tvrtke.

Mnoge zemlje širom svijeta prepuštaju poslovanje nafte privatnom sektoru, pa i one koje nisu kronično opterećene gubicima i zastarjelom tehnologijom.

Ne bojte se da bi ljudi iz drugih zemalja mogli kupiti dionice venezuelanskih tvrtki. Vjerojatno ih neće spakirati i poslati ih kući. Oni će nastojati učiniti ih profitabilnima i u isto vrijeme kreirati radna mjesta i prihode za Venezuelance.

3. Vlasnička prava

Zdravo, rastuće gospodarstvo nije moguće u odsustvu imovinskih prava. Ljudi neće ulagati ako imovina nije sigurna od kriminala ili otimačine. Venezuela mora poduzeti mjere za jačanje individualnog prava vlasništva.

U Međunarodnoj procjeni imovinskih prava, Chavez/Maduro kleptokracija svrstala se među najgore režime na svijetu, kao što se ovdje može vidjeti. Mogućnost da vlada preuzme imovinu bez ograničenja mora biti ukinuta. Građani moraju steći pravnu sigurnost. Oduzimanje imovine bez naknade ili iznimnog opravdanja treba biti strogo zabranjeno.

4. Reforma obrazovanja

Državni monopol na obrazovanje mora biti ukinut. Škole nikada neće podučavati načela koja su ključna za slobodno društvo, kao što su osobni karakter, poduzetništvo, poštivanje imovine i demokratske vrijednosti, ako država kontrolira kurikulum ili zapošljavanje nastavnika ili bilo što drugo. Olakšajte razvoj pluralističkog, višestrukog izbora i obrazovnog sustava temeljenog na slobodi izbora.

Ako Venezuela ukine socijalizam u drugim područjima, ali ostavi socijalističko obrazovanje, to će dugoročno potkopati njezine novootkrivene slobode.

S vremenom, loše ideje koje su pomogle u stvaranju katastrofe u posljednja dva desetljeća ponovno će se ukorijeniti. Vlade jednostavno ne uče djecu slobodi, nigdje. Obrazovanje je previše važno za budućnost zemlje da bi ga se predalo u ruke vladi. Dajte roditeljima mogućnost da biraju i da budu odgovorni.

5. Slobodna trgovina

Venezuela bi se trebala proglasiti zonom slobodne trgovine, bez (ili vrlo minimalnih) carinskih tarifa ili drugih umjetnih prepreka u trgovanju. Time bi mogla postati Hong Kong Latinske Amerike. To također zahtijeva ukidanje kontrole razmjene i kontrole izvoza, kao i uklanjanje prepreka uvozu.

Trgovina je jednako produktivna kao i sama proizvodnja, jer svaka osoba koja je slobodna da se njome bavi, čini to kao sredstvo za poboljšanje svoje dobrobiti. Zašto bi im političari stajali na putu?

Budućnost Venezuele

Naravno, to su opća načela, a ne potpuni popis. Pojedinosti implementacije prepuštam Venezuelancima. Vjerujem da bi ostvarivanje tih pet ciljeva bilo neizmjerno transformativno za naciju. Ovdje ih ostavljam kao prijatelj Venezuele koji svojim ljudima želi sve uspjehe u obnovi njihove drage zemlje.

Mi u FEE-u radujemo se danu kada ćemo u Caracasu održati seminar kako bismo podijelili ova načela sa svakim venezuelanskim građaninom koji ima želju poslušati.

U međuvremenu, našim prijateljima nudim nadahnjujuće stihove iz filmske adaptacije nezaboravnog romana Victora Huga, "Jadnici". Sjetim se ovih stihova svaki put kad se u vijestima pojave patnje hrabrih venezuelanskih ljudi:

Čuješ li ljude kako pjevaju?
Pjevaju pjesme ljutitih ljudi.
To je glazba onih
koji više neće biti robovi!
Kada tuče srce,
odzvanja poput bubnjeva.
Započet će život
kad dođe sutra!
Hoćete li se pridružiti našem pohodu?
Tko će biti jak i stati uz mene
negdje iza barikade?
Postoji li svijet koji dugo želite vidjeti?
Onda se pridružite borbi,
to će vam dati pravo da budete slobodni!





Tekst je preveden sa stranica Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE);

autor: Lawrence W. Reed, povjesničar i ekonomist

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza odgovora onih koji su bili voljni da odgovore na pitanja Liberala

[ANKETA] EU izbori: Za koga ćete glasati?

Ljudska prava

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Kako je jedan vrsni pisac zaradio hrpu uvreda i prijetnji samo zbog jedne alegorije

Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prvo im je smetao uvoz, a sad im smeta i izvoz. Jesu li oni uopće svjesni koliko je međunarodna trgovina bitna za svako gospodarstvo, pa tako i hrvatsko?

Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stariji od 65 godina šire čak 7 puta više lažnih vijesti nego mladi. Ništa ne korelira sa širenjem dezinformacija tako dobro kao dob.

Istraživanje otkrilo: Što ste stariji, veće su šanse da ćete pasti na lažne vijesti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokazalo se da Beljak ne zna ni što se proizvodi i izvozi iz njegovog grada, a on je gradonačelnik.

Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kandidat Mosta za EU parlament Ivan Prskalo tvrdi jedno, a njegova kolegica s liste Ines Strenja sasvim drugo.

[ANKETA] Kojem Mostu vjerujete?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: