U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja

FOTO: OECD/PISA
3.12.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja


PIŠE Mario Nakić

Hrvatska nije jedina nacija koja bi se trebala zabrinuti zbog sve gorih rezultata svojih učenika na PISA testovima. Iz izvješća OECD-a doznajemo niz problema s kojima se razvijeni svijet u ovom trenutku suočava, a tiču se edukacije.

Najveći napredak postigli su učenici Kine. Iako Kinu predstavljaju samo četiri provincije koje zajedno broje oko 180 milijuna stanovnika, tako da se ne može reći da je to predstavništvo Kine u cjelini, učenici iz tih provincija pokazali su 2018. ne samo uvjerljivo najbolje znanje iz svih područja, već i najveći napredak u odnosu na 2015. godinu.

Države OECD-a (36 zemalja, uglavnom razvijeni dio svijeta - ne uključuju Hrvatsku i Kinu) povećale su tijekom proteklog desetljeća izdvajanje za obrazovanje u prosjeku 15 posto po učeniku. Pa ipak, većina tih zemalja doživjela je pad u rezultatima ili nije postigla nikakav značajniji uspjeh. Dok SAD i Švedska mogu biti zadovoljni popravljenim rangom u odnosu na prethodne izvještaje, Švicarska, koja ulaže uvjerljivo najviše po učeniku u odnosu na sve druge države razvijenog svijeta, doživljava konstantni pad i Hrvatska joj "diše za vratom".

Kinezi imaju trostruko slabiji životni standard od prosjeka zemalja OECD-a i još manje od toga ulažu u obrazovanje po učeniku, ali rezultati su im impresivni.

Autori izvješća naglašavaju da je kritičko razmišljanje i čitanje s razumijevanjem posebno značajno u eri pametnih telefona, tako da učenici budu u stanju odvojiti istinu od fikcije.

"U prošlosti, učenici su mogli naći odgovore na svoja pitanja u udžbenicima i drugim knjigama koje im je propisala vlada i mogli su im vjerovati. Danas će naći tisuće odgovora na pitanja koja ih zanimaju online i na njima je da razluče koji su odgovori istiniti, a koji ne; koji su točni, a koji pogrešni.

Čitanje nije više samo radi dobivanja informacija; sada je potrebno konstruktivno znanje, razmišljati kritički i donositi prosudbe na ispravnim temeljima."

Posebno je zabrinjavajuće da je u državama OECD-a manje od jedan od 10 učenika bio u stanju razlučiti činjenicu od mišljenja na temelju implicitnih znakova koji se odnose na sadržaj i izvor informacije. Jedine zemlje gdje je više od 1/7 učenika pokazala sposobnost razlikovanja činjenice od mišljenja su četiri kineske provincije, Kanada, Estonija, Finska, Singapur i SAD.

Više o PISA rezultatima s naglaskom na Hrvatsku pročitajte ovdje. Kako utječe učiteljska plaća na hrvatske rezultate pročitajte ovdje.

 


Vezano
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Istraživanje: Učenici će bolje riješiti test ako ih platite
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Kolumbija - od propale države do OECD-a (prije Hrvatske)
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: