U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima

20.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...
PIŠE: MARIO NAKIĆ

U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima

Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...
PIŠE Mario Nakić

Nakon dvomjesečnih pregovora i nevjerojatnih obrata, Reformisti, koji su pobijedili na parlamentarnim izborima, nisu uspjeli formirati novu vladu Estonije. Umjesto toga, parlament je u srijedu izglasao povjerenje koalicijskoj vladi u kojoj će biti Stranka centra (socijalni liberali), Domovina (konzervativci) i EKRE (desni populisti i nacionalisti). Vrlo čudan razvoj situacije, s obzirom da su prije izbora obje najveće stranke obećale da neće koalirati s EKRE-om.

Podsjetimo, na izborima održanim početkom ožujka elektronskim putem klasično-liberalna stranka Reformisti osvojila je 29 posto glasova ili 4 mandata više nego na prošlim izborima. Socijalno-liberalna Stranka centra, koja je tijekom protekle dvije godine obnašala vlast, osvojila je 23 posto glasova ili jedan mandat manje nego prošli put. Ultranacionalistički pokret EKRE, koji je u ekonomskim pitanjima okrenut socijalističkim politikama, bio je najveće iznenađenje izbora osvojivši 18 posto glasova ili dvostruko više nego prije 4 godine. Preostale parlamentarne stranke - konzervativna Domovina i Socijaldemokratska stranka - osvojile su znatno manje mandata nego prije.

Kaja Kallas, predsjednica Reformista, prvo je ponudila koalicijsku suradnju Stranci centra, budući da su te dvije stranke ideološki bliske. Nakon dvodnevnih pregovora, Stranka centra odbija ponudu uz obrazloženje da se previše razlikuju u poreznim pitanjima i da su Reformisti ponudili svoje zahtjeve za koaliciju "kao da postavljaju ultimatum, bez mogućnosti izmjene".

Potom je Kallas pokušala razgovarati sa strankom Domovina i sa Socijaldemokratskom strankom. Međutim, te dvije stranke su već imale međusobno narušene odnose još iz bivše vlade, tako da su i ti pregovori u startu propali jer konzervativci nisu htjeli u koaliciju sa socijaldemokratima i obratno.

Kad je vidio da Reformistima ne polazi za rukom da kreiraju većinu, estonski premijer i predsjednik Stranke centra Juri Ratas započeo je pregovore s Domovinom i EKRE-om usprkos tome što je krajem prošle godine ovo izjavio: "Meni je nemoguće surađivati sa strankom koja bi skidala glave i koja se ne slaže s tolerancijom prema određenim nacionalnostima ili rasama, a EKRE zagovara takvu politiku".

Nakon što je pogazio svoju riječ i započeo pregovore s EKRE-om, Ratas se suočio s kritikama u Estoniji i izvan nje, a ankete su pokazale da je zbog toga Stranka centra izgubila potporu dijela birača. Kritičari tvrde da je Ratas žrtvovao vrijednosti njegove stranke i povjerenje birača te stabilnost zemlje samo da bi zadržao svoju premijersku poziciju. On se brani kako je njegova "prva dužnost da stranka nastavi obnašati vlast kako bi mogla raditi za svoje birače" i uvjerava kritičare kako će nova koalicija "podržavati EU i NATO kao i slati poruku tolerancije".

Međutim, nije uspio uvjeriti sve u svojoj stranci pa je Raimond Kaljulaid, jedan od ključnih ljudi u Stranci centra, podnio ostavku na sve stranačke dužnosti i ispisao se iz stranke u znak prosvjeda. Europarlamentarka Yana Toom je izrazila svoje neslaganje sa stvaranjem takve koalicije, a Mihhal Kolvart, koji je popularan među ruskom manjinom, je rekao da Stranka centra neće moći u koaliciji s desničarima voditi kvalitetnu politiku niti primati potporu Rusa u Estoniji.

Guy Verhofstadt, lider europarlamentarne liberalne koalicije ALDE čiji je Stranka centra član, također je sugerirao Ratasu da raskine pregovore s EKRE-om, na što mu je Ratas odgovorio da "Bruxelles ne može biti mjesto gdje se odlučuje o koalicijama u Estoniji".

Usprkos tome što je Ratas vodio uspješne pregovore s dvije desne stranke, Kallas se i dalje nadala da će ona uspjeti kreirati manjinsku vladu Reformista i Socijaldemokrata jer je računala na glasove članova Stranke centra i Domovine koji nisu zadovoljni koaliranjem s EKRE-om. Međutim, nije uspjela jer je 15. travnja većina u parlamentu odbacila njen prijedlog. Dva dana kasnije glasalo se o Ratasovoj novoj vladi sa starim premijerom koja je dobila potporu većine (55-44). Tako da su u Estoniji desni populisti i nacionalisti prvi put došli na vlast, i to zahvaljujući socijalnim liberalima.

EKRE (prijevod punog imena: Estonska konzervativna narodna stranka Estonije) je nacionalistički pokret koji prioritete stavlja na očuvanje etničkih Estonaca, traži povećanje državnih potpora za rađanje djece, povećanje socijalne države, smanjenje emigracije Estonaca i zabranu imigracije ostalih naroda u Estoniju.

Podsjetimo, Estonija je posljednjih godina uspjela preokrenuti trend pa sada ima više doseljenika nego iseljenika, što je jedan od brojnih pozitivnih rezultata dugogodišnje liberalne politike fiskalne odgovornosti, niskog oporezivanja, privlačenja stranih investicija i otvorenih granica. Mnogima se to ne sviđa i tako je rasla popularnost nacionalista. Oni imaju potporu u ruralnim dijelovima zemlje i šire netrpeljivost prema ruskoj manjini koja je značajna u Estoniji. Zbog čestih ksenofobnih izjava njenih lidera i članova, mnogi ih smatraju fašističkom i neonacističkom strankom, a među takvim kritičarima EKRE-a bio je donedavno i estonski premijer Juri Ratas koji ih je na kraju doveo u vladu.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
ALDE osvojio najviše novih mandata, pučani i socijaldemokrati na gubitku
Vučetić savršeno opisao ironiju nacionalizma u Hrvata: ʼBore se za mitsko hrvatstvo, a zastupaju mitsko srpstvoʼ
Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj
Liberali u Estoniji obećali smanjiti naknadu za nezaposlene pa pobijedili na izborima
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta
Estonija - zemlja koja je postigla sve što Hrvatska nije
Desni populisti postali druga stranka u Finskoj, liberali će vjerojatno u oporbu
Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?
Ljevica je i službeno izgubila vlast u Švedskoj. Što slijedi?
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: