Pet koraka za brzi oporavak Venezuele (a dobro bi došli i Hrvatskoj)

6.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Onima koji tvrde da je šteta prevelika i da oporavak ekonomije mora biti dug i bolan, kažem netočno! Pogledajte Njemačku i Hong Kong.
IZVOR: FEE

Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum

Pet koraka za brzi oporavak Venezuele (a dobro bi došli i Hrvatskoj)

Onima koji tvrde da je šteta prevelika i da oporavak ekonomije mora biti dug i bolan, kažem netočno! Pogledajte Njemačku i Hong Kong.
IZVOR: FEE

"A sada, kad su zakonodavci i dobročinitelji uzaludno nametnuli toliko sistema društvu, neka konačno završe tamo gdje su trebali početi. Neka odbace sve sisteme i pokušaju slobodu; jer sloboda je priznanje vjere u Boga i Njegova djela." (Frederic Bastiat, "Zakon", 1850.)

Venezuelanska noćna mora je skoro gotova. Pitanje je samo kako će se završiti - nadajmo se, bez još većeg krvoprolića. Kako se nacija koju je socijalizam potisnuo može oporaviti? Odgovor: sloboda!

Lekcije iz prošlosti

Svaki plan oporavka mora početi učenjem lekcija iz proteklih dvadeset godina. Tu su one najveće:

1. Socijalizam nije niti ima teoriju stvaranja bogatstva. On je usmjeren isključivo na potrošnju. Pretpostavlja se da će netko, nekako, negdje stvoriti ono što će njegovi zagovornici iskoristiti i preraspodijeliti. To je slijepa ulica, kao što sada dobro znaju milijuni Venezuelanaca.

2. Socijalizam koncentrira moć u rukama nekolicine. To privlači lako korumpirane osobe. Poziva se na najgore u ljudima: zavist, ovisnost i prijevaru.

3. Socijalisti su demagozi. Oni dijele društvo na klase i postavljaju ih tako da ratuju jedni protiv drugih, znajući da će oni (socijalisti) postati središte moći, pozornosti i bogatstva dok je ostatak društva osiromašen.

4. Socijalizam je katastrofa u duhovnom i materijalnom smislu. Potaknut je vječnim gnjevom i viktimizacijom. On oduzima pojedincu njegovo dostojanstvo i samopouzdanje. Može se pohvaliti da može planirati život i ekonomiju za druge, ali ostavlja pustoš i bijedu iza sebe.

Već je davno prošlo vrijeme kad je Venezuela trebala odbaciti taj zao kvar u povijesni kamion za smeće kako bi ga se moglo odvesti. Venezuela to može učiniti mnogo bolje. U tom procesu može mnogo toga naučiti cijeli svijet. Venezuelanci su mnogo pretrpjeli i moraju osigurati da njihova patnja ne bude besmislena i uzaludna.

Bolnih 20 godina diktature Chaveza i Madura najbolje je opisati riječima klasičnog ekonomista Ludwiga von Misesa:

"Čovjek koji bira između čaše mlijeka i čaše otopine kalijevog cijanida ne bira između dva pića; on bira između života i smrti. Društvo koje bira između kapitalizma i socijalizma ne bira između dva ekonomska sustava; ono bira između društvene suradnje i društvenog raspada."

Za one koji tvrde da su posljedice u Venezueli jednostavno preozbiljne da bi se očekivalo nešto osim dugog, sporog oporavka, kažem, gluposti! Pravi pristup može podići zemlju na noge i proizvesti nevjerojatan napredak u prvoj godini. Ono što će biti poznato nakon desetljeća kao "venezuelansko ekonomsko čudo", može početi odmah.

Dva modela iz 20. stoljeća pokazuju put - Njemačka i Hong Kong.

Nakon Drugog svjetskog rata i generacije socijalizma, Njemačka je krajem 1940-ih bila u ruševinama: poražena, devastirana, okupirana i demoralizirana. Ali do 1960. godine ona je postala najveća gospodarska sila u Europi. Kako? Tako što je politika slobodnog tržišta Ludwiga Erharda, kako je ovdje objašnjeno, pružila odgovarajući okvir.

Socijalizam je rastavljen, ljudi i tržišta su oslobođeni. Poticaji u obliku nižih poreznih stopa, ukidanja kontrola cijena, zdrave valute i slobodnije trgovine doveli su do povijesnog oporavka koji je iznenadio gotovo sve.

U isto vrijeme na drugoj strani svijeta, slične politike su činile čuda u Hong Kongu, zahvaljujući naporima Johna Jamesa Cowperthwaitea, kao što je ovdje opisano. Cowperthwaite je ukinuo carine, smanjio porezne stope, otvorio Hong Kong za privatna poduzeća i rezultati su zapanjili svijet. Kolonija je prešla iz siromašnog podmorja do jednog od najbogatijih kutaka Azije. Bila je to sloboda, upravo suprotno od socijalizma.

Socijalizam ne nudi takva čuda u cijeloj svojoj prljavoj povijesti. Niti jedno. Ništa čak ni blizu. Nazovite to kapitalizmom, slobodnim poduzetništvom, ili kako god želite, ali djeluje. Ono peče veću pitu nego što ljudima treba. To je zapravo ništa više od oslobađanja kreativne energije ljudi da osmisle, ulažu, zapošljavaju, stvaraju i trguju.

Nova vlada Venezuele mora vratiti politički okvir pluralističke, ustavne republike - poštivanje vladavine prava, neovisnost pravosuđa, slobodu govora, tiska i okupljanja, te integritet izbornog procesa.

Ona mora iskorijeniti korupciju ne samo uklanjanjem korumpiranih, nego i zatvaranjem vrata za odobravanje posebnih usluga od strane same vlade. I mora uspostaviti red zatvaranjem paravojnih skupina koje se koriste terorom i zastrašivanjem.

U ekonomskom smislu, plan oporavka trebao bi uključivati ove stupove:

1. Stabilna valuta

Da bi se brzo prekinulo hiperinflaciju i vratilo povjerenje potrebno za štednju i ulaganja, prvo je potrebno ugasiti tiskarske strojeve. Nema novih bolivara. Omogućite izbor i natjecanje u osiguravanju novca kako bi ljudi mogli slobodno koristiti i sklapati ugovore u bilo kojem mediju koji smatraju prikladnim, uključujući strane i kriptovalute.

Vlada bi trebala otkupiti svoje izvanredne bolivare u novom novcu koje ima stvarnu vrijednost. Opcije za postizanje monetarne stabilnosti uključuju vezanje nove valute za fiksnu težinu plemenitih metala; dolarizacija, kakva je uspješno provedena u Ekvadoru i koju je ovdje objasnila Dora de Ampuero, ili uvođenje valutnog odbora kako ga ovdje preporučuje ekonomist Steve Hanke.

2. Privatizacija

Venezueli je potrebna sveobuhvatna de-nacionalizacija. Tvrtke i industrije u vlasništvu države su korumpirane, nesposobni gubitnici novca. One istiskuju javna sredstva. Prodaja bi donijela nove prihode u budžet i novi život privatiziranim tvrtkama. Kao što je Margaret Thatcher učinila s velikim uspjehom u Velikoj Britaniji, dala je zaposlenicima prvu priliku za jednakost u nekadašnjim državnim poduzećima.

Počnite s državnom naftnom tvrtkom Petróleos de Venezuela (PDVSA). Malo bi mjera poslalo jači signal da je Venezuela otvorena za poslovanje od prodaje dionica u PDVSA. To bi potaknulo prijeko potrebna ulaganja za poboljšanje dotrajale infrastrukture tvrtke.

Mnoge zemlje širom svijeta prepuštaju poslovanje nafte privatnom sektoru, pa i one koje nisu kronično opterećene gubicima i zastarjelom tehnologijom.

Ne bojte se da bi ljudi iz drugih zemalja mogli kupiti dionice venezuelanskih tvrtki. Vjerojatno ih neće spakirati i poslati ih kući. Oni će nastojati učiniti ih profitabilnima i u isto vrijeme kreirati radna mjesta i prihode za Venezuelance.

3. Vlasnička prava

Zdravo, rastuće gospodarstvo nije moguće u odsustvu imovinskih prava. Ljudi neće ulagati ako imovina nije sigurna od kriminala ili otimačine. Venezuela mora poduzeti mjere za jačanje individualnog prava vlasništva.

U Međunarodnoj procjeni imovinskih prava, Chavez/Maduro kleptokracija svrstala se među najgore režime na svijetu, kao što se ovdje može vidjeti. Mogućnost da vlada preuzme imovinu bez ograničenja mora biti ukinuta. Građani moraju steći pravnu sigurnost. Oduzimanje imovine bez naknade ili iznimnog opravdanja treba biti strogo zabranjeno.

4. Reforma obrazovanja

Državni monopol na obrazovanje mora biti ukinut. Škole nikada neće podučavati načela koja su ključna za slobodno društvo, kao što su osobni karakter, poduzetništvo, poštivanje imovine i demokratske vrijednosti, ako država kontrolira kurikulum ili zapošljavanje nastavnika ili bilo što drugo. Olakšajte razvoj pluralističkog, višestrukog izbora i obrazovnog sustava temeljenog na slobodi izbora.

Ako Venezuela ukine socijalizam u drugim područjima, ali ostavi socijalističko obrazovanje, to će dugoročno potkopati njezine novootkrivene slobode.

S vremenom, loše ideje koje su pomogle u stvaranju katastrofe u posljednja dva desetljeća ponovno će se ukorijeniti. Vlade jednostavno ne uče djecu slobodi, nigdje. Obrazovanje je previše važno za budućnost zemlje da bi ga se predalo u ruke vladi. Dajte roditeljima mogućnost da biraju i da budu odgovorni.

5. Slobodna trgovina

Venezuela bi se trebala proglasiti zonom slobodne trgovine, bez (ili vrlo minimalnih) carinskih tarifa ili drugih umjetnih prepreka u trgovanju. Time bi mogla postati Hong Kong Latinske Amerike. To također zahtijeva ukidanje kontrole razmjene i kontrole izvoza, kao i uklanjanje prepreka uvozu.

Trgovina je jednako produktivna kao i sama proizvodnja, jer svaka osoba koja je slobodna da se njome bavi, čini to kao sredstvo za poboljšanje svoje dobrobiti. Zašto bi im političari stajali na putu?

Budućnost Venezuele

Naravno, to su opća načela, a ne potpuni popis. Pojedinosti implementacije prepuštam Venezuelancima. Vjerujem da bi ostvarivanje tih pet ciljeva bilo neizmjerno transformativno za naciju. Ovdje ih ostavljam kao prijatelj Venezuele koji svojim ljudima želi sve uspjehe u obnovi njihove drage zemlje.

Mi u FEE-u radujemo se danu kada ćemo u Caracasu održati seminar kako bismo podijelili ova načela sa svakim venezuelanskim građaninom koji ima želju poslušati.

U međuvremenu, našim prijateljima nudim nadahnjujuće stihove iz filmske adaptacije nezaboravnog romana Victora Huga, "Jadnici". Sjetim se ovih stihova svaki put kad se u vijestima pojave patnje hrabrih venezuelanskih ljudi:

Čuješ li ljude kako pjevaju?
Pjevaju pjesme ljutitih ljudi.
To je glazba onih
koji više neće biti robovi!
Kada tuče srce,
odzvanja poput bubnjeva.
Započet će život
kad dođe sutra!
Hoćete li se pridružiti našem pohodu?
Tko će biti jak i stati uz mene
negdje iza barikade?
Postoji li svijet koji dugo želite vidjeti?
Onda se pridružite borbi,
to će vam dati pravo da budete slobodni!





Tekst je preveden sa stranica Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE);

autor: Lawrence W. Reed, povjesničar i ekonomist



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: