Vezani članci:
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Index se opet obrušio na Liberal. Evo što nam moderni Gestapo sada zamjera...
Babić i Plenković - dvije strane iste kovanice
Kako je Milanović potukao novinare Indexa na njihovom terenu
Hrvatski koronaši foru s Hitnom iskopirali od Vučića
Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe
Stvari koje Matija Babić voli reći
Ayn Rand - najkontroverznija spisateljica 20. stoljeća
Radnici u privatnom sektoru nisu ni svjesni tko ih izrabljuje
Bezvremenske lekcije: M. Friedman objasnio zašto je privatni sektor efikasniji od države
Sloboda poduzetništvu!
Trebaju li javni službenici primati veću plaću od radnika u privatnom sektoru?
Porod je jeftiniji u privatnoj nego u državnoj bolnici
Zašto su usluge privatnog sektora često skuplje nego u javnom sektoru
Ovaj grad nema vlast, sve vode privatne kompanije
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Odgovor Indexu: Je li istina da Slavonci uporno glasaju za HDZ?
Zašto su Index i Telegram toliko opsjednuti Gatesom i ljudima-reptilima?
Novinar poznat po vrijeđanju policije zgraža se nad reperom koji vrijeđa policiju
Užasne medijske manipulacije o ʼeksploziji koroneʼ u Indiji
Dr. Panikhauer pokušao objasniti ʼBiH misterijʼ pa se posvađao sa samim sobom
Index istrage u ništa: Organizator nije kažnjen zbog Festivala slobode - Ćimić fabricirao ʼaferuʼ koje nije bilo
Ovaj novinar Indexa je ozbiljno pitao ministra Božinovića zašto nije spriječio prosvjed protiv vlasti
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Trump, koronavirus i novinari: Iz minute u minutu
Indexov novinar u očajnom pokušaju odmazde prenosi žalopojke švedskih desničara
Totalni fijasko medijske kampanje za pooštravanje mjera i represiju
Novinari se pitaju zašto Nijemci prosvjeduju. Odgovor je jednostavan...
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Matija Babić kao hrvatska Ayn Rand: Kako bi John Galt prošao kod nas?


Piše: Mario Nakić
17.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Matija Babić kao hrvatska Ayn Rand: Kako bi John Galt prošao kod nas?

Matija Babić kao hrvatska Ayn Rand: Kako bi John Galt prošao kod nas?


Piše: Mario Nakić
17.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Matija Babić, osnivač Indexa, objavio je, kao reakciju na povećanje plaća zaposlenima u javnom sektoru, članak u kojem poziva na štrajk privatnog sektora. One koji su upoznati s radom poznate libertarijanske književnice Ayn Rand ovo je odmah podsjetilo na njen roman "Atlas Shrugged".

Zanimljivo, Matija Babić nerijetko voli naglašavati kako on nije libertarijanac. Nedavno je imao zbunjujući status na Facebooku kad je zaključio kako je on "liberal, a ne libertarijanac" zato što je za veće poreze i regulacije u Brazilu u ime zaštite okoliša. U istom je statusu naglasio i kako to isto pravilo ne bi trebalo vrijediti za nas. Možda on misli da Brazil nema problema sa svojom birokracijom i uhljebima, da je to samo problem u Hrvatskoj, a možda misli da samo mi ovdje zaslužujemo ekonomske slobode.

Bilo kako bilo, on se toliko trudi ograditi od onog "groznog" libertarijanstva i prikazati kao liberal iako se meni čini da ne razumije posve ni jedno ni drugo. I onda objavi ovakve ideje o prekidu plaćanja poreza i doprinosa, koje baš i nisu u skladu s liberalnim programom, ali su klasični primjer anarhokapitalizma i onoga što je srž današnjeg libertarijanizma. Je li Matija fan Ayn Rand ili je slučajno došao do istih zaključaka kao ona?

Ayn Rand je ikona libertarijanstva (više o njoj pročitajte ovdje). Osobno imam mnogo zamjerki na njenu filozofiju (zove se objektivizam), ali romani "Fountainhead" i "Atlas Shrugged" su vrhunska djela (onaj prvi nisam pročitao, priznajem, ali ljudi kojima vjerujem ga hvale pa ću ga morati jednom pročitati), bez obzira slagali se s njenom filozofijom ili ne.

U romanu "Atlas Shrugged" opisuje situaciju u kojoj poduzetnici i ostali pokretači društva, nezadovoljni zbog države koja ih sve više guši porezima, pokreću svojevrsni tihi štrajk. Na početku gotovo nitko ne primjećuje da ih nema, ali s vremenom dolazi do velike društvene panike, kad ljudi shvate da ništa više ne funkcionira kako treba. Tek onda ljudi počinju cijeniti umove i pokretače. Štrajk je pokrenuo jedan inovator koji je bio zaposlen u tvornici, a zove se John Galt. Kroz prvi dio priče se provlači misteriozno pitanje "Tko je John Galt?" (dok ne dođu do odgovora) koje je postalo svojevrsni simbol za tihi otpor protiv državne represije nad poduzetništvom.

Babić na Indexu poziva na štrajk privatnog sektora. Pita se što bi se dogodilo kada bi svi poduzetnici i obrtnici prestali uplaćivati poreze i doprinose majci Državi.

"Za početak, evo iz glave: Želimo znatno niže fiskalne i parafiskalne namete konkurentne usporedivim zemljama. Prije svega flat tax na dohodak od max 20%, jedinstvenu stopu PDV-a manju od 20% i ukinuće obaveznog članstva u komorama ili od 1. sljedećeg mjeseca ne plaćamo nikakve poreze. Ovršit ćete cijeli privatni sektor? Good luck with that. To bi bio kraj ekonomije, čak i ove socijalističke koja glumi tržišnu. Ako hoćete Venezuelu, privatni sektor vam je može dati."

Ovo je s razlogom oduševilo mnoge iz privatnog sektora jer jasno je da ova država povlađuje svim interesnim skupinama na račun manjine koja nosi na svojim leđima sav teret preskupe i nekvalitetne države. Ideja na prvu zvuči super, ali ima jedan problem: ona nije ostvariva čak ni u teoriji, a kamoli praksi.

Privatni sektor je, naime, po prirodi nesolidaran jer nastaje iz potrebe za konkurencijom, zadovoljavanjem potreba tržišta i ostvarivanjem profita. Konkurencija je sastavni dio tog mehanizma. Čim bi dio privatnog sektora prihvatio ovaj "štrajk", država bi ih zatvorila i pojavili bi se - novi na njihovom mjestu koji ne bi štrajkali i još bi bili zadovoljni što dobivaju prazan prostor. Tamo gdje postoji potražnja uvijek će se stvoriti ponuda, to je jedno od temeljnih tržišnih zakona koje ni državni zakoni ne mogu pobijediti.

Javni sektor nema ništa s konkurencijom, on se zasniva na socijalističkim principima - uravnilovci i egalitarizmu. Javni službenici ne vide konkurenciju međusobno jer nisu konkurencija.

Drugi je problem što velika većina stanovništva ne bi bila solidarna prema poduzetnicima koji "štrajkaju". Jednostavno, u ovom narodu postoji duga tradicija fetiša na javne službe preko sektora obrazovanja i zdravstva (dovoljno je spomenuti riječi "učiteljice i medicinske sestre", dodati "potplaćene, necijenjene, bla bla" i mase su u transu). Za par trenutaka imat ćete milijune ljudi na fejsu koji će psovati svu rodbinu vladi koja ne isplaćuje dovoljnu plaću nastavnicima i medicinskim sestrama). Naravno, na njih će se zakačiti cijela horda uhljeba i postigli su svoje.

A tko će suosjećati s poduzetnicima kad su oni u našem narodu tradicionalno smatrani lopovima, kapitalistima, izrabljivačima jeftine radne snage itd.? Nitko. Doslovno nitko.

Zato da, to lijepo zvuči, ali neće se dogoditi nikada. I kad bi netko pokušao, završilo bi katastrofalno. Ni ova država ni ovo društvo ne bi dvojili ni trenutka da mu pokopaju karijeru.

Iako je bilo slučajeva u povijesti čovječanstva kad su poduzetnici štrajkali. U Švedskoj su 1982. bili organizirani veliki prosvjedi protiv sindikata. U Stockholmu se okupilo 120.000 ljudi. Poduzetnike su podržali i mnogi njihovi radnici. Tražili su ukidanje sindikalnog fonda. To je bio fond u koji je svako privatno poduzeće moralo godišnje uplaćivati određenu sumu novca, a sindikati bi taj novac onda koristili za kupovinu udjela u tim istim poduzećima. Drugim riječima, poduzetnici su bili prisiljeni financirati otimačinu vlastite imovine. Da je to potrajalo 50-ak godina, cijelo švedsko gospodarstvo bilo bi nacionalizirano i postupno bi prešlo u socijalizam. To je bio i cilj tadašnjih švedskih socijaldemokrata koje su zapravo kontrolirali sindikati.

Nakon prosvjeda trebalo je proći još 10 godina i nastupiti gospodarska kriza da bi Šveđani smijenili socijaldemokrate i izabrali oporbenu koaliciju desnog centra koja je postigla dogovor s poraženom stranom o ukidanju sindikalnog fonda, drastičnom smanjenju poreza i regulacija, liberalizaciji školstva, zdravstva i mirovinskog sustava te kompletnoj promjeni ekonomskog kursa. Otad Švedska provodi protržišne reforme koje traju i dan-danas.

Nama će trebati možda i puno duže da promijenimo mentalitet i općenito građansku svijest jer hrvatski narod je već navikao na lošu gospodarsku situaciju. Ne znam kolika bi nas kriza trebala opaliti da ljudi podrže ozbiljne reforme. Imamo dvije opcije. Ona lakša je otići u neku drugu zemlju gdje se nećemo osjećati izrabljivano. Druga opcija je teža, ali netko će to morati raditi: korak po korak, malo pomalo utjecati na promjenu građanske svijesti koja će onda dovesti i do konkretnih promjena u politici. Ne nadajte se nikakvom brzom rješenju.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.