Vezani članci:
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Čovjek koji je znao sa sindikatima: Ovako je Reagan riješio štrajk u javnom sektoru
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kako vas nije sram?
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!
Štrajk ili uhljebaradija?
Uljanik - ne samo financijska, nego i moralna rupa
Nije sve tako sivo. Pogledajte što radi, recimo, Đuro Đaković
Kad Hrvat reži, ne čini to da bi se skinuo s lanca, već da bi dobio veću kost
Taktika mućenja vode: Jesu li brodogradilišta stvarno ʼplatila poreza državi više od primljenih subvencijaʼ?
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Koji je smisao školstva?


Piše: Mario Nakić
11.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Koji je smisao školstva?

Koji je smisao školstva?


Piše: Mario Nakić
11.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U zemlji koja nema nijedno sveučilište među 500 najboljih u svijetu, čiji učenici ostvaruju porazne rezultate na PISA testovima i gdje se unatoč velikom smanjenju populacije tijekom proteklih 10 godina povećao broj učitelja, najveći problem o kojem se u javnosti priča uvijek je isti - povećati plaće učiteljima. I kada vlada pristane na zahtjeve sindikata (a pristat će, kao i uvijek), za godinu dana oni će opet štrajkati i tražit će opet isto - povećanje plaća.

Ne kažem da mnogi učitelji ne zaslužuju bolja primanja - neki sigurno zaslužuju - ali očigledno je da ispunjenje tog zahtjeva neće riješiti ništa, pa čak ni problem njihovih preniskih primanja.

Javnost bi se možda trebalo svako malo podsjetiti čemu školstvo služi jer mnogi misle da je jedina svrha škola, kao i ostalih javnih institucija, zbrinjavanje kadrova i onda osiguravanje što boljih uvjeta za njihove zaposlenike. Postoje, međutim, korisnici njihovih usluga - to su, kad pričamo o školstvu, djeca koja bi trebala izaći iz škole bogatija za znanje i nove spoznaje koje bi u školi trebala naučiti te spremna za tržište rada. Riječ je o konkretnim rezultatima rada učitelja koji se lako mogu mjeriti i uspoređivati sa školskim sustavima u drugim zemljama. Je li ikoga briga za rezultate? Čini se da ne.

Kod svakog rada u privatnom sektoru prvo morate pokazati neke pozitivne rezultate da biste mogli očekivati povišicu, ali u javnom sektoru takva praksa je potpuno nepoznata. U javnom sektoru povišica se očekuje sama od sebe, ne treba biti opravdana baš ničim, a pogotovo, nedajbože, konkretnim pozitivnim pomakom u vidu boljih rezultata učenika na međunarodnim testovima i natjecanjima, bolje dostupnosti obrazovanja i povećanja konkurentnosti mladih na tržištu rada. Umjesto toga, vlada uvodi diskriminatorske mjere o ukidanju oporezivanja dohotka za mlade radnike i oslobađanje plaćanja dijela doprinosa kako bi potakla zapošljavanje mladih jer oni očito iz škole ne izlaze spremni za rad za koji su školovani.

Dodajmo tome da je cijeli javni sektor u Hrvatskoj, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, rangiran na 122. mjestu među 140 zemalja svijeta, uz bok s Nigerijom, Mozambikom i Obalom Bjelokosti. Kako itko u javnom sektoru u Hrvatskoj, nakon toga, ima obraza tražiti povišicu?

Netko će reći da nije korektno niti ispravno stavljati sve javne službenike u isti koš jer među njima je sigurno i dobar dio onih koji zaslužuju veću plaću. I u pravu su, slažem se. Ali dok god imamo ovakav sistem uravnilovke, koji ih nagrađuje sve jednako i uopće nije u stanju razlikovati koristan rad od nekorisnog, napredak od nazadovanja, ne možemo drugačije nego ih svrstati sve u zajednički koš. Za to su krivi dobrim dijelom i sami državni službenici, baš oni koji dobro rade i zaslužuju bolje uvjete, jer se nikada nisu ozbiljno ni dotaknuli pravih problema u javnom sektoru, a kamoli pobunili zbog nepravde.

Prema rječniku Enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža: 

uravnilovka (rus.), podjednaka raspodjela proizvedenih dobara ili ostvarenoga dohotka među sudionicima proizvodnje, bez obzira na njihov individualni prinos ili položaj i odgovornost za postignute rezultate. Zagovarali su ju radikalni socijalisti (leveleri, babuvisti) kao ispunjenje apsolutne pravde. Negativan je efekt uravnilovke gubitak motivacije, gušenje inicijative, inovacije i stjecanja znanja, kao važnih činitelja društv. razvoja.

Dok se ne riješimo ovakvih socijalističkih navika i sustava, problem neće nestati i učitelji, medicinske sestre, liječnici, policajci - uvijek će biti nezadovoljni. Uravnilovka je najnepravedniji sustav nagrađivanja jer kažnjava korisnost, a nagrađuje nerad.

Postoji rješenje i o tome sam već pisao. Treba uvesti tržišni sustav u školstvo, odnosno provesti vaučerizaciju. To je jedini način za ukidanje uravnilovke, a omogućit će učiteljima da zarade 10.000 kuna i više. Nitko se neće moći buniti kako zarađuje premalo jer će svatko biti plaćen onoliko koliko njegov ili njen rad vrijedi, a sami učitelji će vlastitim zalaganjem najviše utjecati na visinu svojih primanja. Nije to ništa strašno, to su već uvele Švedska, Irska i Nizozemska. Dajte izbor i učenicima, i roditeljima, i učiteljima.

A, ne sviđa vam se? Puno je ljepše svoditi školstvo na potrebe njegovih zaposlenika i potpuno zanemarivati potrebe učenika, je li tako?

Protivnici vaučerizacije kao problem navode ruralne sredine gdje bi po njima onda djeca ostala bez edukacije. Ali upravo u ovom socijalističkom sustavu uravnilovke seoska djeca najviše gube. Imate područnu školu u svakom selu, a učenika je premalo pa onda se često događa da učenici prvog i trećeg razreda imaju zajedno nastavu (kao i drugog i četvrtog). To odgovara svima jer je učitelj u tom slučaju bolje plaćen. Ali kakva to može biti kvaliteta usluge, misli li itko na tu djecu?

Živimo u 21. stoljeću, postoji nešto što se zove prijevoz. Nema nikakve potrebe ni smisla da svako selo ima školu. Hrvati su htjeli izaći iz socijalizma jer su htjeli bolji život, ali se ne želimo odreći socijalizma u najbitnijim segmentima života, a to su edukacija i zdravlje. Zbog ideologije žrtvujemo vlastito zdravlje i budućnost vlastite djece jer odbijamo usvojiti činjenicu da tržišna konkurencija dovodi do poboljšanja kvalitete usluge i boljih primanja, a uravnilovka je jamstvo stagniranja i dugoročne propasti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.