Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe

FOTO: Facebook
27.8.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Nema nacije koja se razvila u uvjetima povećanja regulacija gospodarstva. Takva bi politika u Brazilu značila vječno siromaštvo.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe

Nema nacije koja se razvila u uvjetima povećanja regulacija gospodarstva. Takva bi politika u Brazilu značila vječno siromaštvo.
PIŠE Mario Nakić

Čujem da me Matija Babić opet proziva. Kaže: "Nitko normalan ne čita Nakića". Možda je u pravu jer ako čitate Liberal, sigurno ne spadate u hrvatski prosjek, ali je zanimljivo da Babić sebe ne smatra "normalnom" osobom, što god mu to značilo.

Naime, on je svojedobno bio jedan od aktivnijih komentatora na našem Facebooku, tako da je sigurno, bar neko vrijeme, i on bio među tim "nenormalnim" osobama kako kaže. A onda, kad sam objavio i komentar na neke gluposti koje je pisao Index, jako ga je to povrijedilo pa me je u svome stilu izvrijeđao na svome profilu i na našoj stranici. Ništa nije ponudio da bi dokazao kako to što sam napisao nije točno, nego je smatrao da je bitnije reći da je Liberal "ruralni portal" jer sam ja iz Požege. Iz nekog razloga to je ljevičarima jako bitna informacija jer dosad su me na toj osnovi "pljuvali" novinari Novosti, Gordan Duhaček i Matija Babić. Desničari kad me žele uvrijediti kažu da nisam "liberalan" - zato što blokiram šoviniste.

Kad sam mu odgovorio u ovom članku i pozvao na javnu debatu, ušutio je i nije se više javljao. Do danas.

Babiću zapravo jako smeta što kritiziram, između ostalih, i Index kad objave neku glupost ili dezinformaciju. Njegov ego mu ne dopušta da i Index može pogriješiti, a ja ne želim podilaziti ničijem egu. Index smatram odličnim portalom zadnjih par godina (nisu ni Babić ni Index uvijek bili tako liberalni kao danas, ali napreduju, što je pohvalno). Međutim, kad je riječ o nekim temama - konkretno: religija, Crkva, feminizam i klimatske promjene - vole pretjerivati i manipulirati informacijama kako bi "navukli vodu" na svoj mlin, do te mjere da se pretvore iz objektivnog medija u subjektivnog navijača bez razuma. I to uopće nije teško dokazati.

Ali ne želim nastaviti prepirku na osobnoj razini jer mi je to bezveze. Htio bih se osvrnuti na njegovu izjavu o liberalizmu, ekologiji i regulacijama. U tom je statusu, ispod kojeg je prozvao mene, rekao da se on razlikuje od libertarijanaca, da je "čisti liberal" jer podržava ekološke regulacije. Situacija u Brazilu je dokaz, tvrdi, da su regulacije potrebne, a kao pozitivan primjer navodi Europu.

Slažem se da su neke regulacije potrebne i da država mora zaštititi okoliš od pretjeranog uništavanja, ali Europa nije baš najbolji primjer. Da, danas razvijene europske države imaju brojne zakone koji ograničavaju gospodarsku proizvodnju i trgovinu zbog zaštite prirode, ali to je tek novija praksa. Razvijene zemlje zapadne Europe postale su to u doba deregulacije, a mnoge od njih su pretjerano iskorištavale i uništavale prirodu da bi to postigle.

Švedska nam može poslužiti kao dobar primjer. Više od dvjesto godina - od početka 18. stoljeća do sredine 20. stoljeća - Švedska je imala potpuno slobodnotržišni model gospodarstva, gotovo bez zakona koji su regulirali rad i poslovanje. To je ujedno razdoblje u kojem se Švedska razvila od jedne od najsiromašnijih europskih nacija u drugu najbogatiju europsku naciju (sada više nije druga, bila je prije uvođenja socijalne države, ali je i dalje među top 10 najbogatijih).

I sad dolazi šok - Šveđani su se razvili eksploatirajući šume. Puna dva stoljeća deforestizacije dovelo je do uništavanja većeg dijela šumskih područja. Razvijala se švedska industrija bazirana na drvetu, ali i eksploataciji drugih šumskih sirovina - biljaka, životinja itd. Razvila se industrija papira, kože i kožnih materijala, namještaja itd. Šveđani su u tome bili jako dobri pa su ubrzo preuzeli primat na europskom tržištu. Osim što su bili marljivi, jako su dobri trgovci pa su trgovali sa svima bez diskriminacije. Čak i tijekom WW2 Šveđani su trgovali s nacistima što im i danas neki zamjeraju, ali bili su neutralni i to su iskoristili za vlastitu dobrobit.

Početkom 20. stoljeća Šveđani su shvatili da je industrijski rast povezan sa smanjenjem šumskih površina. Jako mnogo ljudi je imalo koristi od krčenja šuma, a nitko se nije brinuo o pošumljavanju. Shvatili su da vlada mora nešto učiniti pa su 1903. godine donijeli prvi zakon o zaštiti šuma kao javnog dobra. Kasnije, nakon WW2, regulacije su se proširile i osnažile, a do danas Šveđani su obnovili sva svoja šumska područja. Više o tome pročitajte u ovom radu Carla-Andersa Helandera s Kraljevske švedske akademije poljoprivrede i šumarstva iz 2015. godine.

Poanta je da su regulacije potrebne, ali tek onda kad se nacija razvije. Uzmite bilo koju razvijenu zemlju i provjerite njenu gospodarsku povijest, vidjet ćete da je došla do današnjeg stupnja razvoja upravo u krajnje dereguliranim uvjetima. To nema veze ni s kakvom ideologijom, svejedno mi je jeste li liberali, konzervativci, socijaldemokrati - bilo što. Pričamo o empirijskim dokazima. Nijedna nacija se nije uspjela razviti uvođenjem većih regulacija i oporezivanjem.

I sad dolazimo do poante. Jednom sam već to napisao, ali vrijedi ponoviti: Brazil je siromašna zemlja, ima BDP po stanovniku upola manji od Hrvatske. Koliko je prosječni Brazilac siromašan lako si možete dočarati, dovoljno je zamisliti kako biste živjeli s upola manjim primanjima. Toliko je Brazil siromašan.

Dakle, siromašna zemlja koja se tek treba razviti nakon više desetljeća socijalističkih eksperimenata, može se razviti samo ako usvoji jedini dosad dokazani način za ubrzani razvoj, a to je dereguliranje gospodarstva i omogućavanje što širem sloju ljudi da se što lakše zaposle i počnu zarađivati od svoga rada. Brazil je zemlja s ogromnim prirodnim resursima koja su netaknuta jer...ekologija, pluća svijeta, bla bla. Zamislite da nemate što jesti, a u dvorištu vam je krava koju ne smijete ni pomusti ni zaklati - to je Brazil.

Lako je Matiji Babiću i Igoru Rudanu govoriti o potrebi za regulacijama i zaštitom okoliša, iz perspektive 5 ili 10 posto najbogatijih. I ne mislim pritom da su njih dvojica nešto posebno bogatiji od drugih, možda i jesu, ali i prosječni stanovnici Hrvatske spadaju među 10 ili bar 15 posto najbogatijih ljudi na planetu. Kada govorite onima siromašnijima da trebaju uvoditi regulacije zato da bismo se mi ovdje dobro osjećali jer smo, eto, ekološki osviješteni, to je pomalo sebično. Trebaju li Brazilci ostati siromašni radi naših osjećaja?

Brazil je napokon krenuo u pravom smjeru i nadam se da ga neće političari koji više brinu za tuđe nego za svoje dvorište skrenuti s puta. Konačno imaju šansu promijeniti svoju situaciju, a vidjet ćemo hoće li u tome ustrajati i hoće li brazilski narod do kraja podržati reforme koje njihov ministar gospodarstva Paulo Guedes, inače osnivač liberalnog think thanka Millenium Institute, provodi. Ali bilo bi šteta da odustanu.

Ekološki dušebrižnici u svojim bogatim domovima morat će se pomiriti s činjenicom da će se jedan manji dio prašume preurediti u obradive površine, pašnjake ili iskoristiti u industrijske svrhe. I nitko, baš nitko u Europi to neće osjetiti negativno - nećemo ostati bez kisika.

Osim toga, ne moraju regulacije nužno dovesti do dobrobiti za okoliš. SAD, koji ima znatno manje gospodarskih regulacija od EU, povećao je šumske površine tijekom zadnjih 100 godina više nego EU. Ljudi pošumljavaju zato što im to koristi, a ne zbog države. Sličan trend je sada u Kini i Indiji.

Što se tiče Babićeve opaske o libertarijanizmu i liberalizmu, to sam već objašnjavao da je bespremetno uspoređivati kad to nisu dvije jednake kategorije. Libertarijanstvo nije svjetonazor, libertarijanac je svatko tko se zalaže za manje države. Mene su Babićevi fanovi iz nekog samo njima poznatog razloga odmah stavili u koš s libertarijancima iako sam se ja i službeno ogradio od hrvatskih libertarijanaca jer je među njima hrpa šovinista i krajnjih desničara s kojima se ne slažem baš ni u čemu. Oni nisu čak ni za manje poreze jer kad Trump povisi carine (a to su porezi), njima je to super.

Ne znam zašto ljudi, koji iz bilo kojeg osobnog razloga mrze Liberal, uporno mene pokušavaju svrstati u određenu ladicu za koju vrlo lako mogu dokazati da je pogrešna. Jedan dan će reći da sam fašist i ustaša, sljedeći dan sam klerikalac, a za par dana libertarijanac. Nerijetko sam četnik i jugokomunist. Sve to u jednom, a samo zato što nisam zadovoljio njihov ego. Mogu li teoretski biti sve od toga? Ako ne mogu, znači da nisam ništa od toga. Više sreće drugi put!


Vezano
Stvari koje Matija Babić voli reći
Kako je novinarstvo u Hrvatskoj izgubilo sve principe
Macron je zadnja osoba na planetu koja može govoriti drugima kako da urede svoju zemlju
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...
Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?
Ljevica je uništila brazilsku ekonomiju. Mladi traže 'manje Marxa, više Misesa'
Brazilke i Argentinke traže pravo da sunčaju grudi u javnosti
Bande zavladale Brazilom, narod nemoćan: 'To se dogodi kad je nacija goloruka'
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje
Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari
Kako ekonomske slobode utječu na prirodu?
Najlakše je biti ekološki osviješten kad se komentira tuđe dvorište
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: